Potrošači, inspekcije i trgovci

Na tržištu roba i usluga za ličnu i/ili porodičnu upotrebu, osim trgovaca i potrošača prisutni su i inspektori neke od brojnih inspekcija kao organa državne uprave i lokalne samouprave. Za zaštitu potrošačkih prava građana najznačajnije su tržišna i turistička inspekcija koje vrše nadzor nad primenom važećih propisa u oblastima trgovine i turizma.

Osnovni cilj inspekcijskog nadzora je da se, pre svega, preventivnim delovanjem, a potom i nalaganjem mera obezbedi zakonitost poslovanja trgovaca i njihovog odnosa prema potrošačima. Na taj način daje se doprinos smanjenju obima sive ekonomije u trgovini, kao i suzbijanju nelojalne konkurencije neregistrovanih trgovaca. Sve to zajedno poboljšava zaštitu potrošačkih prava građana i olakšava rad udruženja potrošača prilikom rešavanja potrošačkih sporova.

Inspekcijski nadzor se vrši po službenoj dužnosti uzimajući u obzir i predstavke građana kao inicijativu za pokretanje postupka. Radi lakšeg podnošenja prijave građanima je omogućeno da to učine pisanim putem preko pisarnice organa državne uprave (za Valjevo, Karađorđeva 31), putem telefona (014/220 607) ili elektronskim putem (www.inspektor.gov.rs).

Važno je znati da ukoliko sadržaj prijave predstavlja neznatan rizik ili je po sredi zloupotreba prava, ni jedna inspekcija neće pokrenuti postupak po službenoj dužnosti. Takođe je važno znati da inspekcije nisu ovlašćene da učestvuju u rešavanju sporova između potrošača i trgovaca, već samo vrše nadzor nad zakonitošću postupanja jedne i druge strane u sporu.

Ako tokom inspekcijskog nadzora utvrdi povredu zakona ili drugog važećeg propisa, postupajući inspektor će trgovcu dostaviti rešenje kojim mu nalaže da u određenom roku otkloni propuste u radu, a ako trgovac to ne uradi sledi mu novčana kazna.

Novčanom kaznom u fiksnom iznosu od 50.000 dinara može biti kažnjen trgovac koji:

  • Potrošaču ne izda račun za kupljenu robu ili uslugu,
  • Ne obavesti potrošača pre odluke o kupovini, o njegovim zakonskim pravima i o bitnim svojstvima ponuđene robe ili usluge,
  • Maloletnim licima prodaje alkoholna pića i duvanske proizvode,
  • Ne primi reklamaciju potrošača ili u roku od 8 dana ne odluči o primljenoj reklamaciji,
  • Bez pristanka potrošača viši oglašavanje ponude telefonom, faksom ili elektronskom poštom,
  • Ne preda potrošaču obrazac za odustanak od ugovora zaključenog na daljinu ili na promotivnoj prodaji,

Ali, ako obavlja nepoštenu (prevarnu) praksu ili potrošača obmanjuje davanjem netačnih podataka o robi i uslugama, trgovac kao pravno lice može biti prekršajno kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 300.000 do 2.000.000 dinara, a može mu biti izrečena i zaštitna mera zabrane obavljanja sporne delatnosti šest meseci do godinu dana. Ista kazna može biti izrečena i turističkoj agenciji ili organizatoru putovanja ako prilikom ugovaranja turističkog putovanja ne postupi u skladu sa zakonom.

Inspekcijska zaštita potrošačkih prava delotvorna je samo kada je blagovremena i ako ima odvraćajuće dejstvo na trgovce koji su skloni nepoštenoj poslovnoj praksi. Poštenim trgovcima i aktivnim potrošačima, kao i njihovim udruženjima, ovaj vid zaštite prava može biti samo od koristi.

Dragan D. Popović, Udruženje VAPOT

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.