Vozači hitne pomoći tuže Dom zdravlja

imageDevet vozača Službe hitne medicinske pomoći ponovo je podnelo tužbu protiv Doma zdravlja za po njihovom mišljenju nepravilno obračunate koeficijente.U pravnoj službi Doma zdravlja tvrde da je za sve nadležan RFZO i stav Apelacionog suda da istima ne pripada koeficijent medicinskih radnika jer su oni nemedicinsko osoblje.

Devet vozača Službe HMP tužilo je Dom zdravlja koji im zaradu isplaćuje po osnovu koeficijenta 8,98 koji je prema Uredbi o koeficijentima za obračun i isplatu plata zaposlenih u javnim službama predvidjen za zaposlene sa III stepenom stručne spreme. Oni tvrde da su u Aneksima ugovora o radu koji su potpisali uneti podaci o III stepenu stručne spreme kao zaposlenih, isko su isti svoje Ugovore o radu zaključili kao zaposleni sa V stepenom stručne spremekoji se i zahteva za obavljanje posvova VKV vozača u Službi HMP.
Po njihovim rečima oni sad imaju platu od 26.994 dinara i tvrde da su podređeni u odnosu na ostale vozače u Srbiji. „Na primer, plata vozača beogradske Hitne pomoći iznosi 45.000, a naši imaju 200 posto više posla jer su samo u prošloj godini imali 1.924 vožnje saniteta za Beograd“,kažu vozači.Uz to, kako tvrde, za platu im se ne uračunava ni noćni, ni rad nedeljom što doduše nije predvidljivo jer se ne zna da li će imati posla tad, ali tvrde da po zakonu imaju pravo da im i to bude plaćeno.Pa je, na primer, jedan od njih tako za poslednje dve godine i dva meseca „zakinut“ da mu bude plaćeno 650 sati prekovremenog, 257 sati noćnog i 156 sati rada nedeljom.

U pravnoj službi Doma zdravlja Vamedia saznaje da niko iz same ustanove ne osporava potrebe vozača, ali navode da je stav Apelacionog suda da vozači nisu medicinski radnici već samo vozači sa III i IV stepenom stručne spreme. Bez obzira na kratku obuku koju su svojevremeno imali, novim zakonom je predvidjeno da oni smeju samo da asistiraju kod smeštanja pacijenta u vozilo, fizičkog prenosa pacijenta i u posebnim slučajevima uz prisustvo lekara mogu da pritiskaju balon sa vazduhom kod reanimacije. U pravnoj službi tvrde da je za sve nadležan RFZO koji im je skinuo koeficijente sa 13,57 na 8,98 na osnovu saglasnosti ministarstva i stava Apelacionih sudova. „Mi zaista želimo njima da pomognemo, ali nismo mi adresa jer mi iz sopstvenih sredstava ne smemo da isplaćujemo zarade. Da li treba da podsećamo da je Dom zdravlja platio kaznu jer je istim tim vozačima ispaltio naknadu u nameri da im se ljudski pomogne? RFZO daje plate i odredjuje pravila i mi nismo adresa. Oni se ovde pozivaju i porede sa beogradskim vozačima , a pritom zanemaruju da je to regionalna služba nije dakle istoi što i Valjevo i valjevski Dom zdravlja. Mi to ne smemo da menjamo, većš smo jednom bili kažnjeni“, kažu u pravnoj službi.

Dom zdravlja je svojevremeno održao sastanak sa predstavnicima drugih Domova zdravlja KO na kome je tema bila osnivanje Regionalne hitne službe. Tim osnivanjem rešio bi se problem vozača Službe HMP koji trenutno i sa manjim koeficijentom imaju radno vreme od 6 sati i 45 dana odmora godišnje. Upravo ove dve činjenice dovode do prekovremenih radnih sati koje opet DZ ne može po zakonu da plati.

S.V.

 

 

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.