Bezbednost proizvoda i usluga

Svaki proizvod koji se stavlja u promet na tržištu roba i usluga za ličnu i/ili porodičnu upotrebu mora biti bezbedan u pogledu zaštite zdravlja, lične sigurnosti njegovog korisnika, kao i u pogledu uticaja na životnu sredinu. Potpuno isti uslovi važe i za sve vrste usluga, od zdravstvenih do ugotiteljskih, servisnih ili nekih drugih.

Zavisno od vrste proizvoda/usluga, njihove namene i ciljne grupe potrošača, propisan je niz zahteva koji po sili zakona moraju biti ispunjeni u pogledu opšte bezbednosti, kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu.

Za opštu bezbednost proizvoda odgovorni su proizvođači, odnosno uvoznici i trgovci ili distributeri. Za bezbednost usluga odgovorni su njihovi pružaoci.

Proveru bezbednosti proizvoda stavljenih u promet vrše inspekcijski organi po službenoj dužnosti, carinski organi, ali i udruženja ili savezi udruženja potrošača, primenom tehničkih propisa, odgovarajućih akreditacija i metroloških postupaka.

Na proizvodima zemalja koje su članice Evropske unije prepoznatljiva je oznaka “C” kojom proizvođači i trgovci garantuju potrošačima da je proizvod usaglašen sa svim bitnim zahtevima važećih direktiva o opštoj bezbednosti, čime se obezbeđuje plasma na celokupnom evropskom tržištu.

Sistematsko praćenje pojava nebezbednih proizvoda u bilo kojoj državi EU ostvaruje se primenom moćnog informacionog sistema pod nazivom RAPEX. Najvažniji deo tog sistema predstavlja baza podataka o nebezbednim proizvodima koja je dostupna potrošačima i njihovim udruženjima.

Ni jedan proizvođač, trgovac ili pružalac usluga ne želi da se njegovo ime pojavi u toj bazi jer će se naći na potrošačkoj “Crnoj listi”, sa svim posledicama od kojih je najteža gubitak ugleda uz smanjenje broja kupaca, a ponekad i bojkot potrošača.

Propisi o opštoj bezbednosti proizvoda i usluga na domaćem tržištu doneti su pre deset godina. Za praćenje njihove primene razvijen je informacioni sistem NEPRO kojim se ostvaruje brza intervencija nadležnih službi u slučaju otkrivanja nebezbednih i zabranjenih proizvoda, naročito na tržištima prehrane, proizvoda za decu i starije osobe kao ranjive grupe.  

Informacioni system NEPRO bazira se na 11 vrsta rizika u pogledu opšte bezbednosti prizvoda, među kojima su rizici od opekotina ili posekotina, od hemikaalija ili gubitka sluha (eksplozije), od električnog udara, izazivanja požara itd.

Aktivno učešće potrošača u nadzoru nad zbivanjima na domaćem maloprodajnom tržištu, osim inspekcija i drugih službi, ostvaruju njihova udruženja i savezi među kojima je najaktivniji Centar potrošača Srbije – CEPS, čiji član je od ove godine i Udruženje valjevskih potrošača – VAPOT. Ono što savez CEPS-a izdvaja od drugih udruženja jeste povezanost sa evropskom asosijacijom potrošača ECU (Europen Consumer Union) čime znatno doprinosi aktivnostima Srbije na pridruživanju Evropskoj uniji, odnosno njenom ogromnom tržištu.

Dragan D. Popović

Udruženje VAPOT

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.