Efekti 9 – Reforme između dva popisa rasteretile sud i učinile ga efikasnijim

Ako se pogleda statistika vezana za rad Osnovnog suda u Valjevu od popisa stanovništva 2011. i poslednjeg koji je sproveden prošle godine, dalo bi se zaključiti da se građani sude dosta manje nego pre nešto više od decenije. Zapravo, u vreme prethodnog popisa teritorijalna nadležnost Osnovnog suda bila je znatno veća, a promene pojedinih zakona u međuvremenu učinile su da sud bude dosta rasterećenije, a onda i efikasniji u svom radu.

Naime, između dva popisa stanovništva, onog iz 2011. i poslednjeg prošle godine, došlo do reforme pravosuđa. Osnovni sud u Valjevu je po Zakonu o sedištima i područijima sudova i javnih tužilaštva, u vreme pretodnog popisa imao nadležnost, pored Grada Valjeva, i za teritorije opština Lajkovac, Ljig, Mionica, Osečina i Ub, sa svojim sudskim jedinicama u tih pet opština. Međutim, po aktuelnom Zakonu koji se primenjuje od 2014. godine mesna nadležnost Osnovnog suda u Valjevu sada je znatno manja i pored našeg grada obuhvata još teritoriju opštine Osečina.

„Dalje, na osnovu zakona o javnom bležništvu uvedena je nova pravosuda profesija u Srbiji – notari, koji su zaduženi za sastavljanje i overu ugovora i obavljanje dugih pravnih poslova, čime je rad suda znatno rasterećen uz nartočito davanje na značaj činjenici da je od 2022. godine ovaj sud nadležan samo za pokretanje ostavinskog postupka, dok je u potpunosti poverio vođenje ostavinskog postupka i sastavljanje smrtovnice javnim beležnicima. Od značaja je i to što je u međuvremenu Zakon o izvršenju i obezbeđenju poverio javnim izvrštiteljima da vrše javna ovlašćenja i prinudno namiruju potraživanja na osnovu izvršne i verodostojne isprave. Značajnu izmenu doneo je i Zakon o krivičnom postupku koji je na snazi od 2013. godine i kojim je umesto sudske uveden model tužilačke istrage“, objašnjavaju u Osnovnom sudu u Valjevu.

U vreme popisa 2011. godine Osnovni sud u Valjevu sa tadašnjim sudskim jedinicama u pet opština okruga imao 34 sudije. Po aktuelnoj odluci o broju sudija u sudovima Srbije koja se primenjuje od 2015. godine, predviđeno je ih da ima 29, a trenutno ima 26 sudija.

Na kraju 2011. godine Osnovni sud je imao 67.492 predmeta, dok je na kraju prošle godine broj predmeta u radu bio 16.424. No, te 2011-te sva izvršenja su bila u nadležnosti ovog suda i bilo ih je čak 34.560, dok je sudskih istraga, koje su sada u nadležnosti tužilaštva, tada bilo 2.346.

Krivičnih predmeta tokom 2011-te bilo je 3.161, dok ih je na kraju prošle godine bilo 623. U građanskoj materiji na kraju 2011-te bilo je 10.108 predmeta, od čega parničnih 7.454, radnih sporova 726 i porodičnih sporova 928. Na kraju prošle godine građanskih predmeta u Osnovnom sudu bilo je 6.746, od čega parničnih 5.431, radnih sporova 814 i porodičnih 501.

„Na kraju 2022. godine ovaj sud je predmeta starijih od tri godine u parničnoj materiji imao 24, dva radna spora i jedan pordični, a krivičnih predmeta tri. Ova statsitika ukazuje na  ažurnost i uspešno savladavanje primljenih predmeta od strane trenutnog broja sudija, što je i lični utisak predsednika suda“, kaže se u odgovoru predsednika Osnovnog suda u Valjevu Nebojše Popovića.

*Projekat Efekti Vamedia Nova realizuje u saradnji sa gradom Valjevom

4 comments on “Efekti 9 – Reforme između dva popisa rasteretile sud i učinile ga efikasnijim

  1. Valjevac

    Narod se nesudi jer je izgubio poverenje u pravosudni sistem. Nemojte filovati narod. Al su zato troškovi pravosudni organa povećani u svim oblicima to je rezultat reforme NEPOVERENJE U SUDSTVO I VEĆI TROŠKOVI a manje rada.

    Reply
  2. Dragan

    vlast je dosta uradila na reformi sudova. mnogo posla je prebaceno notarima i izvrsiteljima tako da i oni mogu da zarade a sudovi su rastereceni. i najvisi sudovi su u saradnji sa vrhom drzave zauzeli stavove o mnogim pitanjima tako da je sad ukinuta mogucnost da se gradjani sa minimalcima sude oko regresa i toplog obroka ili da se tuze banke sto je dosta doprinelo tome da sudije sude rastereceno

    Reply
  3. Valjevo kod Uba

    To što se građani sude manje je dobro na prvi pogled. Da li je suđenje skupo ( advokati i takse) pa građani ne smeju da se sude ,nego nekada i trpe, je drugo pitanje. To nisu tako banalna pitanja kako često građani i sudije potcenjuju probleme drugih. Zamislite da neko hoće da uzme vaš deo dvorišta ili da prolazi pored vas u dvorištu,pa vam ne da mira, da vam posadi drvo blizu ograde koje može da pusti koren i naruši stabilnost neke vaše ostave ili nekog pomoćnog objekta i drugo. I na kraju,nije pitanje da li sudovi manje sude,nego zašto se u Srbiji ne ispituje poreklo imovine i šta se desilo sa tolikim propalim fabrikama i stečajevima. Ko je pojeo tu imovinu, da li se i ko okoristio tim stečajevima i da li to država propagira da se čini. Naravno ne za svakog. Samo za one zaslužne. Jer to što npr. građani ne tuže svog šefa,nije ujedno i činjenica da se poštuju radnička prava, nego da radnici trpe i ono što ne bi trebali zarad egzistencije. I na kraju malo o ekonomiji, Ako je suđenja sve manje, treba li nama toliko sudija? Npr. ako neko ode u penziju ne mora na njegovo mesto da se bira novi? Jesam ja to dobro ekonomski razumeo?

    Reply
  4. Sarl Bodler

    Privredni sudu Valjevu sa sve odelenjima u Sapcu i Loznici nema 250 predmeta u radu. Nije to rezultat reforme nego bezanja id Sudstva i sudjenja i nagodbi sa Tuzilastvom i glumaca sudiskih i autoriteta. Pogledajte koliko pijanih nedostojnih je u Sudstvu jel to rezultat reforme pravosudja. KORUPCIJA I KRIMINAL cvetaju zbog loseg rada institucija.

    Reply

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.