Čeka li nas prljava kampanja ? I deo

imageSve češće se u neformalnim razgovorima medju valjevskim stranačkim prvacima može čuti očekivanje da bi kampanja za lokalne izbore mogla biti i prljava. Analitičari tvrde da su prljave kampanje zapravo pogled i posledica društvenih dešavanja .

Ukoliko se moralne vrednosti jednog društva snižavaju , negativne političke kampanje bivaju logična posledica . U društvu u kome se gradjani fokusiraju na lični interes lakše se prima zasejana negtivnost od strane onih koji se zarad postignuća odredjenih ciljeva udružuju u političke grupacije . Kodeks ponašanja koji tada postaje normativ biva uskladjen sa zahtevima target grupe , odnosno njihovim očekivanjima.

Negativne kampanje uglavnom služe da se druga strana diskredituje , prikaže u lošem svetlu . Druga strana se moralno potkopava.
U igru tada ulazi poseban vokabular , činjenice bivaju sklonjene u stranu , a reči bivaju izvučene iz konteksta. Nije negativna kampanja ukoliko se iznose podaci o uspehu jednih nasuprot neuspesima drugih. Kako da prepoznamo negativnu kampanju?
" Mi smo zaposlili 50 ljudi , a oni samo 20!", rečenica je koja može počivati na faktima koji su proverivi i nije negativni oblik kampanje . Ali, "Mi smo zaposlili 50 siromašnih gradjana , a oni 20 partijski podobnih"!, već je negativna kampanja. Nije moguće proveriti da li se zaista radi o partijskim poslušnicima i zaista o siromašnima. Pogotovo kada je siromaštvo u Srbiji postalo vrlo rastegljiv pojam. Inače brojevi mogu biti faktički tačni , ali je njihova upotreba diskutabilna.
Isključivo posmatrajući sopstveno dvorište (Valjevo) , negativne kampanje nisu nepoznate. Susretali smo se sa njima u različitim oblicima . Najčešće se manipulisalo podacima , a protiv moralnosti druge strane u celini ili češće pojedinca. Pojedinac i ne mora biti imenovan , ali može biti pripisan grupi ili prepoznat.
" Pa nismo mi vozili crne automobile i sive škode nego oni sa prvog sprata", ili "Zna se protiv kog čoveka je ovde podneto preko 20 krivičnih prijava za zloupotrebu službenog položaja dok je on zapošljavao ženu u javno N -to preduzeće "! Samo su neki od primera gde se konkretno pojedinci ili grupa mogu prepoznati , a da se njihovo ime ne izgovori.
Istovremeno onaj koji iznosi takve podatke i sam može podneti desetak krivičnih prijava bez obzira da li će one biti odbačene . Bitno je da su podnete i da takav podatak privlači pažnju javnosti. U Valjevu su se čule i rečenice : " Dok Vi nemate šta da jedete NN otišao na odmor !". Ovakvim rečenicama podilazi se potencijalnim biračima čiji je nivo kritičnosti već dovoljno doveden u pitanje . Svako zaposlen ima pravo na odmor po osnovu važećeg Zakona o radu. Ipak ovakve rečenice "prolaze". Najpre kod nezaposlenih , a potom i kod zaposlenih koji nekritički prihvataju izrečeno. Ipak negativna kampanja u ovom slučaju može biti produbljena rečenicama : " NN je potrošio 2 000 evra na odmoru, a vi?" " Njegova žena vozi njegov službeni automobil, a vi ? " . Ovakve izjave ne moraju biti proverive, ali su direktno povezane sa moralnošću pojedinca o kome se govori. U kampanjama su laži dozvoljene pa i u negativnom obliku.
Ovakve izjave ne prihvataju svi birači pa se pojedine partije na polovini kampanja često osvrću na moralnost svojih birača govorći im da je takvo ponašanje protivnika neprihvatljivo i da se oni takvim stvarima neće služiti . Računa se da se sopstvenom već opredeljenom biraču pošalje poruka o njegovoj izdignutosti iznad ostalih birača pa samim tim i većoj vrednosti čime se posredno ublažava efekat onoga što je druga strana izrekla..
Ako se želi sa stanovišta morala polemisati o nekome rečnik koji se koristi mora biti primeren konzumentu kome se takva poruka upućuje. Zato nije retkost da se čuju reči kao što su : lopov, manipulator, bahat, izrod.
Ipak nismo sada sa teorijama izmislili negativnu kampanju . Naime postoje podaci da je još 1930 godine takav rečnik ali i postupanje bilo zabeleženo pred izbore. U izjavi za Kurir prof. dr Momčilo Pavlović, direktor Instituta za savremenu istoriju, ocenjuje da je reč čak o političkoj kulturi.
" Sve je to i danas isto, samo su akteri drugi. Politički protivnici se napadaju i trude se da pobede na svaki mogući način. Napada se i ličnost političkog protivnika, koriste se njegove slabosti i obično se sve to plakatira. Srbija u izborima uvek je u nekom poluratnom stanju – kaže Pavlović i dodaje:
– Političkim protivnicima su se nameštale i seksualne afere, pa se i to plakatiralo, ili se pričalo da je glasanje za opoziciju glas za vatru, plamen, ruševine. Koristili su se reči „lopov“, „kockar“, „obična stoka“, pisale su se pesme u desetercu, ali i šaljivi plakati, kao što su „kockari“ to uradili – istakao je Pavlović.
Dakle za predstojeće izbore trebaće nam povišeni nivo kritičnosti kako bi smo razlikovali istine od laži , ali i dobar želudac da svarimo sve ono što pred nas bude servirano . U svemu ne treba zaboraviti da kao birači nazivamo politikom trenutak kada one koji su doslovce pljuvali jedni druge nakon izbora vidimo u koaliciji.
foto : Kurir
S.V.

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.