Problemi odlažu početak rada prihvatilišta i dnevnog boravka

Iako su objekti opremljeni još 2023. godine, a Gerontološki centar počeo sa radom 2024, nove usluge socijalne zaštite u Valjevu – prihvatilište i dnevni boravak za odrasla i stara lica – neće zaživeti ni tokom 2026. godine bez rešavanja ključnih administrativnih i tehničkih prepreka, navodi se u programu rada Centra za socijalni rad u Valjevu.

Gerontološki centar, dve nove usluge čekaju uslove

Gerontološki centar, dve nove usluge čekaju uslove

U okviru kompleksa Gerontološkog centra, koji je počeo sa radom 2024. godine, nalazi se i poseban objekat namenjen pružanju usluge smeštaja u prihvatilište za odrasla i stara lica, dok je u jednom delu objekta Gerontološkog centra predviđeno pružanje usluge dnevnog boravka za odrasla i stara lica.

Kako se navodi u programu Centra za socijalni rad, početak pružanja ove dve nove usluge, predviđene Odlukom o socijalnoj zaštiti u gradu Valjevu, očekuje se u 2026. godini, ali je za to neophodno regulisanje imovinsko-pravnih odnosa između Republike Srbije – Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Grada Valjeva i Centra za socijalni rad „Kolubara“ Valjevo, odnosno prenos prava korišćenja objekata na ovu ustanovu.

„U pogledu objekta Prihvatilišta, poseban problem predstavlja činjenica da ovaj objekat nema obezbeđen pristup za osobe sa invaliditetom, u vidu rampe, lifta ili pokretne platforme, što onemogućava dobijanje licence za pružanje usluge. Iz istog razloga objekat nije dobio ni odobrenje za upotrebu“, navodi se u programu.

Prostor dnevnog boravka i objekat prihvatilišta potpuno su opremljeni za pružanje usluga još 2023. godine, ali usled njihovog nekorišćenja postoji realna opasnost da vredna oprema bude oštećena. Dodatni problem predstavlja činjenica da je objekat prihvatilišta u prethodne dve godine više puta imao problem sa vlagom.

Tokom 2026. godine neophodno je, u saradnji sa Gradskom upravom grada Valjeva i Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, preduzeti sve potrebne aktivnosti kako bi se stvorili uslovi za dobijanje licence i početak pružanja novih usluga, uključujući i pribavljanje saglasnosti za zapošljavanje neophodnog osoblja, navodi se u programu.

Dok objekti stoje opremljeni, a potreba za ovim vidom podrške raste, početak rada novih usluga socijalne zaštite u Valjevu i dalje je neizvestan. Bez rešavanja imovinsko-pravnih pitanja, obezbeđivanja pristupačnosti i dobijanja neophodnih licenci, prihvatilište i dnevni boravak za odrasla i stara lica ostaće još jedan primer gotovih, ali neiskorišćenih javnih kapaciteta.

11 comments on “Problemi odlažu početak rada prihvatilišta i dnevnog boravka

  1. Valjevac

    100 godina je malo za KORUPCIJU i KRIMINAL sa ovim domom. Najuriti tužioce kad neće da rade svoj posao a debelo su plaćeni. Postavlja se pitanje ko je veći KRIMINALAC izvršilac radova ili njegov zaštitnik.

    Reply
  2. Milan Jevtic

    Ova situacija sa prihvatilištem i dnevnim boravkom nije samo tehnički ili administrativni problem, već simptom ozbiljne sistemske neodgovornosti. Najporaznije u celoj priči jeste to što objekat postoji, oprema postoji, potreba postoji, ali ono što očigledno ne postoji jeste funkcionalna koordinacija institucija i odgovornost pojedinaca.

    Ne može se govoriti o „nepredviđenim problemima“ kada su u pitanju osnovni zakonski uslovi – imovinsko-pravni odnosi, pristupačnost za osobe sa invaliditetom i licenciranje. To nisu detalji koji se rešavaju usput, već temelj svakog javnog objekta socijalne namene. Ako je zgrada opremljena bez rampe, lifta ili uređenog prilaza, onda neko nije radio svoj posao u fazi planiranja i odobravanja projekta.

    Posebno zabrinjava činjenica da se institucije sada međusobno prebacuju odgovornost – lokalna samouprava, centar za socijalni rad, nadležna ministarstva. Građanima je potpuno nebitno ko je formalno nadležan; njima je bitno da usluga ne postoji, dok novac poreskih obveznika stoji „zaključan“ u praznom objektu. Ovo je klasičan primer birokratije koja sama sebi postaje svrha, umesto da služi ljudima.

    Najveći gubitnici u ovoj priči nisu institucije, već stari, socijalno ugroženi i osobe sa invaliditetom, kojima se godinama obećava pomoć, a u praksi dobijaju – čekanje. I dok se papiri „usaglašavaju“, vreme prolazi, potrebe rastu, a oprema propada.

    Konkretna rešenja (ne teorija, već praksa)

    1. Jasan nosilac odgovornosti
    Mora se jasno imenovati jedna institucija ili lice koje je odgovorno za kompletno funkcionisanje projekta – od imovinskih odnosa do licence. Dokle god je odgovornost „rasuta“, ništa se neće pomeriti.

    2. Hitno rešavanje pristupačnosti
    Pristup osobama sa invaliditetom nije luksuz, već zakonska obaveza. Grad mora:

    obezbediti rampu ili lift

    urediti prilaz i ulaz

    proveriti sve standarde pristupačnosti
    Ovo je tehnički rešivo u kratkom roku, ako postoji politička volja.

    3. Rešavanje imovinsko-pravnog statusa bez odlaganja
    Ako je objekat već opremljen javnim sredstvima, onda je nedopustivo da se godinama ne zna ko ima pravo korišćenja. Potrebno je:

    hitno zaključiti ugovor o korišćenju ili prenosu

    prestati sa praksom „privremenih rešenja“ koja postaju trajna

    4. Privremena dozvola za rad
    Država ima mehanizme za uslovne ili privremene licence, posebno kada su u pitanju socijalne usluge. Ako je većina uslova ispunjena, objekat bi mogao da počne sa radom uz jasno definisan rok za otklanjanje nedostataka.

    5. Javnost i transparentnost
    Građani imaju pravo da znaju:

    ko je odgovoran za kašnjenje

    koliko je novca potrošeno

    kada će objekat konačno početi da radi
    Bez javnog pritiska, ovakvi projekti lako završe u fiokama.

    Ovo nije problem zakona, već problem sistema koji ne kažnjava neodgovornost. Dokle god se propusti pravdaju „procedurama“, a niko ne snosi posledice, imaćemo objekte koji postoje samo na papiru. Socijalna zaštita ne sme biti kolateralna šteta birokratije.

    Ako društvo želi da pokaže da mu je stalo do najugroženijih, onda ovakvi projekti moraju biti prioritet, a ne administrativni teret. Sve ostalo je samo izgovor.

    Reply
    1. sin anarhije

      Drustvu uopsteno i sekti na vlasti nije stalo ni do koga i ni do cega, gleda se samo punjenje sopstvenih dzepova , taj nakaradni i bolesni sistem se za 13 god usavrsio do sopstvene metastaze , a trebace godine da se po njihovom rusenju stvari dovedu u red … drzava Srbija je u haoticnom stanju, a Valjevo njen najgori slucaj ….

      Reply
  3. Дарко

    Доведена два бравара да вам направе рампу а не да се тако срамотите са тако глупим изговором.

    Reply
  4. Nikola Selaković

    Da udje u zapisnik postoje ljudi koji uredno primaju plate da rade u uslugama koje se ne sprovode. Centar za socijalni rad je rak-rana ovog društva, ne rade ni ono što treba da rade, a sada im se daje još usluga koje neće funkcionisati jer njih ljudi i korisnici apsolutno ne zanimaju.

    Reply
  5. Bosanka

    Kada vidim ko je direktor i glavni doktor penzioner ,po tome se ogledava ustanova.

    Reply
  6. Penzioner

    Ovde ima posla za razne službe državne da pogledaju i prekontrolišu.Od provera diploma kako su stekli , koje kako primnjen na koje mesto do javnih nabavkih i raznih ugovora o usluga..

    Reply
  7. Grujica

    Koliko je miliona progutala ova ustanova i koji kadrovi su postavljeni da upravljaju..Direktor ima taktiku da se krije od javnosti i da bude neprimetan.

    Reply
  8. Koja

    Oprano i oprano para preko kancelarije za javna ulaganja,a zna se ko iz Valjeva tamo radi i kome namesta poslove.Banda.

    Reply

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *