Projekat „Prirodnim merama za ekološki Gradac“, koji se sprovodi u Zaštićenom prirodnom dobru reke Gradac, samo je jedan od projekata koje država trenutno realizuje sa istom temom. „Čuvamo Gradac budućim generacijama“, čulo se na završnoj konferenciji projekta.
Grad Valjevo sprovodi pilot-projekat u okviru koga se čisti korito i izvode radovi na zaštiti kompletnog sliva reke Gradac. Duž delova reke postavljaju se ograde od delova vrbe, tzv. pletera, koja je autohtona vrsta, čime se na prirodan način štiti obala od erozije. Prilikom nedavne posete ministarke zaštite životne sredine Sare Pavkov, predočeno je koliko je ovaj projekat važan za očuvanje reke i okoline Gradca.
Gradonačelnik Valjeva Lazar Gojković, zahvaljujući se svim učesnicima projekta, rekao je da je važno da Gradac sačuvamo onakvim kakav i treba da bude.
„Gradac je od neprocenjivog značaja za sve nas i ovde su urađene konkretne stvari, konkretni koraci i postupci koji čuvaju zaštićeno prirodno dobro – klisuru reke Gradac – i rade na tome da ostane onakva kakva i treba da bude. Meni je jako važno što ovakvi projekti sve nas čine boljim i zaista se radujem projektima u budućnosti koje ćemo, nadam se, sprovesti uz veliku podršku ‘Srbija voda’, Ministarstva za zaštitu životne sredine i Ekološkog društva Gradac. Saradnja Grada Valjeva i Ekološkog društva Gradac je na izuzetnom nivou i to je pokazao i ovaj projekat prirodnih mera zaštite reke Gradac, koji je upravo završen“, rekao je Gojković.
Rukovodilac sektora za odnose sa javnošću i međunarodnu saradnju JVP „Srbijavode“ dr Jelena Puzović istakla je da je važno što EU za Zelenu agendu daje prostor da ovakvi projekti, kao što je ovaj, daju važnu ulogu Srbiji kao državi koja je spremna da prati ovako značajan put.
„U Javnom vodoprivrednom preduzeću ‘Srbija vode’ imamo inženjere koji su uvek spremni da budu na terenu, što sami znate – kada god imamo odbrane od poplava ili kada klimatske promene ostave iza sebe trag i naruše područja kao što je ovo koje moramo da čuvamo. Jedan od važnih zadataka jeste da ovakve projekte realizujemo zajedno sa preduzećem ‘Erozija’ iz Valjeva i ostavimo ih za buduće generacije u onakvom stanju u kakvom smo ih mi zatekli pre mnogo godina“, rekla je Puzović.
Navela je da su u ovim projektima važnu ulogu imala i deca. Paralelno sa realizacijom biotehničkih radova održane su radionice u osnovnim školama na području Valjeva, čime se radilo na podizanju svesti kod učenika.
„Oni zapravo daju punu važnost ovom projektu, jer sve ovo što radimo ostavljamo na upravljanje njima i generacijama koje dolaze“, rekla je Puzović, navodeći da Javno vodoprivredno preduzeće svake godine učestvuje – bilo kao organizator, bilo kao učesnik – u različitim akcijama.
„Jedno od važnih polja upravo su biotehničke mere koje primenjujemo kako bismo na prirodan način sproveli određene radove, kako bismo endemske vrste i ekološki značajne vrste koje su nestale iz pojedinih područja vratili tamo gde pripadaju. Svakako radimo i povodom Međunarodnog dana reke Save, Međunarodnog dana Dunava – to su međunarodno priznate aktivnosti i obaveze u okviru slivova za koje imamo zakonsku obavezu da podižemo svest javnosti. U okviru tih realizacija svake godine, zajedno sa lokalnim samoupravama, sprovodimo zajedničke akcije. To se intenzivno dešava u poslednjih deset godina i na to smo veoma ponosni“, rekla je Puzović.
Kako kaže, pozitivno je što deca već mnogo znaju o ovim temama.
„Mi imamo formirane radionice koje naši inženjeri veoma često sprovode širom Srbije, i počinjemo od najmlađih. Ne bavimo se samo posledicama, već krenemo od uzroka. Ako sa najmlađima radimo na vreme, nećemo imati posledice. Dakle, ako uzrok otklonimo, posledicu nećemo ni morati da lečimo. U ovom trenutku moramo raditi i na uzroku i na posledici. Odgovorno upravljanje vodama, rekama i prirodnim bogatstvima jeste zadatak Srbije. Zbog toga se bavimo evropskom zelenom agendom, koja Srbiju stavlja u samo središte delovanja i obaveza. I mislim da smo – zapravo, sigurna sam – što ste mogli da vidite i završetkom ovih radova, zaista došli do toga da imamo veliki integritet i značajan uspeh u ovakvim poslovima, što nas dodatno ohrabruje da nastavimo dalje“, zaključila je Puzović.
Sam projekat obuhvata tri faze, od kojih je prva čišćenje korita, sprečavanje erozionih procesa, produbljivanje korita kako bi se omogućio mrest riba, primena prirodnih zaštitnih mera poput pletera za stabilizaciju obale, kao i pošumljavanje više od 20 hektara površina u slivu reke Gradac. Druga faza je edukacija, u okviru koje su održane pomenute radionice, a treća je uspostavljanje portala za monitoring, kroz koji će javnosti biti dostupan uvid u sve aktivnosti i mere koje se sprovode.




O kakvom čuvanju Gradca pričate kada ste dozvolili Ćacilend kod River Bara. Tamo je neuredno naselje. Tamo još smrde ograde od kancerogenih železničkih pragova… O kakvim zaštitama obale pričate, o pletarama kada je na mnogim mestima uzurpirana obala reke od privatnih lica. Zna se po zakonu koliko je od obale javna površine, međutim mnogi su ogradili i napravili svoje plaže pored reke.
O čemu pričate i trošite pare bez veze.
Konkurišite za projekat i uradite kanalizaciju u Valjevu. Konkurišite i priključite sve građane na toplanu da se smanji zagađenje, a nemojte se ugrađivati i vrbovati ljude nekakvim projektima za zamenu stolarije, kotlova za grejanje…
Nemojte ga više čuvati
ко Бога вас молим
олоши
Ako niste primetili Gradac je uništen.
Nemojte ga vise cuvati molim vas. Kako cudno pisu cuvanje, pre bih rekao uredite dvorišta presoringa i ostale rotari gamadi koja se nastanila u zoni zastite…
Uredite saobracaj pored reke Gradac,da mogu deca civilizovano da idu u skolu a mestani na posao.
Put pored obale nije predvidjen za onako haotican saobracaj bahatih vozaca ,od aprila do oktobra meseca.
Nadjite prostor za parkiranje vozila pre Europroma na Gradcu.
Cistite put zimi ali ne kao do sada,kao 15.prioritet.
Uradite nesto,price o zastiti ekoloskog dobra su prazne kada ih dela ne prate.
zar nije lepse imati privatnu obalu nego da vlasnika uznemiravaju nepoznati sto bi da se kupaju za dzabe
Pričate gluposti. Ko je izgradio naselje uz reku, pre 20 i više godina bila je kuća Aničića i par drvenih šupa. Gde je izvedena kanalizacija iz tih objekata? Ispod železničkog nadvožnjaka u centru grada 2 godine leži ogromno stablo u reci, firma (Erozija) koja naplaćuje održavanje ne radi NIŠTA po tom pitanju, a i vidi se da nema nikakve kontrole. SRAMOTA.