Andrić:„Dobronamerno i u korist Valjevske gimnazije, grada Valjeva i Srbije“

Povodom aktuelne situacije u Valjevskoj gimnaziji, profesor u penziji dr Vojislav Andrić izneo je svoj lični stav. U tekstu pod naslovom „Dobronamerno i u korist Valjevske gimnazije, grada Valjeva i Srbije“, autor analizira okolnosti i postupke nadležnih, iznosi pravna i stručna zapažanja i predlaže moguća rešenja u cilju stabilizacije rada škole i očuvanja njenog ugleda.

Vojislav Andrić-Lični stav

Vojislav Andrić-Lični stav

Vojislav Andrić:Lični stav povodom očigledne okupacije Valjevske gimnazije

Kad ljudi koji u svojim rukama imaju sve poluge vlasti i žele da reše (verovatno pod prinudom izazvanu ostavku doskorašnjeg direktora Valjevske gimnazije), stvoren problem rukovođenja jednom od najčuvenijih i najugledniji srpskih gimnazija, onda traže najbolje, a ne najgore moguće rešenje. Posle samo dvadesetak dana se videlo da su sa prvim potezom sa vršiocem dužnosti u liku Mile Ilčić debelo promašili, jer je žena za 3-4 nedelje svojom nedoraslošću problemu, nestručnim radom i neodmerenim stavom napravila mobing jedne od najboljih učenica škole, izazvala (prvi put u istoriji) neusvajanje godišnjeg programa rada škole, napravila katastrofalne radne liste profesora i učinila ono što niko u istoriji naše gimnazije nije uspeo – da protiv sebe okrene, i čini se ujedini, đake, profesore, đačke roditelje, nekadašnje gimnazijalce i jedan deo građana Valjeva.
Juče se desio drugi, možda i još veći promašaj prosvetnih vlasti i u najmanju ruku pravno problematično, krajnje nepromišljeno i kadrovski katastrofalno imenovanje nekakvog privremenog (ili prinudnog) Školskog odbora, kao novi čin nedobronamernog demonstriranja strogoće, neshvatanja problema i pravih, mogućih rešenja. Požar se ne gasi dolivanjem ulja na već rasplamsamu vatru i ne znam ko je i na osnovu kog Zakona imenovao, u sredstvima javnog informisanja objavljen (verovatno delimičan) sastav privremenog Školskog odbora, ali sam siguran da taj sastav nije skup ljudi koji mogu svojim znanjem, iskustvom i autoritetom na zadovoljavajući način rešiti problem rukovođenja u Valjevskoj gimnaziji. Ovo pišem, na žalost, bez uvida u konkretni dokument, jer je medijska informacija nezvanična, pa ne verujem da je Ministarstvo prosvete toliko omanulo i nenadležno izvršilo razrešenje, odnosno imenovanje Školskog odbora. Školski odbor na osnovu člana 116. (stav 5) Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja imenuje i razrešava skupština jedinice lokalne samouprave, tj. za to je nadležna Skupština grada Valjeva. Možda se varam, a koliko je meni poznato Skuština grada Valjeva nije takav pravni akt usvojila. Ipak ostavljam i rezervu, jer možda je Ministarstvo postupilo po članu 117. (poslednji stav govori šta se dešava kad jedinica lokalne samouprave ne pokrene postupak za izbor novog školskog odbora), ali to se može utvrditi samo uvidom u konkretno rešenje i dobijanjem odgovora na pitanje: Da li je taj propust sa imenovanjem Skupština grada Valjeva učinila slučajno ili namerno?
Ovo je moje krajnje amatersko viđenje pravne problematike, ali redovi koji slede nisu amaterski već suštinski, jer u Valjevu postoje ljudi koji su bili đaci Valjevske gimnazije, a danas su ugledni prosvetni radnici, privrednici, umetnici naučnici … koji su svojim dosadašnjim doprinosom Valjevskoj gimnaziji, gradu Valjevu i Srbiji zaslužili da budu u skupu potencijalnih kandidata za izbor 3 člana Školskog odbora koliko bira Skupština grada (od ostalih 6, 3 člana bira kolektiv, a 3 Savet roditelja – član 116. stav 6 već pomenutog Zakona).
Radi ilustracije poslednjeg tvrđenja pomenuću samo neke od mogućih, naših sugrađana (uz veliko izvinjenje mnogobrojnima koje ne pominjem, a koji isto toliko zaslužuju da budu u tom uvaženom i kompetentnom društvu): akademik, prof. dr Miodrag Loma, prof. dr Dragan Lazić – redovni profesor Mašinskog fakulteta u Beogradu, prof. dr Dragan Vasiljević – redovni profesor FON u Beogradu, prof. dr Veran Stanojević – redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu; profesori Valjevske gimnazije i dobitnici nagrade Grada Valjeva – dr Vera Vaš, Ivanka Tomić, Veljko Ćirović; mr Jovanka Božić – profesor Valjevske gimnazije u penziji, slikar mr Milomir Romanović – profesor Valjevske gimnazije u penziji, Radiša Kovačević – profesor i direktor Valjevske gimnazije u penziji, profesor Zorica Milinković, lekari dr Ilija Tripković, dr Relja Kovačević, dr Nebojša Stojaković, dr Marko Stanković…; arhitekta Anđelka Mandić, dizajner i arhitekta Dušan Arsenić, inženjer Milan Milutinović, glumac Branko Antonić, dipomata Saša Obradović, privrednici Zoran Stanković, Aleksandar Mitrović, David Maksimović, Bojan Tomašević, Aleksandar Blažić, Branislav Srećković, Ivan Stojaković, Miroslav Kraljević …
Po mom skromnom mišljenju ako se želi kvalitetno rešenje problema rukovođenja u Valjevskoj gimnaziji (a to izgleda nije ono što najviše i jedino žulja prosvetne vlasti), onda je postupak dosta jednostavan i jasan i sadržan je u odredbama Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja:
1) Kolektiv Valjevske gimnazije i Savet roditelja po hitnom postupku predlože (po 3 svoja predstavnika) i Skupština grada Valjeva pridoda 3 svoja predloga i još hitnije imenuje novi sastav Školskog odbora;
2) Novi Školski odbor odmah Ministarstvu predlaže imenovanje vršioca dužnosti direktora, koga iz svog sastava (zbog minimalnih potresa) izabere kolektiv Valjevske gimnazije;
3) Raspiše se konkurs za redovni izbor direktora (mislim da bi se to u svakom slučaju i po redovnoj proceduri izbora direktora desilo u decembru 2025.).
I nema nikakvih problema i potresa jer je ispoštovan i Zakon i volja kolektiva i roditelja i grada Valjeva i sve je demokratski i po obrazovnik zakonima.
Sve rečeno, napisano i predloženo je dobronamerno i sa željom da naša Valjevska gimnazija mirno i bez pritisaka nastavi svoj misionarski put ka zvezdama, ka daljem svestranom razvijanju znanja, veština i iskazivanju stvaralačkih sposobnosti svojih učenika.
Ali ako su namere prosvetnih vlasti usmerene na dalju okupaciju Valjevske gimnazije, menjanje glava učenika i profesora Valjevske gimnazije i oduzimanje njihovih prava da slobodno misle svojim glavama, poručujem im da je to nemoguća misija. I ne mogu im poželeti sreće na tom putu, jer duhovno biće Valjevske gimnazije ne podrazumeva direktivnost i podaničku poslušnost i predstavlja nešto sasvim drugo – slobodoumnost i kreativnost koju treba podržati i vešto kanalisati u korist Valjevske gimnazije, grada Valjeva i Srbije.

dr Vojislav Andrić,
profesor Valjevske gimnazije u penziji

22 comments on “Andrić:„Dobronamerno i u korist Valjevske gimnazije, grada Valjeva i Srbije“

  1. Sa keca na pet

    Uh, od ovog može da se rikne!
    Profa nije pomenuo one kojima je sa keca davao petice. A možda nekima i nije milo što ih pominje.
    Nego, moraju li isključivo matematičari da budu direktori Gimnazije? Šta kaže lajf kouč, još traje borba za studentsko -blokadesku listu.

    Reply
    1. Dusan

      Recimo Dusana Mihajlovica zajedno sa Matijom Beckovicem da i on pod stare dane da nesto radi i bracu Jokic u paru…

      Reply
  2. Jova

    sad ce to Tucko od Dragodola i teca Ivanovic uz pomoc iz senke Jocicke,caskom ukatanciti i staviti na ulazna vrata dobar katanac

    Reply
  3. анонимус

    „Мисионарски пут ка звездама…“ Професор се запослио у време КПЈ- самоуправљања. Кад су наступиле друштвено-политичке промене, он је постао (ново)демократа. Исти људи и њихови потомци органски не трпе да до краја својих живота не буду у првим редовима. Они су неопходни, они одлучују, по цени да управо баш они буду „мењачи глава“ тој деци, чија је једина обавеза да иду у школу и не траће своју младост на проблеме одраслих.
    Комунисти у Ваљевској гимназији су били милион пута поштенији. На партијским састанцима су се међусобно око свега и свачега сукобљавали, али то није излазило у јавност а ученици о томе ништа нису знали.
    Данашњи либерали или „набуџене“ демократе више не знају куд ударају. А у основи им је самоуправљање, које увијају у обланде. Отуда и пленуми, перформанси, захтеви (парола „Испуните нам захтеве“!), све до блокаде образовања и анархије у школству. И није им проблем да се „духовно биће Ваљевске гимназије“ представља као вечно а сви знамо да није.

    Reply
    1. @anonums

      Bravo ,,anonimus,,u centar u crno samo još fdli da je Gimnazija nosila dugo ime razbojnika i pljačkala banki V.I.Lenjina nije se doktor tada bunio niti bilo šta pisao niti davao rešenja

      Reply
  4. Rodjak

    Bice to sve dobro, dace Bog. Niko toj deci ne zeli lose, nemoj da unapred osudjujemo nesto sto jos ne znamo ni kako ce biti, a cinjenica je da taj privremeni odbor jedini moze da resi problem potpisa, plata i ekskurzije? Zato, lako je kibicovati sa strane?

    Reply
  5. Nebitan lik ( po drugi put medju Srbima )

    Podrska odmerenom , konstruktivnom , smirujucem ,pametnom I dobronamernom savetu coveka sa licnim integritetom , sa iskustvom I osecajem za sadasnje vreme , slavnu istoriju i buducnost ove znacajne institucije .Ne akademske odluke sadasnje vlasti u vezi ovih nemilih dogadjaja pokazuju ,gotovo, mentalitet sacice ,, strucnjaka opste prakse navijaca sa fudbalskih tribina “ a protiv volje naroda , pameti i posle Srpske pravoslavne crkve najznacajnije instituciju Valjeva .

    Reply
  6. ,р Предраг М.Вулетић

    И пут у пакао је поплочан добрима намерама

    Reply
  7. logika

    Andricev tekst nit je riba nit devojka,ajde da kazemo moze da se procita i eventualno porazmisli o nekim detaljima.Na zalost ovaj covek je svojevremeno podrzao Milosevica i pomenutog ostavio da vlada jos par godina,dok mi zivimo od par maraka mesecno,mastamo o kafi, kupujemo benzin u flasama,dok nasa deca ginu tamo daleko sve dok nismo izgubili Srbe u Hrvatskoj,Kosovo,dok nas NATO nije bombardovao….i to je ucinio zarad sveopsteg narodnog dobra ili ministarskog mesta,sta mislite ?

    Reply
  8. Predrag Vuletic

    Св. Бернард из Клервоа (Bernard of Clairvaux, 1090–1153)
    Њему се често приписује ова изрека, у облику:
    „L’enfer est plein de bonnes volontés ou désirs.“
    („Пакао је пун добрих намера или жеља.“)
    То наводи вештачка интелигенција

    Reply
  9. petar

    propast gimnazije polako je pocela za njegovog mandata, vecina uglrdnih koje pominje su zavrsili skolu pre 40 g od kad je gimnazija i profesori bili ugledni, a ovo danas je cirkus i od skole i od profesora koji su do ovoga doveli, ostalo samo ime iza kojega se kriju , vestacki deci daju dobre ocene kako bi skola delovala da je ugledna, uvukli su u poslednjih godinu dana politiku u skolu isroyali je nacisto, a bivsi direktor da nije bio clan nove i demokratije i rotarijanaca piyanje da li bi bio direktor, tako da uvek je politika postavljala direktore, ali profesori su radili svoj posao, da li bi on da je sada direktor dozvolio ovakav cirkus sto se pravi

    Reply
  10. Moša Pijade

    Sve je ovo Mađar i zakuvao u prethodih godinu dana. Svi znaju da je on iz senke upravljao i mlatio decom i njihovim sudbinama. Saznaće se istina, sad on nudi rešenja,a drmao godinu dana i diktirao haos.

    Reply
  11. Predrag Vuletic

    Пут у пакао је поплочан добрим намерама

    Reply
  12. Vojislav Andric

    E baš si pogodio. Da sam ja nešto kuvao prethodnih godinu dana, davno bi me slični tebi prozvali i provukli kroz toplog zeca koga ovih dana doživljavam samo zato što mi je stalo da škola koju sam učio i u kojoj sam bio profesor i direktor ostane svetionik znanja, nauke, umetnosti i kulture u našem kraju i Srbiji. I još nešto moraš znati. Da sam se ja mešao u nastalu situaciju, da sam savetovao ove ili one, ne bi bilo ni vd. direktorice, ni privremenog organa ni namerno stvorenog haosa u Valjevskoj gimnaziji. Već bi Pedja Jevtić (uprkos pritiscima koji su na njega izvršeni) ostao pravosnažni direktor (do izbora novog), jer mu je mandat isticao tek u maju 2026. Od strane Skupštine grada bi po Zakonu o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja bio imenovan legitimni Školski odbor. I taj Školski odbor bi po Zakonom predviđenoj proceduri raspisao konkurs za izbor novog direktora i po završetku konkursa Ministarstvu prosvete predložio novog direktora . Ako bi se radilo hitro i dobronamerno, ne kršeći ni jedan zakonom predviđen rok i po Zakonom predvidjenoj proceduri, do današnjeg dana bi imali legitimno imenovanog direktora Valjevske gimnazije. Ovako će u Valjevskoj gimnaziji još dugo biti ćeranja, jer vd. direktorica nije dorasla funkciji koju su joj namenili, a privremeni organ ne zna da se u Valjevskoj gimnaziji red ne uspostavlja ucenama, bičem i prinudom, već uspostavljanjem harmonične atmosfere u kojoj đaci, profesori, roditelji i društvena zajednica imaju jedinstvene obrazovne i vaspitne ciljeve usmerene na razvijanje kritičkog mišljenja, darovitosti i kreativnosti
    mladih ljudi.

    Reply
    1. Bivši gimnazijalac

      Vojislav Andriću,
      Za vreme Vašeg direktorskog mandata, pojedini profesori su vršili diskriminaciju prema đacima sa sela, govoreći im da je bolje da sade krompir nego da idu u školu. Toliko o harmoničnosti na koju se pozivate. Da li ste znali to ili ne, ne znam, ali hoću da kažem da je gimnazija bila daleko od onoga o čemu pričate u vreme Vaše uprave.

      Reply
  13. Јелена

    Математичари и фускултурници су се смењивали у последње четири деценије. Последњи, прави директор фискултурник, био је Мића Јанковић. Онај Андрићев страначки пулен од 1995- 1998 не заслужује ни име да му се помене. Физичар и, изузетан човек Милан Срећковић, био је директор у најтеже време и сјајно је одговорио на изазове времена. Агонија гимназије, симболично је почела изношењем Лењинове статуе. За чијег мандата? Онда се појавио култ владике Николаја развратника који се због разврата замонашио. Тражила сам податке за родослов породице, у архиву Србије и, случајно набасала на петицију коју су потписали сељаци девет села, да се из школе у Драчићу, избаци развратни учитељ, који је ,,затечен на гомили“ са удатом“ … Миловановић из Драчића. Избачен је моментално.
    С обзиром да је тада владика био старешина и просветним властима, понудио му је монаштво. Тако се овај развратник, на иницијативу Андрића нашао на зиду ваљевске гимназије. Андрићев страначки пулен је већ 25 година директор архива Србије. Било би корисно да га приупита за ову петицију па да, поред слике владике, буде окачена и петиција. То би била историјска истина и правда!
    Ја сам правница, а жао ми је што нисам историчар и да упитам Госпон Андрића, где је нестала архива ваљевске гимназије и то, баш из оних времена кад су, он и његови пулени били директори? У архиву у Ваљеву, последња предаја архиве извршена је 1980 а за период до 1974. Шта је са архивима после? Андрићу, дужан си, одговор на то питање, свим грађанима Ваљева!
    Ко ти је дао право да склањаш или, не дај Боже, уништаваш, архиву???
    Занимљиво је, да управо, за период, у којем је, у гимназији био Андрић, архива је ишчезла?
    Како и, зашто???

    Reply
    1. Војислав Андрић

      Благо аривским радницима у Србији, кад у својим редовима имају таквог зналца какава је ова Јелена.
      Она је изгледа жива архива, па зна све о директорима Ваљевске гимназије и без архивске грађе.
      Једино не зна да је и мој професор, саиграч, тренер, колега, директор, саборац и пријатељ Мића Јанковић – један од најбољих директора у историји наше школе био професор физичког васпитања и да му то није био хендикеп, јер је био вредан и образован и борбен човек који је у гимназију увео многе новине које су и данас актуелне.
      „Архивисткиња“ Јелена не зна да њен фаворит Милан Срећковић никада није био директор наше гиманзије, већ принудно постављени вршилац дужности. А то су и тада и сада две различите ствари, јер директор се бира по конкурсу и мора на цртум На одмерацање урађеног и програма намераваног са осталим кандидатима. Ја сам на тој црти био пет пута; 1986, 1990, 1992, 2002. и 2014. године и увек добио поверење колектива школе и органа управљања – Савета школе или Шлолског одбора.
      И неколико речи о агонији која је почела „изношењем Лењинове гипсане фигуре“. Одговорно тврсим да није било агоније о чему сведоче ђаци Ваљевске гимназије и њихови ђачки успеси, а касније и професионални резултати. А када је у питању промена имане наше гимназије (а то се десило пре пада Берлинског зида) са ничим заслуженог „Владимир Илић Лељин“ у име за вечност ВАЉЕВСКА ГИМНАЗИЈАм то је једна од ствари на коју сам најпоноснији у својој професионалној каријери.
      То што сам радио никада сам, већ уз огромну помоћ и велику подршку целог ђачког и наставничког колектива, не ретко и родитеља, бвших ђака Ваљевске гимназије и друштвене заједнице (догађаји, ђаци, професори, гости, школски органи, …) је остало записано у штампаним Извештајима Ваљевске гимназије (на које сам такође веома поносан) који су као документи за вечност, штампани, најчешће у тиражу од 1000 примерака. Ти Извештаји су данас део породичних библиотека мнигих ваљевских породица и лепо сећање хиљада гимназијалац на гимназијске дане. То је неуништива архива свих мојих професорских и гимназијских мандата (1975-1981, 1986 – 1993, 2002 – 2025 и 2014 -2018), уз напомену да се у извештајима налазе и подаци и за године у којима сам као спољни сарадник учио гимназијске специјалце анализу са алгебром. У тим извештајима пише све што ви анонимни не спомињете као резултате Ваљевске гимназије, а углавном без аргумената и доказа износите неке небулозне „истине“ (као ову са оа са Драчићем у којој не знам уопште о чему се ради).
      Сигуран сам да постоји и одговарајућа архива, јер су сви секретари школе које памтим били стручни, одговорни и педантни људи и сигуран сам да су 2018. године (када сам отишао у пензију) сва документа сложена у одговарајуће регистратори били депоновани у левом сутеренском простору и уредно сложени по годинама на одговарајућим дрвеним полицама.
      Додаћу и још нешто. Мој школски друг, а дугодишњи медијатекар Ваљевске гимназије Миливоје Мићко Милинковић је при одласку у пензију у медијатеци оставио и фото архиву Ваљевске гимназије од око неколико хиљада фотографија.
      И зато је г. Јелена узалудан напор јадних људи и ситних душа (да уместо да јавно полемишу са мојим добронамерним предлогом за стабилизацију стања у Ваљевској гимназији) , да ме оптужују за ове или оне ствари потпуно неважне за Ваљевску гимнзију. Сигурно је да постоје моје грешке, јер не спадам у безгрешне, али то ће пописати историја стављајући на једни страну позитивно, а другу страну негативно учињено.
      Ово се односи и на ваше несувисле коментаре у којим мене резилите, хвалите дуге, помињетњете неке догађаје и људе који немају везе са написаним текстом (директор Архива) и ниједном речју не поменусте мој предлог и не рекосте шта у мом предлогу није добро.

      Reply
  14. Душан Стојанац

    Да ли је могуће , све што је добро , да се не прихвата , а само се суди по томе , ко каже , а не шта каже .

    Reply
  15. Bebo

    Uvaženi profesore Vaše viđenje problema nije amatersko, sva imena koja ste naveli su za pohvalu i poštovanje, osim imena Bojan Tomašević koje kvari ugled ostalih navedenih. On je „uspešan“ režimski privrednik. Nadam se da ste slučajno pogrešili.

    Reply
  16. Vaooo

    Profesore, gimnazija, kao ni bila koja druga srednja škola, nije obavezna. Šta se tu trpaju roditelji đaka? Da one đake koji su ispod proseka izguraju na gore?

    Reply

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *