Da li ste spremni za izbore ili umorni od izbora?

Od 2012.godine na ovamo Srbiju očekuju 4 vanredni izbori . Podaci govore da od 46 država Saveta Evrope Srbija je medju tri u kojima se izbori najčešće održavaju. Da li je moguć zamor biračkog tela?

Nije iznenadjenje ako prosečan gradjanin Srbije nije u mogućnosti da prebroji sve izbore od uvodjenja parlamentarizma u Srbiji. Nije to lako učiniti ni nakon petooktobarskih promena. A podaci pokazuju da je od te 2000-te godine do sada održano 10 parlamentarnih izbora, pet predsedničkih dok broj lokalnih izbora varira jer je i u tim slučajevima bilo vanrednih izbora.

Na osnovu dostupnih podataka jasno je da smo za 23. godine na birališta izlazili više od 15 puta . Česte promene i izbori trebalo bi  da budu pokazatelj smenjivosti vlasti , odnosno transparente mogućnosti smenjivosti vlasti. Ipak , to u Srbiji nije najčešće bio slučaj već je povod za vanredne izbore gotovo uvek bio izazivan odredjenom promenom u društvu , neretko dogadjajem , ali i pokazivanjem podrške .

„Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima kaže da izbori treba da budu periodični, a Protokol uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda navodi da bi trebalo da se sprovode u „razumnim intervalima“, podsetio je nedavno Vujo Ilić za Peščanik.

Ono što se dešava u izbornim godinama jeste da političke partije pokreću svoje aktiviste kako bi animirali gradjane da na izbore izadju i glasaju za njih . Kampanje su različite bilo da se radi o programskim kampanjama ili pak o kampanjama samotvrdjivanja i produžetka mandata ili pak težnjom za promenom od strane opozicionih partija. I u jednom i u drugom slučaju neophodno je animirati glasače da na izbore izadju . Svaki put iznova neophodno je same aktiviste motivisati na rad što sa porastom broja izbora biva sve teže.

U svetu je prepoznat fenomen „umora glasačkog tela“. Do njega, jasno, dolazi kada se izbori prečesto održavaju . Gradjani bivaju prezasićeni porukama koje im se šalju , gube interesovanje za izbore , stvara se mišljenje da su promene nemoguće te i da ne postoje različiti kandidati već su svi isti.

U takvoj situaciji, neminovno, po mišljenju politikologa i analitičara javnog mnjenja, dolazi i do dubokih podela u društvu , stvaranja većeg jaza izmedju pristalica pozicije i opozicije. Tome potvrdjeno doprinose same kampanje pa i narativ koji se u njima koristi. Poruke koje se šalju su „na ivici noža“ i sa jedne i sa druge strane. Jedan od razloga jeste jedini preostali način pobudjivanja pažnje glasača. Nije retko vidjen metod u Srbiji , metod zastrašivanja . I sa jedne i sa druge strane . U kampanji na izmaku imali smo mogućnost da čujemo i sledeće poruke :

Pozicija: Opozicija hoće da ovu državu uvuče u rat i nestabilnost .

Opozicija: Želite li da živite u mraku dok vas kradu i deca stradaju?

I jedna i druga poruka jasno su u službi veće motivacije glasača dok se snažno pritiska dugme „alarma“ i direktno ide na primarne strahove kod gradjana. Sigurnost, bezbednost porodice . Ovako poslate poruke neminovno još produbljuju podele .

Ipak broj apstinenata od glasanja je u porastu poslednjih godina. U proseku na izbore u Srbiji izlazi od 57 do 61% glasačkog tela. Razlog broju apstinenata jeste upravo u zamoru glasačkog tela. Nije bilo retko d ai poslednjih dana čujemo od gradjana: „Samo da se ovo završi sa izborima!“

Umaraju se aktivisti , ali i glasači . Nije isključeno da je stvaranje Proglasa pred ove izbore upravo nastalo iz pretpostavke zamora . U cilju pobudjivanja pažnje gradjana vodjene su slične kampanje . Na terenu je SNS vodila ponovo kampanju od vrata do vrata , ali se i Ne davimo Beograd , stožer koalicije „Srbija protiv nasilja“ u svom biltenu pohvalio sledećim naslovom: „Pokucali smo na preko 15.000 vrata!“

Valjevo ponovo očekuju izbori na proleće 2024. godine , redovni lokalni. Kako bi mogle da izgledaju kampanje za te izbore biće poznato tek nakon rezultata republičkih izbora .

Da li ćemo stići da se odmorimo od izbora ? Pokazaće izlaznost.

  • Izbori za narodne poslanike Narodne skupštine Republike Srbije, 23. decembar 2000. godine
  • Izbori za narodne poslanike Narodne skupštine Republike Srbije, 28. decembar 2003. godine
  • Izbori za narodne poslanike Narodne skupštine Republike Srbije, 21. januar 2007. godine
  • Izbori za narodne poslanike Narodne skupštine Republike Srbije, 11. maj 2008. godine
  • Izbori za narodne poslanike Narodne skupštine Republike Srbije, 06. maj 2012. godine
  • Izbori za narodne poslanike Narodne skupštine Republike Srbije, 16. mart 2014. godine
  • Izbori za narodne poslanike Narodne skupštine Republike Srbije, 24. april i 4. maj 2016. godine
  • Izbori za narodne poslanike Narodne skupštine Republike Srbije, 21. jun i 1. jul 2020. godine
  • Izbori za narodne poslanike Narodne skupštine Republike Srbije, 3. april 2022. godine , 2022.
  • Izbori za narodne poslanike Narodne skupštine Republike Srbije 17.decembar 2023.
  1. 2000. Predsednički izbori gde je Vojislav Koštunica izabran za predsednika
  2. 2004. Predsednički izbori, gde je Boris Tadić izabran za predsednika.
  3. 2008.Predsednički izbori, gde je Boris Tadić ponovo izabran za predsednika.
  4.  2012.Predsednički izbori, gde je Tomislav Nikolić izabran za predsednika
  5. 2017. Predsednički izbori, gde je Aleksandar Vučić izabran za predsednika.
  6. 2022.Predsednički izbori gde je Aleksandar Vučić izabran za predsednika

 

 

5 comments on “Da li ste spremni za izbore ili umorni od izbora?

  1. Vlada

    Spremni naravno, jedva čekamo. Svako ko ne izadje na izbore, da je normalno, trebalo bi da dobije kaznu, bar simbolično 100e, i da mu se ograniče neka prava. Vreme je da se Srbija oslobodi! Živela Srbija!

    Reply
  2. brat potemkin

    Srbija od 2003′ nema izbora, nit se ima za sta glasati. Dve ruske opcije se bore za prevlast. Koga god glasas pobedjuje Putin i onaj ko ponudi najvise Kosova. Na kraju smo postali ko i svaka drzava bivseg SSSR-a. Sve nam je po ruski, i izbori i demokratija. Cela ova drzava je jedno veliko Potemkinovo selo.

    Reply
  3. Obavesteni

    Ako ste zaboravili, Krusik, Jovanicu Savamalu (gde je sve pocelo) Doljevac, Plagirani doktorti, Olivera Ivanovica, Cvijana, PKB, Glavni grqad BGD bez zeleznicke stanice? Vesiceve kockice, Poplave obrenovac, Jutku, Lucane, Paljenje kuce novinaru, Mitrovicevog sina Bunga Bunga sa palmom. Sonyorisanje Bila Klintona, Sredra . Rasprodaju svega Rio Tinto, EPS i Pecenjara. Velju Nevolju i Belivuka, Vasingtonski i Briselski sporazum, Banjsku:……. Najveca poskupljenja i inflaciju. NIZ NASTAVITE SAMI!!!!!!!!!!!!!!!. PA NE IZADJITE NA GLASANJE. ILI AKO VAM JE DOBRO ONDA NISTA.

    Reply
  4. Dušan Kovačević

    A šta je to počelo u Krušiku? Čija je firma IRMA i kada je napravljena je li to?

    Reply

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.