Tri decenije od smrti Desanke Maksimović

Tri decenije od smrti Desanke Maksimović obeleženo je u Brankovini, gde počiva najveća srpska pesnikinja, i u Valjevskoj gimnaziji svečanom akademijom pod nazivom “Obećala si da ćeš biti večna”.

Na Desankinom grobu u Brankovini održan je parastos, da bi potom u svečanoj sali njene gimnazije bila održana akademija u organizaciji Grada, Valjevske gimnazije, Matične biblioteke “Ljubomir P. Nenadović” i Zadužbine “Desanka Maksimović”.

“Tri decenije nakon njene smrti, Valjevo i Srbija čuvaju uspomenu na nju, divimo se njenom stvaralaštvu, proučavamo ga. Generacije mladih rastu uz njene pesme, a Brankovina je postala mesto hodočašća za sve one koji cene istoriju, tradiciju i umetnost”, rekao je na početku akademije gradonačelnik Valjeva Lazar Gojković.

O Desankinom delu govorili su i profesor dr Jovan Delić, dopisni član SANU, dr Dragana Milunović, zamenica upravnika Narodne biblioteke Srbije, i dr Svetlana Šeatović, upravnica Zadužbine “Desanka Maksimović”.

Ua razgovoru sa novinarima, dr Jovan Delić je pričao zašto je Desanka Maksimović ispunila obećanje „da će biti večna“, jer bi, kako je rekao, njeno delo bilo primereno svakom vremenu, kao što je bilo i njenom.

„Desanka je imala sluh za vreme, ali je težila i onom što je neprolazno i večno. Šta je nameravala, to je i uradila – bila je pesnik koja je premostila kompletno srpsko pesništvo. Desanka je uspostavila pesničku kičmu kroz vreme, svest o savremenosti i koliko poezija pamti“, ukazao je dr Delić.

Po rečima dr Svetlane Šaetović, upravnice Zadužbine „Desanka Maksimović“, Desankino delo je i danas, 30 godina nakon njene smrti, podjednako živo.

„Pre dve godine imali smo neprijatnu situaciju kada je iz programa gimnazije bila izbačena zbirka „Tražim pomilovanje“ i nekoliko pesama iz trećeg razreda gimnazije, na šta smo reagovali eoma brzo uz ogromnu podršku javnosti i čak 50.000 potpisa koje su pokrenuli studenti. Videli smo tako da delo Desanke nije samo delo bez sumnje najveće pesnikinje 20. veka,  već da je pre svega reč o pesnikinji najširih narodnih masa. Desanka je, dakle, ne samo umetnička, nego figura nacionalnog ponosa“, zaključila je dr Svetlana Šaetović.

Ona je najavila da će u maju, kada se bude obeležavalo 125 godina od rođenja Desanke Maksimović, biti objavljeni do sada nepoznati njeni rukopisi, koje je zadužbini ustupila porodica.

 

4 comments on “Tri decenije od smrti Desanke Maksimović

  1. Evstatije

    dokle bre više ove popuzgere u prvim redovima, što su oni uvek neki ‘viđeni gosti’. pop ko pop, isto kao što je nastavnik nastavnik, ili recimo IT stručnjak to što jeste

    Reply
    1. Bogoljub

      Evstatije mozda njih zanima poezija,mislim na popuzgere kako ih oslovi tvoj kulturni recnik .Dali je tebi neko branio da odes ili nisi mogao da sednes od njih.

      Reply
  2. Dragan

    bravo za lazara gradonacelnika koji proucava stvaralastvo desanke maksimovic. lepo je kad se sportista osim lopte razume u jos nesto

    Reply
  3. Smiljka

    Kažu neki funkcioneri iz Opštine da je ova ujdurma koštala oko 500.000 dinara? Malo je to za ovakvu manifestaciju. Dogodine da se to udvostruči, i obaveznk da ona drugarica ih Biblioteke sedi gore za astalom.

    Reply

Оставите одговор на Smiljka Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.