Aktivno gradjanstvo:Gradjanska onlajn skupština o aerozagadjenju

U okviru evropskog projekta „Aktivno građanstvo: promocija i unapređenje inovativnih demokratskih praksi na Zapadnom Balkanu“, kojim se istražuju potencijali inovativnih demokratskih praksi i njihova primena na Zapadnom Balkanu, sastaju se dve Građanske skupštine – u Beogradu, i u Valjevu, 28. novembra, putem onlajn kanala komunikacije.

Građanske skupštine će okupiti 40 učesnika. Zbog teške epidemiološke situacije u zemlji i sigurnosti učesnika, skupštine će biti organizovane putem interneta. Izabrano je dvadeset i osam učesnika koji će predstavljati širu populaciju sa teritorije grada Beograda i Valjeva i njegovih demografskih karakteristika, dok će preostalih dvanaest učesnika poteći iz udruženja građana čiji su stavovi i reakcije na ovu temu bili zastupljeni u javnom prostoru.

Cilj organizovanja skupština je uključivanje različitih i suprotstavljenih stavova i mišljenja u pažljivo moderiranu i informisanu javnu raspravu. Na taj način će se obezbediti okruženje koje podstiče razmenu argumenata zasnovanih na zajedničkom dobru i donošenje promišljene odluke.

Tema Građanske skupštine u Beogradu je uređenje saobraćajne mobilnosti zarad unapređenja funkcionalnosti gradske infrastrukture. U kontekstu ovog problema, biće razmatran plan koji predviđa da uži centar grada bude opsežno rekonstruisan kako bi se uže jezgro grada pretvorilo u pešačku zonu. Stoga je u fokusu rasprave upravo pitanje proširenja pešačke zone sa Knez Mihailove ulice na uži centar Beograda, tako da se uvaži zajednički interes okupljenih strana. Skupština će okupiti 40 učesnika. Dvadeset osam učesnika činiće građani koji predstavljaju širu populaciju centralne gradske teritorije (predviđene za širenje pešačke zone), dok će dvanaest građana dolaziti iz redova građanskih udruženja čiji su stavovi i reakcije na ovu temu bili zastupljeni u javnom prostoru: Komšije sa Dorćola, Pešaci nisu maratonci, Ulice za bicikliste, Ministarstvo prostora i Udruženje 5km/h. Među stanarima centralne gradske zone, u građansku skupštinu biće uključeni predstavnici različitih grupa, kao što su roditelji sa malom decom, osobe sa fizikim invaliditetom i stariji građani. Osim stanara, skupštini će prisustvovati i vlasnici i radnici u objektima koji se nalaze u ovoj zoni, kao i radnici i rukovodioci javnih i privatnih kulturnih institucija kao što su muzeji, biblioteke, galerije i druge ustanove kulture. Skupštini će prisustvovati i predstavnici gradskih vlasti.

Problem aerozagađenja u Valjevu, iako godinama istican u izveštajima Agencije za zaštitu životne sredine o kvalitetu vazduha i poznat stručnoj javnosti, politički je prepoznat tek kada je pokrenuo samoorganizovanje građana i građanki Valjeva za koje je ovaj problem od zdravstvene i egzistencijalne važnosti. Činjenica da su oni i dalje nezadovoljni zato što ne dobijaju dovoljno informacija o tome šta nadležne institucije rade povodom ovog problema razlog je za organizaciju Građanske skupštine, koja je podstaknuta pitanjem kakvi su dometi lokalne samouprave i građana i građanki Valjeva u rešavanju problema aerozagađenja. Cilj skupštine je da se dođe do jasnijih odgovora na ova pitanja, ali i da donosioci odluka preuzmu odgovornost za sprovođenje planova i mera koje su lokalne vlasti usvojile.

Građanske skupštine predstavljaju tela koja imaju za cilj da građane i građanke uključe u diskusije o pitanjima od javnog značaja (lokalnog, nacionalnog ili međunarodnog značaja). Građanske skupštine nastaju kao pokušaj institucionalizacije šireg i značajnijeg (obuhvatnijeg) učešća građana i građanki kao odgovor na problem savremenih demokratija i demokratskih praksi, u kojima građani i građanke nisu dovoljno uključeni u proces formulisanja i donošenja političkih odluka koje utiču na njihove živote.

Projekat „Aktivno građanstvo: promocija i unapređenje inovativnih demokratskih praksi na Zapadnom Balkanu“, kojim rukovodi Institut za filozofiju i društvenu, podržan je Erazmus+ programom, kroz Žan Mone mrežu. U projektu učestvuju i Univerzitet u Gracu (CSEES), katedre političkih nauka na Univerzitetu u Torinu, Univerzitetu u Sarajevu i Univerzitetu Sv. Ćirilo i Metodije u Skoplju i Beogradski fond za političku izuzetnost. Realizacija projekta je takođe podržana sredstvima Američke ambasade u Beogradu.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.