Sukobi, stabilnost, demokratija

 „Vlast je priznala da izbori ne bi bili regularni te se traži način da se izbori odlože. I Tanja Fajon je rekla da kad bi izbori bili u nedelju oni ne bi bili fer i pošteni. Intervencija Evropske unije nije samo u pravcu održavanja na vlasti režima koji može da zaustavi migrante ili potpiše sporazum o Kosovu. Sada postoji čitav niz stvari koje su na stolu. Potpuno je razumljivo da postoje ljudi koji ne žele da izađu na izbore, jer se postavlja pitanje da li iko normalan želi u ovakvim uslovima da bude opozicija u Skupštini? Važno je da se stvari rešavaju ali je bitno pitanje da li će one imati uticaj na izbore na proleće?“, rekao je u Valjevu dr Đorđe Pavićević, profesor Fakulteta političkih nauka.

 Pred malobrojnom publikom, u petak nakon što je okončan protest i šetnja za oslobađanje uzbunjivača iz „Krušika“ Aleksandra Obradovića, u Maloj sali Skupštine Grada Valjeva održana je tribina pod nazivom „Sukobi, stabilnost, demokratija“ u organizaciji Udruženja za političke nauke Srbije. Pored profesora Pavićevića, na tribini su govorili dr Biljana Đorđević, docent na Fakultetu političkih nauka i Ljubomir Radović, samostalni odbornik u Skupštini grada Valjeva. Slušaoci su imali priliku da čuju dileme i rasprave o globalnom slabljenju demokratije, rastu društvenih nejednakosti, kao i kakve su perspektive da se Srbija i zemlje iz okruženja izbore sa izazovom koji predstavlja obnavljanje demokratije i učešća ljudi u političkom procesu.

Profesor Pavićević je na samom početku konstatovao da je na delu opadanje demokratije. “Francuski politički sistem se raspao u roku od petnaest minuta. Makron je osnovao novu partiju i pobedio. Postojeće političke procedure ne garantuju onu vrstu stabilnosti na koju su građani u tim državama navikli. Danas se javlja relativno nova pojava, nastaju države i režimi koji se mogu nazvati stabilokratija. Dovoljno je da režim čuva mir i stabilnost na određenoj teritoriji, te da može da rešava probleme koji su važni. Tako se može se posmatrati odnos Evropske unije prema Srbiji jer se toleriše nedemokratsko postupanje vlasti. Demokratija nije toliko visoko na listi vrednosti, jer su se pojavile druge.”, rekao je Pavićević.

On je naveo da je u trenutku kada je Orban došao na vlast u Mađarskoj prva žrtva  bila Ustavni sud. “Prvo je bilo važno staviti pod kontrolu sud potom promeniti Ustav, da bi se dobila veća ovlašćenja. Erdogan je suspednovano sve institucije, što je proizvelo nestabilnost, što za posledicu stvara pojavljivanje jakog lidera koji sve može da drži pod kontrolom. U Srbiji postoje jake društvene podele, koje više nisu normalna politička sukobljavanja. To nisu sukobljavanja u fer utakmici, ne nadmeću se na izborima ko će dobiti političku vlastu, već su izbori postali mesto gde vlast učvršćšuje svoj položaj. To je utakmica u kojoj se unapred zna ko će pobediti. Ti režimi su dugotrajni jer imaju neku vrstu legitimacije, izborne legitimacije. Ti izbori nisu pošteni i oni što se takmiče nemaju podjednake šanse, to svi znaju i nikoga nije briga. Srbija je, kaže profesor Pavićević, dramatično loše uređeno društvo. Ne radi se samo o niskom standardu, već o nepostojećim pravima radnika, već po evropskim kriterijumima merenja nejednakosti, Srbija je drugo najnejednakije društvo u Evropi,”kaže Pavićević

Za profesora Pavićevića veliki izazov predstavlja pitanje da li je moguć demokratski način rešavanja političke krize ili se kriza rešava van institucija. Podseća da je u istoriji Srbije samo tri puta došlo do mirne smene vlasti. Prvi put 1878. godine kad su Radikali pobedili na izborima. To se smatra prvim demokratskim izborima. Oni koji su izgubili, tadašnji Naprednjaci koji nemaju vez sa današnjom naprednom strankom u Srbiji, modernisti, liberali, oni su bili proganjani, tukli su ih po kafanama. Postoje dva zabeležena slučaja da su ljude stavljali na ražanj. To nije demokratija i nije ishod koji bi trebali da očekujemo ma šta mislili o vlasti.

Za dr Biljanu Đorđević je pojam sukoba dosta važan. Ona je nastojala da objasni zašto je stabilokratija postala prihvatljiva. “Sukobi se na Balkanu tumače kao oružani sukob. Kada danas razgovarate sa građanima Evropske unije o situaciji u našoj zemlji, za njih su sećanja za ovaj region vezana za devedesete godine. S obzirom da sada nema rata, to je zadovoljavajuća situacija, to je napredak, što za nas nije dovoljno jer to predstavlja negativan mir”, kaže Djordjević.

Ona ističe da se može govoriti i o licemerju ne samo sada, već i ranije, da demokratija nikad nije bila prioritet Evropske unije već stabilnost. Ni danas mnogi građani nisu informisani šta Evropska unija od nas traži, a postoje stvari koje nismo uspeli da preispitamo da li su dobre za nas ili nisu? Teško je objasniti spoljašnjim posmatračima iz Evropske unije zašto mi više nismo demokratija. Đorđević tvrdi da nema razloga da se bavimo politikom, ako nema sukoba među nama. Zbog toga što postoje razlike u interesima, mišljenjima i vrednostima, postoji potreba da se bavimo politikom. Pitanje je da li ćemo se razlikama i politikom baviti na demokratski način i nastojati da politika ne pređe u nasilan čin? Sukobi nisu loši. Treba da analiziramo razloge za sukobe, često su pravi sukobi prikriveni, koje grupe su u sukobu i koje interese imaju. Postoje trendovi gde se slične stvari dešavaju u regionu. Mađarska je indikativna, naša politička elita sledi Orbana, s tom razlikom da je Mađarska članica Evropske unije.

Ljubomir Radović, samostalni odbornik iz Valjeva je rekao da se građanima od strane autokratskih režima nudi da je politika stvar emocija, pa imamo priliku da čujemo kako jedan narod obožava, voli ili mrzi drugi narod. Ljudi se zato pitaju kako i zašto nikog ne interesuje stanje u kome se nalazimo? “U našoj zemlji”, istakao je Radović,” od raspada bivše Jugoslavije, ko god je uspevao da se dočepa vlasti, činio je sve da podelu vlasti onemogući. Danas imamo situaciju da institucije ne postoje, da sve grane vlasti zavise od jednog čoveka. To utiče naš svakodnevni život.”

 On je rekao da većina građana Srbije ne učestvuje u političkom životu, izgubili su poverenje u političko organizovanje. Sa druge strane političke stranke su neophodne društvu. Svaka politička opcija koja je dolazila na vlast u Srbiji imala je problem sa političkim organizovanjem, odozgo-na dole. Taj metod organizovanja u kojem će neko iz Beograda pokušati da organizuje ljude u unutrašnjosti nije uspeo. Zbog toga se i pojavljuju brojne organizacije u sredinama u unutrašnjkosti, kao što je Lokalni front, koje pokušavaju da stvari menjaju odozdo-na gore. To je način da se izborimo sa autokratskim režimom u Srbiji. Jedini put da se nešto učini, da se stvari menjaju, jeste da se ljudi uključe u politički život.

 Odgovarajući na pitanje iz publike zašto Evropa nije uspela da se pripremi za političku krizu, Biljana Đorđević je rekla da da je u Evropskoj uniji je postajali kriza i pre nastanka migrantske krize. Neke zemlje su i ranije bile više otvorene on drugih. Migranti su, bežeći od rata vršili pritisak na Maltu, Grčku, Italija i Španiju, Mnoge od evropskih zemalja imaju ozbiljnu odgovornost zbog postojanje ratova, bilo da su to kolonijalne sile ili da sada učestvuju u tim sukobima. Postoje politike kojima te zemlje koriste ljude koje beže od ratova za svoj ekonomski razvoj. Nakon Drugog svetskog rata porušenu Evropu su izgradili migranti i iz Jugoslavije, Portugalije, Španije, Italije, Turske, Maroka, Alžira, itd. Onda su granične zemlje Evropske unije otvorili svoje granice i omogućile migranitima da se kreću prema drugim zemljama Evropske unije, budući da nisu smatrale da treba da same budu odgovorne na tu situaciju. Profesor Pavićević je, odgovarajući na pitanje o ingerencijama lokalnih vlasti u Srbiji, rekao da je možda jedino rešenje sprovođenje radikalnije decentralizacije. Osamdesetih godina godina prošlog veka, do dolaska Miloševića na vlast, škole su bile u nadležnosti opština. Predsednika suda i šefa policije su birale opštine. Kad se pogleda kolika ovlašćenja su imale opštine, nekad je bio zavidan stepen decentralizacije. Čak je i imovina bila knjižena na opštinama. Svakako neki vid ujednačavanja mora da postoji, škole moraju biti dobre svuda,” naglasio je Pavićević. To sada pogađa Beograd, jer postoje škole u bogatim četvrtima, vaspitači i učitelji se sele u te delove grada gde su dobre plate. On je naglasio da se događa privatizacija države i javnih resursa. Rekao je da je za smeh i zgražavanje priča iz Beograda, povodom konkursa za najbolji dečji crtež koje je organizovalo gradsko stambeno preduzeće. Roditelji su glasali na Fejsbuku, ali su angažovali botove da bi pobedili. Kad se otkrio skandal nagrada je oduzeta malom Saši, kome verovatno i ne pripada crtež. Po rečima profesora Pavićevića, fascinantan je nivo kontrole koje teži da se uspostavi. „Nakon izbora u Velikoj Britaniji znamo da Engleska i Amerika neće biti zemlja proleterska“, rekao je u šali Pavićević odgovarajući na pitanje iz publike da li ima dobrih vesti iz Evrope i Amerike? On je kazao da su Džeremi Korbin i Berni Sanders promenili politički diskurs, ali da pioniri promena teško dobijaju izbore. „Decenijama u vladama i parlamentima niste imali političke razlike. Sada imamo ideologizaciju koja je sa Korbinom došla ali nije doživela uspeh. Kod Sandersa je to vidljivo, sada se normalno priča o demokratskom socijalizmu, što je donedavno u Americi bilo nezamislivo.“- optimističan je profesor Pavićević. Zaključujući tribinu, dr Biljana Đorđević je rekla da se nada da demokratija neće biti pod znakom upita ali i da svi moramo na različite načine da se borimo za demokratiju. Udruženje za političke nauke koje bilo organizator večerašnje trebine u Valjevu je profesionalno stručno udruženje politikologa, profesora i saradnika FPN i drugih fakulteta i instituta. Udruženje nastavlja tradiciju Jugoslovenskog udruženja za političke nauke. Jedna od glavnih aktivnosti udruženja je organizovanje Konferencija, sabor politikologa, čiji je cilj da okupi politikologe na regionalnom nivou, da razgovaraju o temama koje su akadameski relevantne ali i koje su relevantne za politiku u Srbiji u zemljama regiona. Večerašnja tribina je održana u okviru teme „Sukobi, stabilnost, demokratija“ koja je raspravljana na Konferenciji održanoj u septembru ove godine.

Evropski pokret Valjevo

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.