Intervju Glišić-Jeremić

U intervjuu za Vamediu Darko Glišić podpredsednik IO SNS-a, predsednik Opštine UB i Dragan Jeremić član IO SPS-a predsednik OO SPS-a i direktor Direkcije za urbanizam u Valjevu odgovraju na ista pitanja o zapošljavanju, partijskim zapošljavanjima, privredi, rešenjima .U intrvjuu oni odgovraju na pitanja o medijima , ali i o razlikama izmedju njih i o tome šta zameraju jedan drugom.

Kako ocenjujete godinu na izmaku?
Darko Glišić: Uspeli smo da rešimo pre svega puno infrastrukturnih problema i mislim da je u njoj uradjeno i više nego ranijih godina. Tu su i neki projekti koji su više decenija čekali realizaciju i sada su u 2015. godini i realizovani. Drugi moje utisak je da smo konačno uspeli dan otvorimo neke privredne subjekte koji su zaposlili ljude i ne pamtim kad se ovde u Tamnavi otvorila neka fabrika. Ove dve će zaposliti preko 120 ljudi , počeli su sa radom u tri smene i na to  sam veoma ponosan.U ovoj godini nismo mnogo napredovali po pitanju deponije Kalenić i to stavljam kao veliki minus i sebi i drugima sa kojima radim. Odgovornost po tom pitanju preuzimam na sebe.
Dragan Jeremić: Tri stvari smo uspeli , tri nismo. Najvvći problem nismo uspeli da rešimo to je nezaposlenost. Drugi problem koji nismo uspeli da rešimo je Hala sportova koji se vuče 16 godina. I treći je M4 koji je preduslov i za zapošljavanje. Rešili smo sdruge strane kompletnu priču vezanu za poplave sa jasnim akcentom da je to mnoo bolje nego što je bilo.Završeno je sistemsko sredjivanje puteva za sela koje još može da se nadogradjuje . Treća stvar je da je jedan deo grada značajno renoviran tu mislim na ulice. Ova godina,pola pola, moglo je i bolje ali nije loše.
Da li je zapošljavanje najveći problem vašeg grada/opštine?
Darko Glišić:Kao i svuda u Srbiji i zao naš akcenat i jeste na oživljavanju nekih fabrika koje su odavno zarasle u korov.I u koje možemo da vratimo radnike plus izgradnja jednog industrijskog kompleksa koji bi zadao ključni udarac nezaposlenosti u regionu. To ide nekim tokom ,ali je potrebno vreme.  Očekujem da u 2016. godini budu obezbedjena sredstva za  tu industrijsku zonu   , ali i do tada ljudi treba od nečega da žive. Zato imamo objekat u Murgašu, objekat Termoelektro i nkadašnje Ubljanke, nekadašnjeg Energorojekat, da sve to stavimo na noge i vratimo ljude u fabričke krugove.Tu sam vrlo zadovoljan kako se to razvija.
Dragan Jeremić: To je ključni problem grada i od njega zavisi opstanak grada. Ne treba izbeći činjenicu da Vajevo ima 4000 stanovnika manje nego pre četiri godine. Nije bezačajno ni to da nemamo dovoljno stručnog kadra u mnogim oblastima koje su neophodne. Tu su očita tri faktora, država, grad i privrednici. Država je na žalost katastrofalnom politikom od 2000 do 2012. gdoine upropastila sistem zapošljavanja . Često spominjem da su i Dinkić i Vlahović ekonomski zločinci Srbije  jer odluka o davanju para za radna mesta je katastrofalna oduka . istakao bih kao dobar primer te žene u Smederevu koja je uradila odičnu stvar, napravila hale u koje fabrike mogu da dodju, oni mogu i da odu , ali hale ostaju.pare koje se daju za radno mesto bespovratno su izgubljene . Država mora da pomogne gradovima pa i Valjevu da gradi hale , industrijske zone. Mi imamo vojnu imovinu koju treba preuzeti za potrebe industrijskih zona . Druga stvar je ulaganje u poljoprivredu i direktno subvencionisanje poljoprivrednika. Naša je privreda upropašćena zahvaljujući politici DS-a , ali ukoliko se ne pokrenemo nećemo uspeti ni u čemu. Privredni subjekti su u Valjevu taoci nwuspešnih privrednika Valjeva . Kupili su ih i drže kao neki nepokretni kapital. Kada im neko zatraži prostor da bi u njemu nešto radio traže basnoslovne sume novca.Mora biti nekog zakona kojim bi bili kažnjeni.
Da li država pomaže podjednako domaće privrednike kao i strane?
Darko Glišić: Mislim da država stvara ambijent u kome su jednaki i domaći i strani privrednici.Suština je da ako imate resurse i novac da neku prozvodnju razvijete vi ćete u tome i uspeti.Oslanjanje i čekanje da država nešto stalno daje subvencije ne ini privrednika privrednikom . Svako može tako da krene . Ali ako je tako ja ne vidim tu razvoj preduzetništva jer imamo primer da je država davala početni kapital oni ga potroše i zatvore radnju. Mi nsimo iz prve našlli ljude koji će nešto otvoriti ovde . Lutali smo tu bilo je raznih razgovora i sastanaka.Bilo je grešaka , ali kada smo naišli na ljude koji imaju svoj novac, a ne da podižu kredite kad smo im prezentoali da je taj projekat isplativ oni su taj novac uložili .U Murgašu je uloženo bez problema pola miliona evra. Isto je i sa fabrikom Termoelektro gde je ulaganje bilo i veće. Ali oni nisu tražili da im opština otpiše takse , poreze da im se nei ustupci čine. Ne, oni su samo rekli nemojte nas papirologijom usporavati. Nemojte kasniti sa dozvolama, nemojte da ako tražino veći napon struje to ne dobijemo. I to je bilo na nama. Oni su imali novac.Činjenica je pogotovo u velikim gradovima , Valjevo je primer za to , postoji jedan broj ljudi koji su se obogatili kako su se obogatili u vremenu kad je bilo moguće na mufte nešto uraditi. Kupili objete i sad ne znaju šta će stim i sad bi da muzu državu. Nisu to privrednici koji nešto stvaraju već oni koji bi da pljačkaju državu. Iskustva koje imam , stabilna država,  pravna sigurnost i nereketiranje onih kojii ulažu , to je rešenje.
Dragan Jeremić: Ja neke privrednike poredim sa onima koji dobiju veliko nasledstvo. Kad čovek sam nešto stekne mnogo teško dozvoli da to propadne .Stalno je prisutno neko traženje od države , pomoć. Ili to što imaju hoće da prodaju , ali za mnogo veći novac.Sad imamo varijantu tri firme koje bi došle u Valjevo i traže hale od 15 000 kvadrata , privrednici koji ih imaju traže ogroman novac. Sve te priče kada neko kupi nešto od države se lako rešavaju . Oni su podigli neke kredite , država ih vraća jer su njihove pare iznete neznam gde. Nama je zemlju uništaio taj odliv kapitala . Oni se ponašaju kako hoće. Imamo Gradac koju su tri firme kupile i tu je nekoliko hala , ali nema rada. Država mora da ih natera da se pokrenu ili vrate to što su kupili. Bez obzira što je to privatno .

Da li država ima dvostruke aršine za zaposlene u privatnom i javnom sektoru?
Darko Glišić. Suština je da privatni sektor više ne može da izdržava zaposlene u javnom sektoru . Imamo situaciju da jedan privatnik izdržava četiti ili pet zaposlenih u javnom sektoru . To je nizdrživo. I zato se Vlada i odlučila da rastereti javni sektor . Godinama se javni sektor uvećavao, a sa tim i nameti na privatni sektor. Zato su ovo dobre mere Vlade.I mislim da je najava o još jednom krugu racionalizacije dobra . Ja zaista nemam nameru da se bilo kome dodvorama i to sam i zapsolenima u Upravi rekao. Od njih 65 koliko ih radi, samo 25 stvarno radi , oi ostali ko zna čemu služe.Ovih 40n to su lezilebovići. U narednom periodu se ora protresti kadrovska struktura jer postoje oni koji ne rade ništa i nemaju nikakvu odgovornost.
Dragan Jeremić: Mi u javnom sektoru imamo situaciju da 50% njih ništa ne radi , a ovih drugih 50% rade i svoj i njihov posao.Ja nisam u grupi onih koji će podilaziti nekome samo zato što idu izbori , a neko radi u javnom sektoru. Mi u Valjevu imamo situaciju da u jednom odeljenju koje se bavi razvojem ima 25 ljudi od kojih više od polovine i ne zna šta mu je posao.Dvoje radi sjajno, ostali, niko ne zna. I niko očito nenamerava da to raščisti.A imamo više od 30 ljudi visokoobrazovanih manjka.nemamo saobraćajne , gradjevinske inženjere, nemamo ekonomske stručnjake . pa pogedajte koliko je novca dato za GIS u tri preduzeća preko 100 000 evra , ali šta vredi kad nemamo nikoga ko na tome zna da radi. Ovo sa otpuštanjem je trebalo da bude mnogo ranije. Tu šefovi moraju da kažu imam deset ljudi ovi rade ili ne rade .I to se rešava.
Priča o departizacijii i depolitizaciji je floskula koju je narod „provalio”. Da li je partijsko zapošljavanje kumovalo ovom problemu koji sad imamo?
Darko Glišić:Činjenica je da je poslednjih 15 godina državni aparat pretpeo udarac partija na vlasti.I zato krećemo sa ovom racionalizaijom i dolazimo na udar i medija i svih koji štite nerad. Suština je da ako verujete u ispravnost odluke tu odluku sprovodite . To se menja i biće u potpunosti promenjeno. Država se razračunava sa svim negativnim posledicama koje su u nekim zemljema dovele do kolapsa. Zato mora da se javni sektor postavi kao zdrava konstanta i bez obzira na političu opciju svi moraju razumeti odluku Vlade po ovom pitanju.
Dragan Jeremić: Razlika izmedju Komunističke partije nekada i sadašnjih partija je u tome da su oni ljude zvali , au ove partije sada ljudi sami dolaze.Valjda su sve partije shvatile da ta vrsta zapošljavanja donose više štete nego koristi . Ali ne treba da bude ni mana nekom što je član partije. Ali nesme da bude uslov za zapošljavanje. I u SPS-u imamo zaista dobrih i vrednih ljudi i ne može njima hendikep biti to što su članovi partije , ali ne treba da im bude ni odskočna daska niti sigurnost da će posao zadržati ili doći do njega. Suština je da nam trebaju kvalifikovani kadrovi bez obzira na partije. Ovaj sistem koji je ranije bio nas je direktno doveo do toga da nemamo kvalitenih ljudi na važnim mestima. Koalicije su nam takodje napravile problem po ovom pitanju.

Idu izbori u aprilu, kakva su očekivanja?
Darko Glišić: Ne mislim da će biti manje ni više apstinencije nego što je to uobičajeno. Postojao je taj izlet u smislu izlaznosti 2000 godine , ali sve ostalo kretalo s u istim okvirima. Zavisi i od kampanje , svako će položiti kao račun šta je radio u proteklom periodu. Ljudi će to oceniti. Ja potpuno relaksirano čekam taj dan u aprilu da vidim kakva će ocena rada biti  jer imam šta da pokažem kao uradjeno i zaista opušteno čekam izbore.
Dragan Jeremić: Mislim da će pravi izbori biti tek za četiri godine. Izlaznost zavvisi od toga koliko će se grupa gradjana pojaviti . Pitanje je i koji izbori će biti da li i republički. Ne očekujem neke značajnije promene u biračkom telu. Lično mislim da je napravljen niz propusta u smislu da smo podilazili biračima , a nismo ih vodili. Slušali smo gradjane , a nismo uvek radili kako je trebalo. Politika nije zanimanje koje zaslužuje ovoliko blaćenje niti su političari najgori na svetu. Stav da smo nsvi ništarije i stoka ne prihvatam. Ako nema uloge odgovornosti onda je sve uzaludno.
Da li je nakon sledećih izbora moguće očekivati koaliciju SNS-SPS?
Darko Glišić: Zašto da ne ?
Dragan Jeremić: Sve lokalne samouprave treba da donose odluke koje odgovaraju njihovom razvoju.nema napretka bez saglasja . Sve ono što radimo i sada  radimo uz konsultaciju i sa SNS-om. Ako je u pitanju budućnost tu mora biti saglasja.
Sa kojiim partijama nikada nećete biti u koaliciji?
Darko Glišić: Sve je do ljudi. U svakoj stranci ima vrednih ljudi sa kojiima je saradnja moguća. Ima iz drugih stranaka onih sa kojima ću saradjivati . Nisam za isključivost kad su lokalni izbori u pitanju. Bitni su ljudi koji mogu da sprovedu program. Rekao sam 2012. godne ljudima radićemo kao da je svaka godina izborna i u tome smo uspeli. Bitan je faktor i prolaznost prema Republici takodje. Mi ovde imamo rekao bih jedinstvo i rukovodstvo i naroda, izglasali smo budžet za koji je od 33 odbornika 30 glasalo za . Konkretno govoreći Demokratska stranka je ta koja izaziva podozrenje i neki ljudi koji se deklarišu kao rukovodstvo ne ulivaju poverenje. Ne isključujem mogućnost da se konsoliduju pa budu spremni za rad , ali dok su sad ovi politikanti o tome se ne može govoriti. Cenzus nekad može da bude vrlo visoka lestvica.
Dragan Jeremić: Sve su ljudi.Dokaz da sve zavisi od ljudi je Valjevska politička scena. Sa nekima se može sa nekima se ne može. Naša koalcija sa SNS-om se raspala jer nije moglo biti dogovora sa tim rukovodstvom. Mi ne možemo biti u koaliciji sa onima koji namspočitavaju da nismo doneli pare gradu. Ja ne znam gde su ti džakovi bili pa ih mi nismo hteli doneti.Sve zavisi od ljudi kojii vode političke stranke. Ako imaš ideju i hoćeš da radiš za grad lako ćemo se dogovoriti , ali ako se tiče sve uskostranačkih zahteva tu nema dogovora. Postoji više partija sa kojiima nikad ne bismo bili u koaliciji. Ja ne mogu sebi da dozvolim da budem u koaliiciji sa političkom partijom čijii predsednik ili član Izvršnog odbora iz DS uporno dezinfromiše javnost,  piše saopštenja koja su samo njegov lični stav , a krije se iza svoje partije.Zadnja akcija mu je bila protiv balona jer nemamo novca za bazen. A on čovek sve vreme piše i govori kako to ne valja . Tolikim gradovima valja, nama izgleda ne . Ali to je njegov lični stav.
U čemu su Vaše razlike ?
Darko Glišić: Postoje razlike .Ali ja imam samo jedan kriterijum.Važni su oni koji nešto rade , trude se , imaju ideju.To cenim Najbolju statistiku ima na košarkaškoj utakmici onaj koji sedi na klupi. On nema nijedan promašaj.Onaj koji igra on će i da promaši , ali imao je inicijativu , pokrenuo je nešto , pa će i da pogodi . E ja vrednujem te ljude koji su nešto uradili za svoj tim , svoj grad , da neumorno rade pa i da naprave grešku . Kada to prepoznam kod nekog onda potenciram na sličnostima.Ako to ne vidim onda potenciram na razlikama i onda bude krupnih reči.
Dragan Jeremić:Postoje razlike naravno . Pre svega ideološke .Loaklne teme ne nose mnogo razlika , ali državno gledanon ima ih. Mi se zalažemo za dobar upliv države u privredu. Lično nikada ne ih privatizovao Telekom na primer. Socijalna komponenta države mora biti jača .Ja nisam za previše demokratije pogotovo ako se to koristi kao paravan da se ne radi ništa. Država mora i više da ulaže i drugačije u sport i kulturu. Ali na lokalnom nivou ne treba tražiti preveike razlike jer je tu sasvim nešto drugo u pitanju.
Šta zamerate jedan drugom?
Darko Glišić: Sve što mu zameram rekao sam mu u lice , šta vrednujem je njegova energija posvećenost poslu i radne navike.
Dragan Jeremić:Zameram samo veću i istrajniju borbu za ceo region . Mora da više iskoristi svoj uticaj da se Vlada bolje pozicionira prema KO . Mi moramo da napravimo jednu oazu dobrog života da ljudi više ne odlaze. Posebno vrednujem njegovu hrabrost u preuzimanju lične odgovornosti. On stoji iza svake reči i odluke . I to je jedini ispravan stav.
Šta je to na šta nikada ne biste pristali u politici?
Darko Glišić: Nikada ne udaram ispod pojasa, nikada ljudima na bedan način ne ulazim u lične živote zarad nekog svog interesa bilo kog. Nikada ne iznosim niti želim da „čerečim” ljude u javnosti na osnovu privatnog života. Poštujem porodicu . Učešće u javnom životu je jedna vrsta posla iz bilo kog ugla da to sagledavate ili u njemu učestvujete . U njemu se iznose stavovi i komentariše , ali neke ične stvari nikada nisa koristio niti ću ikada .
Dragan Jeremić: Moj deda je bio zidar i uradio je brojne kuće u brojnim kućama spavao i vrlo jasno rekao da ako hoćeš da upoznaš  čoveka moraš sa njim da provedeš jedno izvesno vreme pod istim krovom.Što ne želiš da tebi neko radi ne radi ni ti njemu. Ja imam dvoje dece i ne bih voleo da bilo čije dece zaplače zbog nekog mog činjenja. To nema cenu. Sve ima svoju crtu ispod koje se ne ide . Nikada se nisam bavio time da nekom nešto nameštam ili pakujem . Branim sebe , ali ne uništavam ljude. Postoji ta liniija koja razdvaja privatno i javno i to treba poštovati.
Da li biste mogli da živite od 18 ili 20 000 dinara koliko ostane prosečnoj porodici nakon što plati sve obaveze državi?
Darko Glišić: Od toga ne može niko da živi.
Dragan Jeremić:Ko može da živi od toga? Ali mi imamo i jednu drugu krajnost , naveo bih primer jednog velikog prouzvodjača maline u valjevskom kraju koji berača plaća u sezoni 2500 dinara dnevno , ali nema berača iz Valjeva jer neće to da rade . Dolaze sa strane.On kaže dolaze iz Leskovca i Vranja. Mnogi i biraju posao . Pa imamo neko razmišljanje koje kaže da treba učiti da se ne bi radilo. Takav sistem ne može više da prodje . Sam radim 12 sati dnevno nekoliko različitih poslova.
Gde vidite sebe za godinu dana?
Darko Glišić: Za godinu dna  teško mogu da vidim sebe jer ja obično imam kratkoročniije planove .Ali ako insistirate . Privatno vidim sebe sa porodicom imam dva sina . profesionalno očekujem da vidim sebe na istom mestu uz to da će gradjani vrednovati na izborima sve što sam uradio u proteklim godinama.
Dragan Jeremić: Znam da ću za godinu dana biti u Valjevu i sigurno nećeu biti na ovom mestu na kom sam sada. Ma šta da se desi direktor Direkcije neću biti jer realno onaj ko hoće nešto da radi na tom mestu duže od četiri godine ne može da izdrži.Šta ću raditi ? To niko ne zna. I ne zavisi to samo od izbora .

Vaša ocena stanja medija na nacionalnom i lokalnom nivou?

Darko Glišić:Mediji u svakom normalnom društvu treba da budu korektivni faktor onih koji su činioci javnog života.Naravno nikada to ne može da zaista bude tako i da se svaki medij ponaša kao neko ko će da koriguje i da svojim nastupima potpuno nepristrasno nejog ko je vršilac jevane funkcije navodi da bude što bolji i što korektniji. U onim zemljama koje su demokratski sazrele to je smanjeno na najmanju moguću meru, a u Srbiji gde je sve u začetku postoje mediji koji za račun nekog interesa krupnog finansijskog kapitala pokušavaju da utiču na neke stvari u društvu i pokušavaju da usmere i birače i gradjane . To je isto na ancionalnom i lokalnom nivou.Ja lično nikada nisam komentarisao nijedan medij koji je pisao ili govorio o meni jer ne postoji nijedan medij na kugli zemaljksoj koji može da kaže da sam ga pozvao da nešto napiše. Zato dajem sebi slobodu da i ja kao učesnik javnog života kažem da li je dobro ili nije . Ne prihvatam tezu da je pritisak na novinare ako nekom odgovorite na njegovo pisanje ili ako postavite pitanje.Kurir je objavljivao da je premijer u vezi sa nekakvim susmnjivim ljudima da Siniša Mali ima 24 stana i linčovali ljude , a na kraju nisu dokazali ništa i kako su to objavili. Samo su zaćutali. Oni su priznali da nemaju ništa i zaćutali. Profesionalno bi bilo da je rečeno bar: „Izvinite“. Kada to spustimo na lokalni nivo i tu postoji manja grupa onih koji za nečiji račun vole da „ćurak“ okrenu na stranu onog koji je po njima favorit i komentarišu nas učesnike javnog života na jedan neprimeren način.Kada im postavite pitanje oni se brane galamom . Kada im odgovorite isto tako javno situacija ista. Vi slobodno pišite javno o meni sve i ja ću isto slobodno da odgovorim.Poslednji slučaj je možda najeklatantniji primer. Ja postavim pitanje i dobijem salvu leleka kako sam nekog uvredio i ugrozili nezavisno novinarstvo, a samo sam pitao:“Kako može sud da objavi presudu 15. , a vi da objavite 14.?“ Da su rekli novinarski izvori to je odgovor. Da su rekli bilo šta drugo apsolutno bih razumeo. Da su objavili 15. ne bih se ni oglasio. Pa i prethodno su oni pričali o Gvozdenoviću i pisali i ja se nisam oglašavao , sve ok , sve je javno.Iako ima još lekara pod procesima iako ima još vlasnika krupnog kapitala u valjevu protiv kojih se vode postupci. Ali oni nisu interesantni. Nego hajde da kometarišemo Gvozdenovića i da o njemu pišemo sage. Ja sam pitao i nastale su salve leleka. Pa izvinite sad vi rušite moja ljudska prva. Ja imam pravo da pitam , to je moja ustavna sloboda .Pitao sam kako ste do nečega došli , a nećete da odgovortie nego se branite to znači da smo vas uhvatili sa „rukama u pekmezu“. A šta je tu zanimljivo. Pa svi ti ljudi su mene na sedmičnom nivou zvali, neki na dnevnom, kontaktirali, pitali može li da se pogura naša stvar da dobijemo pare , po neke sam slao auto da dodju da naprave prilog da ih mnogo ne trošim.Uvek maksimalno otvoren i korektan , zašto me sada nisu pozvali ja imamisti mobilni 20 godina. Zašto me nisu pozvali i rekli , evo optužio si nas da smo plaćeni daj sad odgovor. Ne . nego jednostrano pisanje . Javnost će dati svoj sud . Nikad me više novinara sa nacionalnih medija nije pozvalo nego nakon toga. Svi koji su zvali i gradjani imali su poruku da je dobro da sam imao hrabrosti da to kažem. Pa vi imate biznismena koji tri godine nije predao pazar ima dugove od 200 miliona. Zašto se ne piše o tome? Da li pretaču isti med?  Zašto nije bilo tekstova o dobrim stvarima nego samo raspali po Glišiću, Gvozdenoviću , Jeremiću? Nego samo kmekanje . Tu imate novinara koji žive kao plejboji , prilično dobro situirani.Pitali ste me da li može da se živi od 20 000 kolika je novinarska plata pa evo vam odgovora neki mogu sa tim da imaju dobru garderobu, kola itd. Ali reakcije koje sam dobio su mene ohrabrile . Zašto je problem što sam pitao kako ste vi saznali 14. ono što je sud objavio 15. og . A ne oni kažu sud je to presudio pre dva meseca. Pa mogao je i pre dve godine , ali je objavio 15og. Kada bih video to istraživačko novinarstvo po pitanju projekta najveće kradje u Valjevu ja bih zaćutao . Ali ne , to nije zanimljivo. Smatram zato da su maske skinute . I ta udruženja koja su se digla da nekog zaštite nisu se podigli kad je premijeru nacrtana meta na čelu. Kome treba zaštita od pitanja ? Tu je sve jasno kakvi su tu krugovi i ko se skim povezao.
Dragan Jeremić: Postoji jedna floskula o nezavisnim medijima. Odgovorno tvrdim da to ne postoji.Nezavisnih nema. Ima nezavisnih ljudi , ali medija nema. U Srbiji su mediji itekako zavisni. Mi smo svi napravili jednu veliku grešku podilazeći narodu podilazili smo medijima mnogo. Činjenica je da mediji tu moć koju imaju u formiranju javnog mnjenja tu svoju moć koriste na različite načine .Tako da imamo medije koji te stave na naslovnu stranu pa kad ti uzmu pare oni te skinu sa naslovnice. Govoreći o nacionalnim medijima ja ne znam šta je to više. Ali se nadam da će se to izmeniti. Što se tiče lokalnih medija tu sve ide od sjaja do očaja . Ima toliko ličnih odnosa u tim medijima i toliko korišćenja moći koju imaju. Novinarska profesija je vrlo moćna profesija . Ali niko ne razmišlja o tome kolika je to odgovornost. Da sa tri rečenice nekog bukvalno sahranite i da čoveka više nema. To novinari neshvataju i to je ružno. Pa u Valjevu postoje novine u kojima će moja slika izaći samo u čitulji , isključivo ću se tada pojaviti na zadnjim stranama i nikako pre toga. Ime i prezime im se omakne , ali ako uradim nešto dobro ja ću dobiti pola šlajfne , a oni koji me pljuju će dobiti dve trećine strane.. Ali ako mediji tako postavljaju stvari i spuštaju sve to na lični nivo onda i mi imamo pravo da budemo lični. Najosporavaniji sam političar u Valjevu po pitanju medija. Ko samo nije bio neko vreme u Valjevu tako me nije negatino opisao. Ali to je tako i pomiriš se sa tim. Ipak moramo mnogo toga promeniti jer ovo nije dobro okruženje. Nezavisnost je da pišete šta hoćete , ali nemoj da vas  ja plaćam da biste pljuvali po meni i iznosili neistine. Vi imate situaciju gde se uzima novac i tu onda niko ne pominje nezavisnost, ali kad se po istima koji plaćaju ovoj dražvi recimo raspali a prethodno od iste države uzme novac pa to je i profesionalno nekorektno. Budite nezavisni od novca na ovaj način pa pišite šta hoćete.Ja ne mogu da se otmem utisku kako su mediji odradili posao u promenama 2000 godine . I nikada mediji nisu u srbiji uspeli da se izbore za svoje slobode na jedan profesionalan način.Jedini način da mediji zadrže korektivni faktor i da zaista budu nezavisni , po mom mišljenju moguć je samo ako ima što više medija. Država treba da dozvoli što veći broj medija pa onda narod neka prosudi ko je legalniji, istinitiji i kome će verovati.Ali činjenica je da je bilo mnogo zlonamernih stvari koje su i na kraju bile pročitane u smislu finansiranja. Na žalost shvatili smo medije kao bič Božiji kao nešto najmoćnije i malo kaskamo za svetom. Kvalitet će jednom izaći na videlo.
Šta biste radili bez medija?
Darko Glišić: Pitanje je šta bi mediji radili bez nas, o čemu bi pisali? Mediji su segment jednog društva i pitanje je samo na koji način deluju. Da li zaista deluju kao korektivni faktor i korektno izveštavaju ili deluju u nečijem interesu?
Dragan Jeremić: Pa to je uzajamna veza. Ali neka mediji pišu ono što je od interesa za javnost. Fabrikovanje afera nije dobro. Mediji su shvatili da će doći do novca ukoliko nekog prvo izblate pa ga posle spašavaju. Oni su sve stavili u službu novca. Neka stave svoju moć u službu naroda. Ne treba novinar da profitira nego narod. Ako sprečiš tekstom korupciju recimo narod je profitirao. A ako uništiš nekog iz ličnog stava onda rtu interesa naroda nema. Mi imamo situaciju da naslov doslovce ubija kako ga vidiš , a u tekstu nema ničeg od onog što je u naslovu.Svako mora da odgovra za svoja dela. Ako mislite da nema ljudi koje su novinari uništili varate se . Ima ih puno. Ali ti isti mediji i novinari nisu toga svesni. A morali bi da budu svesni gde su granice profesionalnosti.

   

 

 

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.