Valjevo danas slavi svoj Dan grada. Ovaj datum obeležava se u znak sećanja na 20. mart kao dan kada je Valjevo oslobođeno u Prvom srpskom ustanku.
Ovaj datum zamenio je datum koji se obeležavao 50 godina – 15. septembar. I sama promena datuma Dana grada bila je jedna od transparentnih poruka da su se u međuvremenu u društvu dogodile promene.
Povodom Dana grada godinama unazad postojala je Svečana akademija, u okviru koje su pojedincima i grupama građana dodeljivane nagrade za postignuća u prethodnoj godini.
Nakon što je Svečana akademija izostala u vreme korona virusa, nije je bilo ni prošle godine, a nema je ni ove.
Iako je godinama sugerisano da se nagrade najčešće dodeljuju po političkom ključu, čini se da je prošle, ali i ove godine izostanak nagrada samo tu pretpostavku dodatno učvrstio.
Iako nije zvanično saopšteno, u godini i trenutku neprestanih blokada i političkih previranja, nezvanično se moglo naslutiti da je prošle godine razlog za izostanak nagrada bilo nominovanje gimnazijalaca u tri kategorije. Koliko je poznato, Komisija je istima odobrila nagradu za humanost, ali dodele i Svečane akademije nije bilo.
Ove godine nema je ponovo, pa se postavlja pitanje da li je Svečana akademija postojala zbog nagrada ili pak zbog Dana grada?
S početka godine mogli smo čuti da će doći do promene pravilnika Komisije koja odlučuje o dodelama nagrada te da bi se na taj način mogao uvesti red u samo dodeljivanje .
Ako je poznato da je inače Svečana akademija centralni, ceremonijalni događaj obeležavanja, koji ima simboličku ulogu – da pokaže šta zajednica smatra važnim, uz određeni program, postavlja se pitanje da li njeno neodržavanje znači i odsustvo same ideje obeležavanja Dana grada?
Jer, ukoliko Svečana akademija nije vezana isključivo za dodelu nagrada, već za sam čin obeležavanja jednog od najvažnijih datuma u istoriji grada, onda njen izostanak otvara dilemu – da li je Dan grada i dalje događaj od posebnog značaja ili je sveden na formalan datum bez sadržaja?
U tom smislu, pitanje više nije kako će se akademija organizovati, već da li postoji volja da se Dan grada obeleži na način koji odgovara njegovom istorijskom i simboličkom značaju.
Ukoliko se podsetimo činjenice da je Dan grada dugo bio 15. septembar kao dan oslobodjenja u Drugom svetskom ratu te da je isti promenjen nakon političkih promena u državi , moždanije ni čudno što imamo situaciju kakvu imamo u Valjevu.
U tom kontekstu, ne može se zanemariti ni činjenica da je promenom datuma Dana grada, nakon političkih promena posle 5. oktobra, na određeni način promenjen i način na koji grad definiše sopstveni identitet. Ako se danas i sam čin obeležavanja tog datuma dovodi u pitanje, onda se otvara i šire pitanje – da li Valjevo dosledno gradi svoj identitet ili ga menja u skladu sa okolnostima, ostavljajući i najvažnije datume bez jasnog sadržaja i značenja?
SREĆAN DAN GRADA!


Hitno vratiti 15. septembar, bar je uvek lepo vreme. Novi datum se među Valjevcima nikad nije „primio“.
Novi datum se jedino nije primio kod predstavnika vlasti. Sete ga se i samo ga pomenu u nekom saopštenju. Sa 15. septembrom smo završili. Nije se primio niti će se ikada primiti kod svih koji ne baštine Titove metode zatiranja srpstva. Postojalo je Valjevo i pre komunista, a postojaće i posle njih.