Psi lutalice problem koji se površno rešava

imageGradsko veće donelo je novu odluku o postupku i načinu rešavanja zahteva gradjana za naknadu štete nastale usled ujeda pasa lutalica. Nova odluka predvidja da pas lutalica treba da bude fotografisan i identifikovan.

Novom odlukom o naknadi štete usled ujeda pasa lutalica  oštećeni podnosi prijavu o nastalom ujedu  nakon ujeda ili napada od strane psa lutalice odeljenju nadležnom za inspekijske poslove-komunalnoj inspekciji na posebnom obrascu. U članu 4. nove odluke predvidja se da pisana prijava mora imati podatke oštećenog , čas štetnog dogadjaja i kratak opis kako je došlo do njega. U nastavku ovog člana piše: „ Radi utvrdjivanja daljih činjenica vezanih za štetni dogadjaj  oštećeni zajedno sa komunlnim inspektorom izlazi na mesto štetnog dogadjaja i fotografiše psa lutalicu i povredjene, odnosno usmrćene domaće životinje, ukoliko je isto moguće“.
Komunalni inspektor potom je dužan da u saradnji sa nadležnom službom zoohigijene organizuje preduzimanje koraka u cilju identifikacije i hvatanja psa lutalice.
Pored činjenice da bi trebalo fotografisati psa , novina ove odluke je da ukoliko je predlog Komisije za naknadu štete veći od 50 000 dinara Komisija je dužna da pribavi saglasnost Gradskog veća
Od svega naravno, najvažnije je da ukoliko ste žrtva napada psa lutalice prvo obavite zdravstveni pregled.
Očita manjkavost ove odluke je u tome što je pitanje u koliko slučajeva je moguće fotografisati psa, a i šta se dešava nakon što se pas identifikuje?
Ukoliko se ipak nekim slučajem ustanovi da je pas vlasnički , da li će vlasniku biti dostavljen odštetni zahtev u ime grada ili ako se ispostavi da je pas koji je iz azila vraćen na ulicu JKP Vidrak izdvojiti dodatna sredstva?
U Vidraku tvrde da nema dovoljno zaposlenih na poslovima zoohigijene te i da su isti zaposleni koji hvataju pse lutalice  zaduženi i za održavanje azila.
Valjevski azil prepun je pasa lutalica moguće ponekad i preko svojih kapaciteta. Grad Valjevo svojevremeno je pokušao da popiše vlasničke pse i na tome se priča završila . Pored finansiranja azila u iznosu od 5,5 miliona dinara , grad plaća i odštete pa je za narednu godinu za očekivati da izdvajanje iz budžeta za ove namene bude i do 20 miliona dinara.
Napuštenih pasa je sve više i čak iako ova odluka možda uspe da smanji zloupotrebu kod naplate štete oštećenima , ona ipak ne rešava problem pasa lutalica.

S.V.

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.