U Kalendaru javnog zdravlja datum posvećen ishrani je 16. oktobar, kada se obeležava Svetski dan hrane. Tim povodom preporuke o ishrani u jesenjem periodu dala je prim. dr Jasmina Lukić, subspecijalista dijetoterapeut.
Savetovalište za ishranu Doma zdravlja Valjevo, koje uspešno radi svakog petka već 18 godina, ponosno je na kontinuitet i rezultate rada. Za savetodavni rad uvek postoji potreba, što potvrđuje činjenica da i posle 18 godina svake nedelje ima novih pacijenata, ali i onih koji dolaze na kontrolu postignutih rezultata zdrave ishrane.
Prepoznaje se potreba za stručnim nadzorom pravilne ishrane, a svest o njenom značaju raste, jer je nepravilna ishrana u osnovi mnogih oboljenja, pre svega kardiovaskularnih, koja su preventabilna. Opšta populacija ima izražen problem nepravilne ishrane i gojaznosti u porastu, čak i u dečjem uzrastu, što se mora sprečiti edukacijom roditelja i dece kroz savetodavni rad.
– Ono što je najvažnije reći o ishrani u jesenjem periodu jeste da je za zdravlje najvažnije živeti u skladu s prirodom, sinhronizovati se s njom i onim što ona nudi. To znači da sezonske i dostupne namirnice treba da budu dominantne u ishrani.
Sa druge strane, treba imati u vidu da danas nije moguće koristiti samo sezonske namirnice u našem kraju. Nije više vreme kada nismo imali letnje voće i povrće u jesen i zimu, jer su marketi prepuni namirnica koje često nisu s našeg podneblja. Ipak, uvek najviše prijaju namirnice koje potiču iz kraja u kome živimo.
Tokom jeseni važno je sačuvati organizam od infekcija, ojačati imunitet i „ugrejati“ organizam. Pri tome ne mislimo na fizički toplotu hrane, već na namirnice koje se prilikom razgradnje metabolički ponašaju tako da oslobađaju energiju neophodnu za očuvanje telesne toplote i jačanje imuniteta – navela je dr Jasmina Lukić, podsećajući da se sa snižavanjem spoljne temperature organizam brani usporavanjem metabolizma, a pravilnom i uravnoteženom ishranom možemo mu pomoći da održi ravnotežu.
Osim raznovrsne ishrane, neophodno je pravilno rasporediti obroke i primenjivati odgovarajuće načine pripreme namirnica, čime se jača imunitet, poboljšava varenje i iskorišćenost hranljivih materija, što ukupno doprinosi otpornosti organizma.
Dr Lukić posebno ističe bundevu, koju naziva „kraljicom jesenje trpeze“.
– Bundeva je bogata vlaknima, mineralima i vitaminima, vrlo je kvalitetna namirnica. Dobra je kao zdrav desert, a nezamenjiva u potažima i varivima jer povoljno deluje na varenje. Bukvalno svakodnevno treba jesti supe, čorbe ili potaže od različitog povrća. Od voća izdvajam jabuke i kruške, jer su bogate vitaminima i lako dostupne na našem području.
Priprema namirnica tokom jeseni je bitna – obroci bi trebalo da budu termički obrađeni, najčešće barenjem, jer se tako zadržavaju korisna svojstva. Salate su obavezne, najbolje u kombinaciji više vrsta povrća i voća. Cvekla, šargarepa i kupus posebno su značajni. Kupus fermentacijom postaje kiseli, bogat vitaminom C i važan za imunitet. Treba unositi i bobičasto voće, i to u celom obliku, umesto u vidu sokova, jer se ceđenjem gubi deo nutritivnih vrednosti.
Interesantna namirnica za jesenji period je nar – iako nije sa našeg podneblja, može biti korisno obogaćenje jelovnika, jer je bogat fitoestrogenima – rekla je dr Jasmina Lukić, napominjući da pravilnom ishranom u ovom periodu možemo sprečiti i pojavu depresije, karakteristične za jesen, kada se prirodno povlačimo iz aktivnosti i često tražimo utehu u hrani.
– Umesto tople čokolade i kolača, preporučujem da se pronađe adekvatna zamena – topao čaj, pečeno voće, ovsene ili heljdine kaše obogaćene bademima ili orasima sa cimetom. Tako dobijamo ukusan i koristan obrok koji zadovoljava sve potrebe organizma. To može biti i zdrava užina uz tri glavna obroka. Prisustvo supa i čorbi ponovo naglašavam kao veoma važno. Nije neophodno da obroci budu zasnovani na mesu, ali povrće mora biti obavezno. Što se tiče fizičke aktivnosti, u ovom periodu dovoljne su šetnje, jer se ne može svako organizovano baviti fitnesom. Treba imati na umu da uravnotežena ishrana, pravilno raspoređeni obroci i umerena fizička aktivnost obogaćuju i osmišljavaju jesenji period, omogućavajući da u njemu uživamo sa više snage, zdravlja i jačim imunitetom u odbrani od predstojeće sezone virusnih infekcija – zaključila je dr Jasmina Lukić, subspecijalista dijetoterapeut.
Što se tiče aktuelnog trenda suplementacije, posebno u periodu hladnog vremena, izdvaja se vitamin D. Dr Lukić ističe da su naučna iskustva i analize pokazala da je poslednjih godina, čak i u našem sunčanom podneblju, prisutan manjak vitamina D u opštoj populaciji, pa i kod dece.
– Veliki broj osoba, ranije češće žena, danas sve češće ima manjak vitamina D. Zašto? Tokom rasta i razvoja organizam prirodno popunjava receptore za akumulaciju i prijem vitamina D, koji se sintetiše u telu. Vremenom smo te receptore „zasitili“ i više nemamo mogućnost da ga prirodno proizvodimo u dovoljnoj meri, pa je ponekad potrebna suplementacija.
Naravno, ona nije neophodna za svakoga i lako se proverava laboratorijski – lekar je preporučuje po potrebi. Manjak vitamina D danas nije iznenađenje. Kod osoba sa osteoporozom suplementacija je opravdana, ali uz normalnu ishranu ona nije svakodnevna potreba svakog pacijenta – pojasnila je prim. dr Jasmina Lukić, rukovodilac Savetovališta za ishranu Doma zdravlja Valjevo.