Najveće priznanje za poeziju Draganu Jovanoviću Danilovu

Brankovina/Vamedia

Brankovina/Vamedia

U Brankovini će danas svečano biti dodeljena nagrada „Desanka Maksimović“ za ukupan doprinos srpskoj poeziji piscu Draganu Jovanoviću Danilovu.

Žiri u sastavu: Slađana Ilić, Vojislav Karanović, Đorđe Despić, Branko Vraneš i Goran Maksimović doneo je jednoglasnu odluku da dobitnik nagrade „Desanka Maksimović“ za 2024. godinu bude pesnik Dragan Jovanović Danilov.

Danilov je rođen u Požegi 1960. godine i prisutan je u srpskoj književnosti duže od tri i po decenije. Zastupljen je kao pesnik u više antologija i zbornika. Poezija mu je prevođena na ruski, poljski, engleski, francuski, nemački, italijanski, makedonski, slovenački, bugarski i rumunski jezik. Živi u rodnom gradu i radi u Narodnoj biblioteci u Požegi.

Danilov je objavio sledeće pesničke knjige: Euharistija (1990), Enigme noći (1991), Pentagram srca (1992), Kuća Bahove muzike (1993), Živi pergament (1994), Evropa pod snegom (1995), Pantokr(e)ator (1997), Glava harfe (sa Divnom Vuksanović, 1998), Alkoholi s juga (1999), Koncert za nikog (2001), Homer predragađa (2003), Gnezdo nad ponorom (2005), Memoari peska (2008), Moja tačka priviđenja (2010), Kad nevine duše odlaze (2011), Vino s vulkana (2012), Simetrija vrtloga (2014), Govoriti s vodopadima (2016), Um podivljale reke (2018), Kanjoni kroz nas (2023). Izbor iz Danilovljeve poezije objavljen je 2019. godine pod naslovom Čuvar beležnice.

Objavio je i sledeće romane: Almanah peščanih dina (1996), Ikonostas na kraju sveta (1998), Otac ledenih brda (2009), Talasi beogradskog mora (2016), Šta sneg priča (2016), Jelen noći – roman o Savi Šumanoviću (2022).

Ukazujemo i na knjige autopoetičkih eseja: Srce okeana (1999), Duhovi Balkana (2019), Živeti u malim gradovima (2021). Pored toga, Danilov je kao likovni kritičar i esejista objavio monografije o slikarima: Vasiliju Dolovačkom, Ljubodragu Jankoviću Jaletu, Željku Đuroviću, Predragu Vukićeviću, Zoranu Nastiću, Damjanu Kovačeviću, Dragoslavu Živkoviću i Lazaru Vozareviću. Napisao je i više od tri stotine tekstova za kataloge likovnih izložbi.

Desankina nagrada

Desankina nagrada

Dobitnik je više uglednih pesničkih nagrada: „Brankove nagrade“, „Zmajeve nagrade“, „Vasko Popa“, „Branko Miljković“, „Meša Selimović“, „Zlatni suncokret“, „Oskar Davičo“, „Branko Ćopić“, „Stevan Pešić“, „Prosvetine nagrade“, „Risto Ratković“, „Jefimijin vez“, „Pesma nad pesmama“, „Zlatni prsten despota Stefana Lazarevića“, „Dimitrije Mitrinović“, „Laza Kostić“, „Momo Kapor“, „Đura Jakšić“, „Disove nagrade“, „Velike bazjaške povelje“ i više drugih međunarodnih priznanja u Italiji, SAD, Tunisu i dr. Zbirka pesama Balkanska sjesta, objavljena u poljskoj izdavačkoj kući Ruthenus – Rafal Barski (Krosno, 2023), u prevodu Olge Lalić Krovicki, ušla je 2024. godine u uži izbor za međunarodnu nagradu „Vislava Šimborska“.

„Kod Desanke me oduvek fascinirala ta lakoća izricanja, a kad kažem lakoća, onda tu reč upotrebljavam u njenom ritualnom značenju, a ne u vrednosnom smislu. Ne znam pesnikinju ni pesnika, osim možda Miloša Crnjanskog, koja je toliko obljubljena u srpskom narodu. Desanka je pevala: ‘Verujem u radost praštanja.’ Upravo zbirka Tražim pomilovanje govori o praštanju, i mislim da bi svaki Srbin, pogotovo u ovom vremenu, trebalo da pročita ovu knjigu. Govoriti o Desanki Maksimović znači govoriti o pesnikinji koja je posedovala dar vesništva. Ona je bila jedna od najprefinjenijih duhova i najuzvišenijih srca, u čijem delu se objavljuju zastrašujuće dubine realnosti, ali i onostranih sfera“, mišljenje je Danilova o pesnikinji Desanki Maksimović.

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.