Dok opozicija u Srbiji vodi kampanju za izbore, različite agencije pružaju različite rezultate ispitivanja javnog mnjenja. Do sada su rezultate objavile četiri agencije.
Istraživanja agencija ukazuju na različite ishode, ipak, jedan zaključak je neminovan – koalicije i udruživanja na obe strane donose ozbiljne promene rezultata i ishod u tesnac u kome bi minimalni procenti odlučivali.
Glavni zaključci anketa
Reprezentativne ankete pokazuju da je SNS i dalje najsnažnija pojedinačna opcija (oko 45–47%). Međutim, u modelima u kojima se opozicija ujedini ili su opcije ograničene, kombinovana opoziciona-studentska lista dostiže ~41–46%, što ukazuje da je ishod izbora pod snažnim uticajem mobilizacije i velikog broja neodlučnih birača.
Ako opozicija ostane razjedinjena → SNS ima dobar put do najjače liste i mogućeg formiranja vlasti kroz koaliciju.
Ako se opozicija ujedini i/ili uspe da aktivira neodlučne birače → postoji realna šansa da SNS bude u tesnoj trci ili izgubi komparativnu prednost.
Studentski pokret samostalno — bez koalicije — teško da će dugoročno zadržati visoke brojke iz scenario-anketa; realne, direktne ankete stavljaju ga na jednocifrene ili niskodvocifrene vrednosti.
Stav javnog mnjenja- ukazuje na podele i neizvesnost među biračima
Podela među građanima koja je očita u svakodnevnom životu realna je i u istraživanjima javnog mnjenja. Ma koliko bile snažne kampanje koje ukazuju da druga strana ne postoji, realnost govori suprotno. Postoje i jedni i drugi i to u vrlo visokim procentima.
Zbog razlika u metodologiji i velikog procenta neizjašnjenih, trenutne procene treba čitati oprezno i tumačiti ih realno. Ipak to nije uvek slučaj u javnosti pa su ankete u zavisnosti od toga ko ih analizira različito predstavljane. Ali, brojevi u njima onom ko ih pažljivo gleda mogu dati neutralniju sliku.
Iako se veruje, a studentska kampanja bila je upravo usmerena ka buđenju građana, da ne postoje oni koji su neodlučni, rezultati objavljenih anketiranja pokazuju nešto drugo. Neodlučni/„odlučiću na kraju“ su ključni i raznoliki u anketama. Velika neodlučnost znači da trenutne procene imaju znatnu meru neizvesnosti pri čemu iskazana neizvesnost može biti ključna za konačni rezultat na izborima.
Rezultati anketa javnog mnjenja po agencijama
1. Faktor plus
(Istraživanje: 15–25. jul, terenska anketa, 1.200 ispitanika)
- SNS: 45,1%
- Studentska lista: 8,4%
- SPS: 6,9%
- SSP: 4,3%
- NPS: 4,1%
- Mi snaga naroda (Nestorović): 4,1%
- Kreni-promeni: 3,7%
- NADA: 2,8%
- Zeleno-levi front: 2,5%
- DS: 2,1%
- Ekološki ustanak: 1,8%
- SRCE: 1,5%
- PSG: 1,1%
- SRS: 1,0%
- SDS: 1,0%
- Neka druga: 3,5%
- Neodlučni: 6,1%
2. IPSOS
(Istraživanje: prošli vikend, „miks mod“ metod, 1.200 ispitanika)
- SNS: 46,6%
- Kreni-promeni: 6,8%
- SPS: 6,4%
- Studentska lista: 5,0%
- SSP: 4,1%
- Mi snaga naroda (Nestorović): 3,5%
- Novo lice Srbije: 3,3%
- DS: 3,1%
- Nova DSS: 2,7%
- NPS: 2,5%
- Zeleno-levi front: 2,1%
- SRS: 1,7%
- Ekološki ustanak: 1,7%
- SRCE: 1,7%
- Savez vojvođanskih Mađara: 1,5%
- Dosta je bilo: 1,2%
- SDS: 0,9%
- Zavetnici: 0,7%
- POKS: 0,7%
- PSG: 0,6%
- LSV: 0,4%
- Pokret socijalista: 0,4%
- Jedinstvena Srbija: 0,3%
- Narodna stranka: 0,3%
- Mi – Glas iz naroda: 0,3%
- SDPS: 0,3%
- PUPS: 0,2%
- SPP: 0,2%
- SDA Sandžaka: 0,1%
- Dveri: 0,1%
- Drugo: 0,7%
3. Sprint Insight
(Metod: „lice u lice“, 1.458 ispitanika)
Scenario 1 – Samo tri opcije
- Studentska lista: 54,8%
- Vučićev pokret (SNS, SPS, Zavetnici): 42,1%
- Stranke manjina: ostatak do 100%
Scenario 2 – Ujedinjena celokupna opozicija
- Studentska lista: 45,9%
- Vučićev pokret: 41,4%
- Ujedinjena opozicija: 10,2%
4. NSPM
(Metod: telefonski, 1.100 ispitanika)
Opšti rezultati
- Podrška vlasti: 32–33%
- Protivnici vlasti: 42–43%
- Neizjašnjeni: ~25%
Dve kolone – vlast vs. kompletna opozicija
- Ujedinjena opozicija (opozicija + studenti + građanski pokreti): 42,10%
- Vlast: ~32–33%
- Neizjašnjeni: ~25%
Bez neizjašnjenih
- Studentska lista: 23,2%
- Pokret za narod i državu: 40,2%
- „Preživeli“ iz studentske seče: NPS i savez SSP + SRCE
Šta će jedno društvo krezubo i polupismeno… Nije u stanju da napravi modernu državu. Tako je kroz istoriju, neke države nestanu u pokušajima modernizacije društva i stvaranja normalne države.
To je lako objasniti. Moramo se prvo složiti oko krađe na izborima skoro svih 35 godina. Dalje isto tako moramo da se složimo da je još uvek većina koja nije za uređenu državu, državu struke i nauke. Zašto, zato što pojedinci nikad sebe ne bi videli na pozicijama i sa tolikim novcem da je društvo uređeno. Primeri su i preletači iz DS koji danas drže ključne institucije u državi, od Šapića, Vesića, Maloga… To su polupismeni ljudi koji su se prodali za lične interese, a takvih je za sada većina u državi. E sad, postoje mladi koji pokušavaju da animiraju građane i da im objasne da ovo do sada ne valjaq i da treba sve menjati za rad boljeg života svih pojedinaca u zemlji.
Ovakva prljava, rasprodata država ne treba nikome.
Morate se svi složiti da na nivou grada, kao i cele države nema vladajuća struktura intelektualnog kapaciteta za uređenje društva. Ako neko među njima i ima pametan, on se ne javlja radi ličnog bogatstva. Grad, država koja nije sposobna da reši kanalizaciju, pijaću vodu, odlaganje smeća, čišćenje, parkinge, puteve…pa realno ne treba ni da postoji.
Znači da je sve do naroda. Narod je polupismen, a ovi pismeniji se sve više bogate na njihovoj grbači.
Da je sve tačno, da nećemop da uđemo u svet uređenih je i članstvo ka EU. Pre nas će urediti zakone i sistem Crna Gora, Albanija, Kosovo…, pa da li smo mi normalni???
samo procene presednika vucica su uvek tacne. kad on kaze da se ide na izbore to znaci da pobedjujemo jer se on nebi kockao da da blokaderima da vladaju