Green Future: Reciklaža i Održiva Ekologija Valjeva (G-FREE)
Reciklaža-Građani imaju ključnu ulogu u poboljšanju reciklaže, jer pravilno upravljanje otpadom počinje od svakog pojedinca. Bez obzira na to koliko je efikasan sistem reciklaže na nivou zajednice ili države, ako građani ne sarađuju, uspeh tih sistema je ograničen.
Razvrstavanje otpada
Neophodno je pravilno razvrstavanje otpada na samom izvoru nastanka otpada. Direktor JKP Vidrak Dragutin Kuzmanović navodi da bi trebalo da građani nauče kako pravilno razvrstavati otpad u različite kategorije: papir, plastiku, staklo, metal, biootpad, elektroniku i opasni otpad.
„Postavili smo kontejnere za specifične vrste otpada. Građani treba da koriste te kontejnere i da se pridržavaju pravilnih oznaka.Umesto da sve bacaju u običan otpad, građani mogu kompostirati organski otpad (kao što su ostaci hrane, kore od povrća, lišće), čime smanjuju pritisak na deponije i stvaraju koristan kompost za bašte. Građani mogu smanjiti potrošnju proizvoda koji se ne mogu reciklirati, kao što su plastične kese, plastični pribor i ambalaža. Zamena za plastične kese mogu biti platnene torbe, a za plastične flaše – staklene ili metalne“, navodi Kuzmanović.
Edukacija-aktivna uloga građana
Po njegovim rečima odabir građani mogu istraživati i učiti više o tome šta se može i šta ne može reciklirati, kao i o važnosti reciklaže za očuvanje životne sredine.
„Uključivanje u lokalne inicijative, volonterske akcije čišćenja i edukativne kampanje o reciklaži može pomoći da i drugi postanu svesni važnosti ove teme. Proširivanje svesti o reciklaži unutar porodice i zajednice može doprineti širem prihvatanju i primeni reciklaže. Građani mogu birati proizvode koji su napravljeni od recikliranih materijala (npr. reciklirani papir, plastika ili tekstil), što podstiče ekonomski krug cirkularne ekonomije. Kupovina brendova koji se bave ekološki odgovornim poslovanjem i proizvodima može povećati potražnju za recikliranim i održivim proizvodima“, objašnjava Kuzmanović.
Kako kaže, građani mogu učestvovati u programima povratne ambalaže, kao što su flaše i staklenke koje se mogu ponovo koristiti ili reciklirati.
„Mnoge prodavnice nude nagrade ili popuste za povrat praznih ambalaža. Elektronski uređaji, kao što su mobilni telefoni, računari, televizori i baterije, sadrže materijale koji mogu biti opasni ako se ne pravilno odlažu. Treba da koriste posebne kontejnere za reciklažu elektronike i baterija, a postoje I otupljivači koji taj otpad preuzimaju I šalju na dalji tretman“, kaže Kuzmanović.
Reciklaža-Opasan otpad zahteva poseban tretman
Građani bi trebali da budu pažljivi sa opasnim otpadom poput hemikalija, boja, baterija, lekova ili pesticida i da ga odlažu na specijalizovanim mestima koja su obezbeđena za tu vrstu otpada.
„Za materijale koji ne mogu biti odloženi u redovne kontejnere, važno je da građani koriste specijalizovane službe za otpad, kao što su mobilne jedinice za prikupljanje opasnog otpada ili odlagališta specijalizovana za takve vrste materijala kojih mi u našem gradu u sklopu JKP Vidrak Valjevo još uvek na žalost nemamo“, kaže Kuzmanović.
Građani mogu smanjiti količinu otpada tako što će proizvode koji su još uvek u dobrom stanju koristiti više puta pre nego što ih odbace. Na primer, stari nameštaj, odeća i elektronika mogu se obnoviti ili donirati. Umesto da se proizvodi poput odeće, elektronike ili nameštaja bacaju, građani mogu pokušati da ih poprave. Postoje i servisi koji omogućavaju popravku proizvoda, čime se produžava njihov životni vek.
„Generalno, mogu podržati ekološke zakone i inicijative koje favorizuju reciklažu, kao što su bolje regulacije za upravljanje otpadom ili povlastice za ekološke proizvode. Pridruživanje lokalnim akcijama kao što su akcije prikupljanja otpada ili zelene inicijative pomaže u zajedničkom naporu za očuvanje životne sredine. Naročito je moguće smanjiti količinu generisanog otpada smanjenjem ukupne potrošnje“, kaže direktor JKP Vidrak.
Kupovina energetski efikasnih uređaja ne samo da smanjuje emisiju ugljen-dioksida, već može doprineti manjoj količini elektronskog otpada. Svi mi treba da razmišljamo o svojim svakodnevnim navikama i koracima koje možemo preduzeti kako bismo poboljšali proces reciklaže.
Zašto je važno reciklirati u Valjevu
Na pitanje zašto je važno reciklirati u Valjevu, Kuzmanović ističe da je to važno iz nekoliko razloga, ali ne samo za nas I naš grad nego na nivou cele planete.
„Recikliranjem smanjujemo količinu otpada koji završi na deponijama ili u prirodi. To pomaže u smanjenju zagađenja tla, vode i vazduha. Reciklaža pomaže u očuvanju ekosistema. Proces reciklaže često zahteva manje energije nego proizvodnja novih materijala. Korišćenje recikliranih materijala može pomoći u smanjenju uništavanja prirodnih staništa, jer smanjuje potrebu za vađenjem sirovina iz prirodnih područja, što bi moglo ugroziti biljni i životinjski svet. S obzirom da reciklaža štedi energiju, ona direktno doprinosi smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte i usporava klimatske promene. Recikliranje može doprineti stvaranju novih radnih mesta u industriji upravljanja otpadom i reciklaži. Takođe, reciklirani materijali mogu biti jeftiniji u proizvodnji, što smanjuje ukupne troškove. Na kraju krajeva, recikliranje nije samo ekološki korisno, već je i društveno odgovorno, jer predstavlja mali, ali značajan korak prema održivijoj budućnosti“, naveo je Kuzmanović.
Nastaviće se …
Napomena:
Tekst je objavljen u okviru projekta „Green Future: Reciklaža i Održiva Ekologija Valjeva (G-FREE)“ koji je sufinansiran sredstvima Grada Valjeva.
Stavovi izneti u ovom tekstu ne odražavaju nužno stavove Grada Valjeva.
Vi prvo treba da naucite svoje zaposlene kako se pravilno i koliko cesto odnosi otpad. Deponije koje se formiraju oko odlagajucih mesta su produkt vasih zaposlenih radnika na terenu u 90% slucajeva a ne gradjana. Sta meni vredi da sortiram nesto kada nemam slobodan kontejner da to i odlozim.
Na Zapadu ko reciklira dobija neku nadoknadu za to. Nije u pitanju iznos (koji je mali), već princip. Zašto bih ja reciklirao, a neko drugi dobijao od države sredstva za to?
Kad imate jednu vlast koja 13 godina forsira digitalizaciju, a pola Srbije nemaq kanalizaciju i pijaću vodu, to znači da nešto nije u redu sa našom inteligencijom. Znači da smo štrokavi i prljavi i da ne možemo da shvatimo značaj pravilnog odlaganja smeća. Da možemo da to shvatimo, onda nam ne bi rudnici bili na naseljenim područjima.
Mi smo se odgovornije o otpadu odnosili pre 30 godina. Ali sistem SPS i SNS su uništili osnovne principe države i sve zapinje. Svako domaćinstvo treba da ima više kanti, pa da onda postoje kaznene mere ako neko ne razvrstava kako treba. Razvrstavanje otpada treba da počne još u kuhinji svakog domaćinstva. A gde smo tu mi???