Green Future: Reciklaža i Održiva Ekologija Valjeva (G-FREE)
U Valjevu se tokom 2025. godine najviše reciklira staklena ambalaža i karton – do jula je prikupljeno 79.040 kilograma kartona i 41.690 kilograma stakla, dok je količina PET ambalaže, limenki, TetraPak pakovanja i folije znatno manja.
Dominantni materijali i brojke za 2025. godinu
U 2025. godini do 01.07.2025. godine prikupljeno:
– Kartona: 79.040 kg
– PET ambalaže: 34.541 kg
– Staklene ambalaže: 41.690 kg
– Limenke: 2.600 kg
– TetraPak: 300 kg
– Folija (prikupljana od 01.07–17.07.2025): 100 kg
Infrastruktura i saradnja s ugostiteljima
„Zahvaljujući našim operaterima SekoPak, dobili smo posude za odlaganje staklene ambalaže, takozvana zvona, koja smo rasporedili na tačkama u gradskoj zoni koje generišu najveće količine staklene ambalaže, kao i obeležene kontejnere sa jasnim natpisima i u bojama karakterističnim i prepoznatljivim, tako da građani imaju jasno uputstvo gde se šta od reciklabila odlaže. Potpisali smo veliki broj ugovora o preuzimanju reciklabila iz kafića, restorana, lokala, fabrika, firmi, apoteka i tu ne planiramo da stanemo. Plan nam je da se širimo razvijajući svest o značaju reciklaže i smanjenju količina komunalnog otpada koji se odlaže na gradsku deponiju, koja je od skoro zatvorena, pa se komunalni otpad odvozi za Sremsku Mitrovicu. Sprovođenjem odvajanja reciklabilnog otpada, manje količine ukupnog otpada se odvoze u Sremsku Mitrovicu i samim tim smanjujemo cenu koštanja prevoza“, objašnjava direktor JKP Vidrak Dragutin Kuzmanović.
Unapređenje reciklaže na nivou preduzeća
Strateški značaj i pristup
Unapređenje reciklaže na nivou preduzeća je ključna komponenta održivog poslovanja, uticaja na životnu sredinu i upravljanja otpadom. Evidentan je sve veći pritisak na firme da odgovornije upravljaju otpadom koji generišu. Unapređenje reciklaže na nivou preduzeća je kontinuiran proces koji zahteva sistematičan pristup, angažovanje zaposlenih i praćenje trendova.
„Nije dovoljno samo postaviti kante za reciklažu; cilj je optimizovati celokupan proces, smanjiti količinu otpada i maksimalno iskoristiti reciklabilne materijale. Pre svega, bilo je neophodno uraditi detaljnu analizu postojećeg stanja i identifikovati probleme. Morali smo razumeti gde se nalazimo. Imamo jasne ciljeve, merljive svakodnevno. Cilj nam je iz godine u godinu da smanjimo količine komunalnog otpada, a da povećamo stopu reciklaže. Pravilna infrastruktura je osnov za efikasnu reciklažu. Planiramo da postavimo više kanti za odvojeno prikupljanje otpada na strateškim lokacijama pored kancelarija u upravnoj zgradi (kancelarije u drugim radnim jedinicama, kuhinje, kantine, radionice, portirnice). Kante moraju biti jasno i vizuelno privlačno označene ikonama i tekstom — one koje se nalaze u zatvorenom prostoru, a azil za pse, groblje, baza za kamione — umesto razbacanih kanti planiramo postavljanje centralizovane ‘stanice za reciklažu’ gde zaposleni mogu lako odložiti različite vrste otpada“, kaže Kuzmanović.
Nova oprema i obuka zaposlenih
S obzirom na to da se u Upravnoj zgradi generišu velike količine papira, razmišlja se i o nabavci manjeg šredera. On bi smanjio zapreminu te vrste otpada, što dovodi do ređih odvoza i smanjenja transportnih troškova. A kako saznajemo u Vidraku, u planu je još kvalitetnija obuka za sve zaposlene, od menadžmenta do operativnog osoblja.
Praćenje, evaluacija i sertifikati
Kontinuirano praćenje je neophodno za unapređenje. „Nastavljamo sa redovnim merenjem količina i vrsta otpada. Upoređujemo ih sa postavljenim ciljevima. Razmišljamo o sticanju relevantnih sertifikata (npr. ISO 14001 za sistem upravljanja zaštitom životne sredine) koji potvrđuju posvećenost preduzeća održivom poslovanju, uključujući i upravljanje otpadom. Uvek smo otvoreni za nova rešenja, s tim što su za njihovu realizaciju neophodna finansijska sredstva i određeni vremenski period. Unapređenje reciklaže nije samo smanjenje troškova i usklađivanje sa propisima; to je strateška investicija u budućnost preduzeća, koja doprinosi njegovoj društvenoj odgovornosti, jača brend i stvara pozitivno radno okruženje. Implementacija efikasnog sistema reciklaže u preduzeću nije samo zakonska obaveza, već i strateška odluka koja donosi višestruke koristi – ekonomske, ekološke i reputacione“, kaže Dragutin Kuzmanović.
Planiranje reciklažnog centra
Tehnološka i društvena dimenzija
Planiranje reciklažnog centra podrazumeva holistički pristup koji kombinuje tehnologiju, ekonomske aspekte, društvenu odgovornost i inovacije. Efikasan reciklažni centar nije samo onaj koji brzo i tačno reciklira materijale, već i onaj koji podržava održivi razvoj kroz ekonomske, ekološke i društvene inicijative.
„Plan nam je da nastavimo sa istraživanjem industrije ili tržišta u ovoj oblasti koje su zainteresovane za odlaganje reciklabila i da sa njima sklapamo ugovore o preuzimanju te vrste otpada. Planiramo i da nastavimo sa ulaganjem u kvalitetnu opremu za separaciju i obradu (kao što su mašine za kompresiju, separatori, drobilice, sortirnice). To nam je ključno za efikasno sortiranje i obradu materijala. Različiti materijali zahtevaju i specijalizovanu opremu. Neophodna nam je i transportna infrastruktura, jer vozila koja prevoze otpad i reciklirane materijale moraju biti adekvatna. Takođe, planiramo i efikasan sistem za prikupljanje i distribuciju (kamioni, kontejneri, pakovanja itd.)“, planovi su koje iznosi Kuzmanović.
Zakonski okvir i dalji razvoj
S obzirom na to da svaka zemlja ima svoje zakone o upravljanju otpadom i reciklaži, ima ih i Srbija. To uključuje dozvole, ekološke standarde i kontrolu kvaliteta.
„Planiramo da radimo na dobijanju sertifikata za ekološke standarde (kao što su ISO 14001) koji nam mogu pomoći u poboljšanju imidža preduzeća, kao i u pridobijanju povoljnijih ugovora s velikim klijentima. A u planu nam je i dobijanje dozvole za odlaganje opasnog otpada, koji gradu Valjevu predstavlja preveliki problem. U bliskoj budućnosti, kada budemo finansijski ‘stali na noge’, ideja nam je i ugradnja tehnologija za automatizovano sortiranje i procesuiranje otpada, koja može značajno poboljšati efikasnost i smanjiti ljudske greške, jer može brzo i precizno odvojiti materijale. Proaktivnim angažovanjem zajednice kroz obrazovne programe i kampanje o važnosti reciklaže možemo značajno povećati količinu prikupljenog otpada“, objašnjava direktor.
Podsticaji i šira saradnja
Radionice, edukativni filmovi i online resursi mogu pomoći ljudima da razumeju kako pravilno sortirati otpad. Razvijanje partnerstva, tj. još jača saradnja sa osnivačem — Gradom Valjevom, može olakšati prikupljanje reciklažnog materijala i omogućiti korišćenje javnih resursa za širenje inicijativa za reciklažu.
U Vidraku navode i da je u planu osmišljavanje i određenih podsticaja za građane i preduzeća za sortiranje i donošenje reciklabilnih materijala u centar.
„To može uključivati popuste, bodove ili čak finansijske nagrade. S obzirom na to da je za optimalan rad reciklažnog centra potrebno obezbediti velika ulaganja za nedostajuću opremu i infrastrukturu, konstantno istražujemo mogućnosti za subvencije ili potpore od strane vlade ili organizacija koje podržavaju održivost. Vršimo redovno istraživanje novih tehnologija i prilagođavamo poslovne modele prema novim tržišnim potrebama ili zakonodavnim promenama. Uspostavili smo sistem za praćenje i evaluaciju efikasnosti operacija, radimo analizu efikasnosti prikupljanja, smanjenje otpada i povećanje stope reciklaže“, konstatuje Kuzmanović.
Nastaviće se
Napomena:
Tekst je objavljen u okviru projekta „Green Future: Reciklaža i Održiva Ekologija Valjeva (G-FREE)“ koji je sufinansiran sredstvima Grada Valjeva.
Stavovi izneti u ovom tekstu ne odražavaju nužno stavove Grada Valjeva.
Bravo za direktora!
Koju firmu ste angažovali za otpad koji se tera u Sremsku Mitrovicu ?
U Valjevu postoji samo jedno mesto za odlaganje PET ambalaže i to kontejner u Karađorđevoj preko puta Prve Osnovne škole, koji je uglavnom prepun, a viđao sam i da radnici Vidraka tako izdvojenu PET ambalažu ubacuju u kamion sa običnim smećem, tako da ljudi izgube motiv da se trude i odvajaju plastiku. U Trsteniku se žičani kontejneri za plastiku nalaze na svakih 50-ak metara i nikad nisu prepuni.