Shodno podacima zvanične statistike polovina Srba ne ide na letovanja I zimovanja , ali ne zato što ne želi već to ne može sebi da priušti. I u Valjevu najveće interesovanje vlada za Grčku.
Ove godine po procenama JUTE oko 900 000 Srba letovaće u Grčkoj koja je poslednjih godina postala omiljena destinacija. Kako se može čuti nekoliko je razloga za to. Najpre, cene aranžmana kada je u pitanju najam apartmana nisu visoke, a Grčki graničari nisu previse revnosni u pretresanju prtljaga kad je hrana u pitanju. Jedan od važnijih razloga kada se donosi odluka kuda na letovanje je I bezbednost s obzirom da su poslednjih godina zbog nestabilnosti situacije u samim zemljama iz Turske, Egipta I Tunisa stizale loše vesti.
Kada su u pitanju Valjevci po saznanjima u ovdašnjim agencijama Grčka prilično prednjači, a aranžmani najma apartmana u velikoj meri kupovani su tokom Sajma turizma još u februaru. Mnogi Valjevci lettovanje su već završili odlučivši se za predsezonu u kojoj se u Grčkoj moglo letovati od 37 do 60 evra za deset dana. Hotelski smeštaj u Grčkoj već nije prvenstveni izbor s obzirom da se cene u hotelima kreću od 400 do 800 evra za pun pansion.
Jedan broj Srba , tačnije oko 300 000 letuje u Crnoj Gori pa se može reći da je Crna Gora I dalje sigurna destinacija.
Kako kažu u agencijama, sve one destinacije gde se može letovati uz najam apartmana vrlo su tražene. Iako I Crna Gora ima svoj zakon po pitanju unosa namirnica bez deklaracije, granicu sa prepunim torba frižiderima bez problema prelaze I oni koji putuju sopstvenim automobilom, ali I oni koji odlaze na letovanje autobusom.
Dok lekari upozoravaju da neke namirnice ne treba više puta lediti I odledjavati I gotovo svi mediji upozoravaju I skreću pažnju na tu činjenicu put Grčke I Crne Gore ipak putuju zaledjeni pilići, svinjske šnicle I krmenadle, unapred pripremljena jela I suhomesnati proizvodi.
Istini za volju u Crnoj Gori neke namirnice jeftinije su nego u Srbiji iako se radi o srpskim proizvodima pa tako brojni proizvodi Carnexa, Bambija, Imleka imaju nižu cenu u Baru nego u Valjevu.
U zavisnosti od materijalne mogućnosti naših turista na letovanju u Grčkoj ili Crnoj Gori četvoročlana porodica može I ne mora potrošiti mnogo. Kako kažu u agencijama sve do 500 evra za četiri osobe je prihvatljivo. Ipak Valjevci biraju I druge destinacije, ali njihov broj ne menja lošu statistiku koja pretežno ukazuje na slabu kupovnu moć gradjana.
“U Srbiji godišnje na zimovanja i letovanja van zemlje putuje oko milion i dvesta hiljada ljudi, dakle, oko 25 odsto stanovnika može sebi da priušti odmor”informacija je koja je medijima saopštena iz JUTE.
Da biste otišli na letovanje neophodno je izvršiti I odredjene pripreme pa bilo da kupujete namirnice ovde I spremate jela koja nosite ili to činite na odabranoj destinaciji odredjeni novac mora biti potrošen. Trošak dodatno stvaraju preparati za zaštitu od sunca, kupaći kostimi, obuća za plažu.
Jedno vreme mnogi Valjevci odlučivali su se za kreditna zaduženja kako bi porodicu odveli na more, ipak brojne zaduženosti I neki drugi krediti polako ovu opciju svode na minimum.
Sve agencije u Valjevu bilo da prodaju sopstvene aranžmane , a mali ih je broj, bilo da se radi o aranžmanima velikih agencija daju mogućnost plaćanja na rate uz uslov da poslednja rata mora biti izmirena do polaska. Načini plaćanja su brojni. Poznajući ovu činjenicu mnogi već nakon ulaska u novu godinu započinju kupovinu aranžmana da bi potom imali četiri ili čak pet meseci da isti aranžman otplate.
Mnogo Valjevaca ostaće u Valjevu, njima su na raspolaganju reke I bazeni ne samo u SRC Petnica već Valjevcima nije daleko ni Banja Vrujci, a u poslednje vreme Bogatić I etno domaćinstva pored Drine bivaju dobitna kombinacija. Ipak jedan dan na bazenima u Bogatiću košta 500 dinara po osobi dok je celodnevna karta u Petnici 250 dinara.
Shodno činjenici da je prosečna zarada u Valjevu niža I od republičkog proseka , a prosečna potrošačka korpa dvostruko skuplja , kad je letovanje u pitanju mnogi će se odlučiti da ipak deca odu sa klubom, školom ili pak prijateljima koji idu na more. U Valjevu odavno nema društvenih preduzeća koja imaju svoja odmarališta I organizuju letovanja za svoje zaposlene. Sindikati , tamo gde postoje uglavnom se više ne bave takvim stvarima. Privatni sektor tek nema ni sindikate , a kamoli organizaciju povoljnih letovanja.
Da li onda možemo reći na osnovu svega da destinaciju letovanja I uopšte odlazak na letovanje ne bira srce nego, više nego ikad, novčanik?
S.V.