Tri istraživanja, dva favorita i neizvesna trka

Nakon istraživanja agencije Faktor plus i CRTE, najnovije podatke o izbornim opredeljenjima građana objavila je Nova srpska politička misao. Prema ovom istraživanju, Studentska lista nalazi se ispred liste SNS-a.

Kako prenosi NSPM, rezultati istraživanja pokazuju da Studentsku listu podržava 39,6 odsto građana, a listu Srpske napredne stranke 37,5 odsto.

Izbori - Glasačke kutije

Izbori – Glasačke kutije

Prema ovom istraživanju javnog mnjenja, prelasku cenzusa mogle bi da se nadaju sledeće izborne opcije: SPS sa 4,9 odsto podrške, moguća koalicija Narodnog pokreta Srbije, Novog lica Srbije, Ekološkog ustanka i Pokreta za decentralizaciju sa 5,6 odsto, kao i koalicija Stranke slobode i pravde, stranke SRCE i Pokreta slobodnih građana sa 4,2 odsto. Malo iznad cenzusa našla bi se i lista dr Branimira Nestorovića sa 3,8 odsto, dok bi ispod cenzusa ostao Novi DSS sa 2,3 odsto.

Rezultati ranije pomenutih istraživanja bili su sledeći:

Faktor plus – SNS 47,1 odsto, Studentska lista 30,7 odsto, SPS pet odsto, proevropska opozicija 4,5 odsto, NPS–NLS 3,8 odsto i lista Branimira Nestorovića tri odsto.

CRTA i DemocracyActionLab (DAL) Univerziteta Stanford – Studentska lista 44,9 odsto, SNS 35,7 odsto i SPS 3,8 odsto.

Ukoliko pogledamo sva tri istraživanja, nekoliko činjenica se jednostavno nameće. SNS nije doživeo raspad podrške. Ima stabilno i disciplinovano biračko telo koje će verovatno u velikom broju izaći na izbore.

Studentska lista postala je jedini ozbiljan protivnik SNS-a. Praktično je potisnula stranačku opoziciju i izbore pretvorila u duel dve najjače liste.

Poređenje rezultata istraživanja AI

Poređenje rezultata istraživanja AI

Rezultati podrške Studentskoj listi više variraju od istraživanja do istraživanja. Među njenim potencijalnim biračima nalaze se opozicioni glasači, deo apstinenata i neopredeljenih, ali nije sigurno da će svi oni izaći na izbore.

Odlučujuća će biti izlaznost, ali i konačno opredeljenje četvrtine građana. NSPM navodi da četvrtina ispitanika ne zna za koga će glasati, neće izaći na izbore ili ne želi da odgovori. Važna je i sudbina glasova manjih stranaka. Ako deo njih ostane ispod cenzusa, raspodela mandata može znatno da promeni odnos snaga.

Ipak, najvažnija činjenica za sada ostaje nepoznata – kada će izbori biti održani. Cela situacija pomalo podseća na krilaticu iz vremena Tita: „Živimo kao da će sto godina biti mir, a spremajmo se kao da će sutra izbiti rat.“

Izborni dan

Izborni dan

Iako zvanična kampanja nije počela, najveći takmaci, Studentska lista i SNS, već su uveliko u predizbornoj kampanji. Studenti obilaze sela, razgovaraju sa meštanima i sprovode akciju „Student zove“, dok SNS organizuje narodna veselja u selima širom Srbije.

Ovako koncipirane kampanje za sada ukazuju na to da studenti pokušavaju da izađu iz univerzitetskih centara i dopru do različitih grupa – stanovnika sela i manjih mesta, neopredeljenih birača i dosadašnjih apstinenata. Krug građana kojima se obraćaju postaje sve širi.

SNS se, s druge strane, kroz narodna veselja i obilazak sela prvenstveno okreće svom stabilnijem biračkom telu. Cilj ove stranke nije samo pridobijanje novih glasača već i učvršćivanje podrške među onima koji su joj ranije davali glas, kao i sprečavanje prodora Studentske liste u sredine koje su godinama predstavljale jedno od najpouzdanijih uporišta vlasti.

Ipak, teško je pretpostaviti kako bi kampanje zaista mogle da izgledaju kada izborna trka bude i zvanično počela.

Izborna kampanja AI

Izborna kampanja AI

Jedna od mogućnosti jeste da Studentska lista krene u opštu mobilizaciju i insistira na stvaranju referendumske atmosfere, dok bi SNS mogao da posegne za metodama zbog kojih je bio optuživan i tokom ranijih izbornih procesa – kupovinom glasova i manipulacijama na sam dan izbora.

Bez obzira na trenutna istraživanja, važan trenutak biće i objavljivanje izbornih lista dva pomenuta takmaca. Iako obe strane za sada ostaju prilično tajnovite, najavljeno je da će se na Studentskoj listi naći ljudi koji bi trebalo da budu nosioci promena u različitim segmentima društva, uključujući javne ličnosti i profesore univerziteta.

S druge strane, SNS je do sada saopštio da će njegova lista biti „mlađa“ od Studentske liste, čime biračima pokušava da pošalje poruku da ova stranka ima podjednaku, a možda i veću podršku mladih ljudi.

Iako procenti koje dobijaju političke partije nisu naročito visoki, rezultati istraživanja pokazuju da su one uspele koliko-toliko da se održe. I bez zvaničnog početka kampanje, pokrenule su svoje izborne mehanizme: jedne ukazuju na doslednost svojim političkim stavovima, dok druge naglasak stavljaju na objedinjavanje većeg broja stranaka na zajedničkoj listi.

Zbog toga će konačan odnos snaga manje zavisiti od sadašnjih procenata, a mnogo više od ponuđenih kandidata, izlaznosti i sposobnosti svakog od političkih aktera da podršku iz istraživanja pretvori u glasove na biralištima.

8 comments on “Tri istraživanja, dva favorita i neizvesna trka

  1. Sudija svira kraj

    Da Vucic moze da pobedi raspisao bi izbore jos pre 481 dan. Svaki dan odlaganja mu je 1% manje i svestan je toga. Trenutno je u zaostatku 12% i to je oko 32 poslanicka mandata. Svestan da je kraj kupuje vreme i nada se cudu. Al cuda se desavaju samo u Kusturicinim filmovima.

    Reply
  2. Opo- sum

    Opozicionari, odavno je vrag odneo šalu!
    Umesto da ste se od lanjskog propalog 15. marta potpuno distancirali od „studenata u blokadi“, nastavili ste da duvate u njihovu tikvu i da ih pomažete logistički, čak i iz svojih novčanika, ne shvatajući da je sve već plaćeno i preplaćeno.
    U međuvremenu su mnogi saznali da su izigrani i da su hranili čudovište sa glavom u Briselu, gu*icom u odmetnutom pravosuđu, izopačenom univerzitetskom kadru i plaćeničkom nvo-sektoru, i sa tabanima među najgorim studentima ikad, kojima nije blam da studiraju ni 10 godina ili onima koji u januaru posećuju Bahame i uživaju blagodeti inostranih stipendija.
    I nije tačna retorika da lažni studenti nemaju plan i program. Imaju ga, jer su ga dobili od nalogodavaca a prvi je da unište legalne i legitimne opozicione stranke i ukinu opšteprihvaćen demokratski sistem političkog nadmetanja partija i uvedu neposrednu demokratiju. Što je, naravno, još jedan eksperiment pa, ako se primi, biće primenjivan po potrebi za neposluh i u drugim državama. Ne zaboravite ni medije, prestoničke i lokalne, koji su izdašno plaćeni iz inostranih fondacija i ambasada da otvoreno huškaju na građanski rat u Srbiji.
    Opozicionari, na vama je da nađete način kako da upokojite vampira, poznatog kao Studentska lista bez studenata!
    Realno, na vama je budućnost demokratije u ovoj zemlji a ne na legitimno izabranoj vlasti, koja se drži pravila i procedura, ma koliko joj vi poricali „ljudski lik“.
    Vi ste podlegli satrapima a ne vlast. U njihovoj satrapiji vas čeka „Damnatio memoriae“- brisanje iz sećanja.

    Reply
  3. Simeon

    Pobogu, ljudi, dokle ćete nas zamajavati „istraživanjima“ koje je sprovela Nova srpska politička misao??? Pa, oni svaki put omaše za 10-20%, a njihov prvi čovek daje projekcije pri izlaznosti od 97%. Smešno. To je tako kad se neko ko je završio filozofski fakultet petlja u statistiku i matematiku, pa ne ume da odredi stratume i reprezentativni uzorak. Daj Bože da zna razliku srednje vrednosti i medijane. O CRTI da ne pričam, njihove namere su jasne. Budite malo ozbiljniji i objektivniji sa ovim „analizama“.

    Reply
  4. Predrag Savić

    Zanimljiva opservacija. Možda bih u neke zaključke i poverovao kada se autor ne bi krio iza torbarskog pseudonima. Ovako…

    Reply
    1. Opo-sum

      Saviću, koji ti je andrak, da izviniš?!
      Niknejm Opo- sum je kovanica dve latinske reči.
      Nije torbar oposum.
      Valjda ti je jasno iz sadržaja.

      Reply
    2. Zoran

      Sad ispade preudonim važniji od onog što je rečeno. Čovek je lepo rekao, ovo je borba ne protiv vlasti, već za glasove ljudi koji su i ovako i onako protiv nje. Rezultat će biti drastično slabljenje opozicije (koja je to i zaslužila, jer je nesposobna), a vlast ostaje na svome. To je bitno, a ne pseudonim, valjda.

      Reply

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *