Rudarenje nije daleko: šta se dešava na Bobiji?

Na društvenim mrežama Valjevci sa zabrinutošću dele snimke prolaska kamiona na Bobiji, uz objave o eksploataciji ruda na Medvedniku. Inženjer šumarstva Dragić Tomić kaže da se ne radi o početku rudarenja, već o nastavku istražnih radnji i dodaje: „Ali ni rudarenje nije daleko“.

Bobija /foto: Sveta Kovačević

Bobija /foto: Sveta Kovačević

Australijska kompanija Middle Island Resources objavila je 17. decembra 2025. godine izveštaj pod nazivom „Ispitivanja bušotine Bobija potvrđuju široko rasprostranjenu mineralizaciju zlata, srebra, bakra, olova i cinka“. U dokumentu se ističe da su na svim istražnim lokacijama registrovani značajni rezultati analiza, što ukazuje na do sada najozbiljniji potencijalni rizik po ekološki integritet područja Medvednika i Jablanika.

„Projekat ‘Bobija’, na koji je fokusiran novi vlasnik, prostire se na čak 20.800 hektara. Istražno polje obuhvata skoro ceo Medvednik i značajne delove Jablanika (Rebelj, Vujinovača, Brezovice), što je jasno dokumentovano mapama na sajtu kompanije. Posebno su targetirani lokaliteti nekadašnjih rudnika – pored Bobije, rudnik olova Tisovik i rudnik bakra Rebelj. Na Bobiji i Tisoviku su već izvršena bušenja, dok su na području Rebelja sprovedena pedološka istraživanja“, kaže Tomić.

Kako pojašnjava Tomić, nakon preuzimanja kompanije Konstantin Resources Limited u septembru 2025. godine, Middle Island Resources, na čijem je čelu Piter Spajers, došao je u posed 14 istražnih licenci u Srbiji. Time je, sa oko 62.000 hektara pod kontrolom, postao kompanija sa najvećim istražnim prostorom u zemlji.

Tomić dodaje da interesovanje za resurse na području Valjeva ne pokazuje samo ova kompanija, već i drugi akteri poput Mineco Plus i Geoboksa, čime se dodatno povećava pritisak na prirodu.

„S obzirom na to da je Zakon o rudarstvu i geološkim istraživanjima (‘Sl. glasnik RS’, br. 101/2015) u praksi značajno suzio nadležnosti lokalnih samouprava, oduzimajući im mogućnost da direktno odlučuju o izdavanju dozvola za istraživanja i eksploataciju, smatramo da je neprihvatljivo da lokalna zajednica nema formalnu ulogu u odlučivanju o sopstvenom prostoru, dok se ključne odluke o budućnosti valjevskih sela donose van nje“, objašnjava Tomić i dodaje da je to bio razlog za upućivanje predloga Skupštini grada Valjeva krajem decembra prošle godine, kojim je zatražio hitnu zaštitu ključnih prirodnih područja.

Pre svega, zatraženo je pokretanje inicijative prema Ministarstvu rudarstva i energetike za obustavu izdavanja dozvola za istraživanja i eksploataciju na slivu akumulacije „Stubo-Rovni“, uz pozivanje na važeći prostorni plan tog područja.

Takođe, upućen je zahtev za hitnu zaštitu planinskih masiva Medvednika i Jablanika, uz podsećanje da je njihova zaštita, zajedno sa Povlenom, bila planirana još pre nekoliko godina, ali nikada u potpunosti sprovedena.

Tomić:Interesovanje za resurse na području Valjeva ne pokazuje samo ova kompanija, već i drugi akteri poput Mineco Plus i Geoboksa, čime se dodatno povećava pritisak na prirodu.

Kako se navodi, neophodno je uskladiti status ovih područja sa važećim prostornim planovima, čime bi se stvorio pravni osnov za ograničavanje ili potpuno onemogućavanje rudarskih aktivnosti.

Ipak, Skupština ovaj predlog nikada nije razmatrala.

Građani sada reaguju na snimke kamiona, ali je pitanje koliko takve reakcije mogu imati pravni efekat. Tomić podseća na član 65 Zakona, prema kojem onaj ko završi istraživanje i dobije potvrdu o rezervama može dobiti rešenje za eksploataciju ili to pravo preneti na drugog.

„Zakonski je sada gotovo nemoguće bilo šta promeniti. Istražne radnje su nastavljene i realno je očekivati da rudarenje počne možda već krajem ove, ili izvesno naredne godine“, kaže Tomić.

Na  svojoj veb stranici  kompanija ovo područje opisuje kao izuzetno perspektivno i bogato rudnim resursima, sa značajnim potencijalom za eksploataciju zlata, srebra i drugih metala. Upravo takva ocena dodatno potvrđuje da se ne radi o sporadičnim istraživanjima, već o prostoru koji je već prepoznat kao vredan za intenzivnu eksploataciju. Zato se, uz sve navedeno, nameće pitanje – da li će ovaj „potencijal“ biti iskorišćen na račun prirode i lokalne zajednice ili će javni interes konačno dobiti prednost nad profitom.

11 comments on “Rudarenje nije daleko: šta se dešava na Bobiji?

  1. Samo kazem

    Zanimljivo je da se ni advokat Sreten Đorđević koji se bavi ekološkim pravom ne bavi ovim rudarskim projektom.

    Reply
  2. mark

    Da li sam dobro razumeo, 20.800 (dvadeset hiljada osamsto hektara)? To mu dodje 20.8 kilometara u sirinu i 10 kilometara u duzinu, tj. 208 km2.
    Aktivni Kolubarski kopovi su 80 km2.

    Reply
  3. Stef

    Dragiću, idi u Saudijsku Arabiju da čuvaš peščane dine od eksploatacije nafte. Srbija nema naftu, nema izlazak na more, ali ima vredne metale i metale. Finska je počela da kopa litijum i šta joj fali? E, sad neka Srbija nastavi da zaostaje za svetom 300 godina da bi Dragić i ekolozi u martu brali sremuš i zelje. A sve im je to maska za strmoglav vlasti, kad bi se žuti vratili, radili bi isto i vadili narodu crno ispod nokta za neki njihov temelj.

    Reply
  4. Steva

    Dragicu zasto tvoji ljudi sa Bobije iz Srbija suma cute i aminuju busenje na bivsem rudniku barita i najave na Tisoviku? I jedan i drugi pripadaju drugoj opstini – Ljuboviji. Prema tome nemoj ovde zavlaciti ljude pricom Valjevske planine. Podrucje grada Valjeva prestaje ispod Medvednika kod „Zelenog vira“. Trebalo bi Skypstina opstine Ljubovija pre svega da donese neke odluke vezane za rudarenje. Kakve veze grad ima sa Bobijom? Medvednik i deo Jablanika da,Ali Bobija i Tisovik pripadaju Ljuboviji.

    Reply
  5. Dragić Tomić

    O površini istraživanja:
    Tačno je, reč je o 20.800 hektara. Važno je napomenuti da je to isključivo površina na kojoj se vrše istraživanja, a ne prostor predviđen za eksploataciju.

    O uticaju rudarstva na razvoj države:
    Koliko rudarstvo ima uticaj na ekonomski razvoj, najbolje vidimo kroz primere država koje su lideri u svojim oblastima:
    -Kongo je ključan kao najveći svetski proizvođač kobalta, uz značajne rezerve dijamanata.
    -Južna Afrika decenijama drži primat u proizvodnji platine i zlata.
    -Čile se pozicionirao kao vodeći svetski izvoznik bakra.

    O lokaciji istražnog polja:
    Istražno polje se prostire na teritoriji tri opštine: Ljubovije, Osečine i Valjeva. Važno je precizirati da se Tisovik nalazi u Osečini, a ne u Ljuboviji, dok na teritoriji Valjeva projekat obuhvata najveći deo planine Medvednik.

    Reply
    1. Petar

      Da li će rudarstvo biti korisno za neku državu zavisi od same države. Australija, Kanada i SAD su takođe države u kojima postoje brojni rudnici. Nije do rudarstva. Do države je.

      Reply
  6. bušilica

    Ima on ekipu u Kolubarsko- Mačvanskom okrugu, kadrove DS udomljene posle 2000.

    Reply

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *