Još tri kamenoloma – ko će plaćati puteve?

Na dnevnom redu Skupštine grada nalaze se dve Odluke o izradi Plana detaljne regulacije za eksploataciju tehničko-građevinskog kamena za tri lokacije.

kamenolom

kamenolom

Skupština grada Valjeva razmatraće dve odluke o izradi planova detaljne regulacije za eksploataciju krečnjaka kao tehničko-građevinskog kamena. Prva se odnosi na ležište „Krst“ u naseljenom mestu Prijezdić, sa preliminarnim obuhvatom od oko 127,6 hektara. Druga obuhvata ležišta „Vinogradi“ i „Slovac“ u naseljenom mestu Loznica, na teritoriji grada Valjeva, sa preliminarnom površinom plana od oko 40,1 hektar. U oba slučaja reč je o pokretanju izrade planova kao planskog osnova za eventualnu buduću eksploataciju.

Kako se navodi u predlogu, kroz plan će biti definisani saobraćajni uslovi, infrastruktura, režim eksploatacije i mere zaštite životne sredine. Pomenute tačke dnevnog reda ne znače početak rada kamenoloma, već predstavljaju prvi administrativni korak ka izradi planske dokumentacije, bez koje eksploatacija ne može da započne.

Iako je pred odbornicima tek odluka o izradi plana, upravo u ovoj fazi otvara se ključno pitanje – ko i pod kojim uslovima definiše saobraćajnu i komunalnu infrastrukturu za buduće kamenolome?

Plan detaljne regulacije tek treba da precizira pristupne puteve, nosivost kolovoza, režim kretanja teretnih vozila i mere zaštite životne sredine.

Iako po zakonu jedinica lokalne samouprave upravlja opštinskim i nekategorisanim putevima, u Valjevu nije formiran poseban upravljač niti je jasno definisan sistem tehničkog nadzora i održavanja lokalne putne mreže. To otvara pitanje na koji način će se procenjivati nosivost postojećih saobraćajnica i ko će snositi odgovornost u slučaju njihovog oštećenja usled povećanog teretnog saobraćaja.

Na teritoriji grada Valjeva već posluje najmanje pet kamenoloma, a gotovo svake godine meštani iz njihovog okruženja traže rekonstrukciju i sanaciju puteva koji su, kako tvrde, oštećeni usled intenzivnog kamionskog saobraćaja. Upravo zato će faza izrade plana biti presudna za odgovor na pitanje da li će teret buduće eksploatacije snositi investitor ili budžet grada.

Dosadašnja praksa pokazuje da, ukoliko u PDR-u i kasnijim uslovima nije jasno definisano da investitor finansira rekonstrukciju pristupnog puta, snosi troškove održavanja i ima obavezu sanacije eventualnih oštećenja, teret tih troškova u praksi najčešće pada na lokalni budžet.

Shodno brojnim protestima meštana u prethodnim godinama, ovakve odredbe nisu uvek precizno regulisane u planskim dokumentima.

Ukoliko gradski odbornici na sednici Skupštine ne zatraže da se takve obaveze jasno unesu u planove, meštanima ostaje mogućnost da tokom javnog uvida podnesu primedbe i zatraže preciznije definisanje odgovornosti u slučaju oštećenja lokalne infrastrukture.

Sudeći po dosadašnjoj praksi, ovakve tačke dnevnog reda uglavnom se usvajaju po automatizmu, bez rasprave, a rasprava nastaje tek kada postane jasno da čak i osnovna rekonstrukcija lokalnog puta može iznositi stotine hiljada evra po kilometru asfaltirane površine — bez pripreme podloge, odvodnjavanja i ostalih radova — dok je izgradnja novih saobraćajnica ili kompleksnih infrastrukturnih rešenja još skuplja. Ali tada je već kasno.

Neophodna procena uticaja na životnu sredinu.

Posebna tema, koju nameće iskustvo, jeste činjenica da se odlukom tek otvara put za izradu procene uticaja na životnu sredinu, dok će za konkretne kamenolome morati da bude izrađena i posebna studija uticaja pre početka rada.

Sadržaj studije procene uticaja propisan je Zakonom o proceni uticaja na životnu sredinu, a izrađuje je nadležni organ. Iako gradski odbornici ne mogu da pišu studiju, pravno gledano mogu da zatraže da se u njoj obuhvate određeni parametri, poput monitoringa buke, merenja vibracija, analize nosivosti puta, kao i da u vezi s tim donesu zaključak na samoj sednici. Nažalost, decenijsko iskustvo pokazuje da se to obično ne dešava.

 

 

17 comments on “Još tri kamenoloma – ko će plaćati puteve?

  1. Istina

    Država je prvo razrušena, pa privatizovana. Koji se još zakoni poštuju u ovoj državi? Ko poštuje Ustav ove države? Država je pod okupacijom moćnika, gore nego pod Turcima…
    Da se vratim na temu. Da li neko ima podatak da su neki kamion sa kamenom, koji su uglavnom pretovareni od 30-50%, sankcionisani? Pa nije. To je drumska mafija koja izlomi sve putevi i nikom ništa. O prašini i zagađenju okoline i udisanju štetnog vazduha i da ne govorimo.
    Šta je još najzanimljivije što svi rudnici kamena kada se završi eksploatacija ostanu kao avetinje i prirodi. Niko to ne kultiviše i ako se zna da se ti predeli, kao serpentine ozelene u svim državama u okruženju. Pogledajte kada pođete u Grčku. Bogatije zemlje su otišle još dalje, kamenolimi su u glavnom daleko od naseljenih mesta i očiju javnosti i ako i njih na kraju ozelene i budu lepši nego pre eksploatacije. Ne izlomi se ni jedan lokalni put jer je sve u koviru zakona od tovara do eksploatacije sa oprskalicama protiv prašine…
    A gde smo tu mi? Treba nas vratiti na konje i volove, tu nam je mesto i bolje ne zaslužujemo…

    Reply
  2. Anyway

    jel ova vlast ,,izmislila,, kamenolome? Nije. jesu ih koristile i prethodne vlasti? Jesu. i, sta cemo sad? bez kamenoloma nema puteva. onda bi se bunili zasto ih nema. ima li svaki kamenolom mogucnost zeleznickog transporta? Nema. Sta je zakljucak?.

    Reply
  3. Ero

    Nikad Srbija nije bila devastirana kao od 2000-2012g.2000godine ništa državno nije bilo prodato.Međunarodnu komisiju bi trebalo formirati da ispita sva poslovanja Srbije od 2000-2012g a zatim I dalje do današnjeg dana.Sve bi bilo dobro da u tom periodu od 2000-2012g I institucije su bile privatne.Srbija se pominjala samo kad se zaduživalo.Kao zadužuje se Srbija a ne oni.

    Reply
    1. Ivan Valjevski

      U pravu si u mafijaškom fondu „Vista Rika“ su sve čelnici vlasti 2000-2012. Predsednik i njegov brat, premijer, ministri, tajkuni koji su se u poslednjih nekoliko govona obogatili. Sve je to od brojnih kredita za auto puteve. Naravno zna se ku će to vraćati. Ero, „mućni“ malo glavom.

      Reply
    2. Анонимни

      Do 2000. godine smo uživali u blagodatima vlasti koju su činili Dačić i Vučić.
      Do 2012. godine, imali smo na Kosovu sudstvo, zdravstvo, školstvo, administraciju, hidroakumulaciju Gazivode, srpske registarske oznake, lične dokumente, PKB, Borski rudnik i rudnik Majdanpek, i mnogo toga još, a posebno smo imali čitavu železničku stanicu u Novom Sadu u kojoj ni jedna osoba nije nastradala.

      Reply
    3. Istina

      Druže moj, dug Srbije 2012. godine je bio 14 milijardi, a sada zvanično 50, a nezvanično i dpreko 80. I ti nešto znaš i pričaš…
      Sramoto jedna.

      Reply
  4. marko

    Ti kamenolomi rade godinama, a sad se razmatraju planska dokumenta. Ovo mu dodje kao neka legalizacija

    Reply
  5. sin anarhije

    Ko ce placati … narod koji je SVE GLUPLJI I GLUPLJI STO GA VISE JASES … u ovom trenutku, u Evropi ne postoji nacija ovoliko zaostala od vremena i prostora …

    Reply
  6. Iberlauf

    Unisteni putevi, zivoti, materijalna imovina. Pola vozaca i nema dozvole, *** najveci je za volanima pretovarenih kamiona s kojih stene spadaju. Oslobodjeni svih nameta, kazni i postovanja propisa. Zasto ironicno pricaju o proceni uticaja na zivotnu sredinu kada je cela drzava kategorisana kao rudno eksploataciona i to rudama najgore moguce vrste.

    Reply
  7. Toza

    Mora da se zgrću milioni na autoputevima i raznim Expoima ,koga zaboli za životnu sredinu i da li će neko poginuti po izgužvanim putevima!!!

    Reply
  8. MZ PRIJEZDIC

    Valjevo je bilo poznato po Vocu Malini Sljivi i Srbijanci sad ga gradska uprava pretvara u kamenolome gde se pojedinci bogate a svi gradjani Valjeva trpe buku kamiona prasinu lomljenje ulica to sto su uradili Brze puteve to je ok i Turci Rimljani su imali al se zakoni i pravila postovala..Sad zatrpavaju ,ruse domacinstva kuce oko kamenoloma dok se Urbanisti grada Valjeva i drugi smeju oni su prodali pa neka ih, ne nisu oni prodali vec ostali na svojoj dedovini u prasini i kamenu drugi ih teraju bez nahnade da napuste vekovna ognjista..Ali gradski sluzbenici svojim nedelima smatrajte se odgovornim podnecemo krivicne prijave…

    Reply
    1. Istina

      Kome ćete predati krivične prijave, Vučiću kome treba kamen da pere pare mafija oko njega. Pa znaš li da se kilometar puta, pruge, i svega drugog plaća po nekoliko puta iznad tržišne cene.
      Za sve je narod odgovoran, a ne vlast…

      Reply
  9. Jova

    Moj pokojni deda je radio ceo radni vek u Granit Peščaru. Kompanija za respekt bila,radilo se sve po PS-u. Onda stigli neki „biznismeni“ iz južne srpske pokrajine,kupili preduzeće koje nije moralo da bude privatizovano ( kao i mnoga druga),otvorili još neke transportne firme,pokupovali kamiončine i ostalu mehanizaciju i razvaljuju brzinom svetlosti u selu Ba i u Slavkovici. Puteve unakazili,nosivost pretovarenih kamiončina nije predviđena za takvu vrstu puteva,unakazili ograđena imanja,a ništa ne ulažu da se to popravi. Scenario koji ih čeka će biti TOTALNA blokada puteva od strane meštana. Unakazili smo naša putnička vozila po rupetinama koje ovim kriminalcima ne smetaju ništa. Batina je iz raja izašla! Verujem da u južnoj srpskoj pojrajini o tome nisu učili u svojim osnovnim školama (pošto većina njih u srednju školu nije ni išla) ,pa će morati naknadno o tome da uče.

    Reply

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *