Veze i vezice -Valjevski srednjoškolci prepoznaju korupciju u društvu

Valjevski srednjoškolci tokom radionice koju je na temu budžeta organizovao COR Gromobran u okviru kampanje “BudžetirAJMO svi – Valjevo siTI”, pokazali da prepoznaju korupciju , ali I izneli stav da kao mladi ljudi ne mogu da utiču na kreiranje budžeta.

Autor projekta  dr Slobodan Ilić kaže da su radionice  u valjevskim srednjim školama bile interaktivne I da su deca aktivno učetvovala u razgovoru na temu budžeta. Na radionicama se nije govorilo o politici jer to nije bila tema , pojašnjava Ilić , ali i navodi da su deca na svoj način prepoznala korupciju.

“Naravno da oni prepoznaju korupciju. Da li će je direktno nazvati tim imenom ili ne , oni u suštini prepoznaju ono što je pravedno I ono što nije dobro zbog čega bi trebalo da izraze svoje nezadovoljstvo I da pokušaju da u svom životu bilo sada, bilo u daljem profesionalnom životu, te stvari menjaju. Korupciju prepoznaju najpre u domenu infrastrukture, asfaltiranja ulica, kanalizacije, vodovoda I smatraju da je za sve to potrebna veza . Oni koriste taj izraz, uglavnom, ili pak kažu jak politički čovek koji može da reši problem”, kaže dr Ilić prenoseći utiske sa održnih radionica.

Ilić navodi da niko , na žalost, od dece nije pominjao gradjanski aktivizam I kako da se otrganizuje grupa gradjana koja smatra da nešto treba da se uradi. Učenici valjevskih srednjih škola s druge strane nemaju mnogo predstave o tome kako  budžet  nastaje.

“Upravo smo počeli sa tim terminima I objašnjavamo kako budžet nastaje, za šta se upotrebljava, da li oni mogu I na koji način da učestvuju u svemu tome I tek kada nekoliko radionica prodje pokušaćemo da dodjemo do toga šta bi oni predložili da se iz budžeta može finansirati za mlade. Oni uglavnom misle da ne mogu da utiču na budžet , a smatraju da na budžet mogu da utiču jaki ljudi , a pre svega politički autoriteti”, objašnjava dr Ilić.

Po njegovim rečima mladi  sa druge strane, što je iznenadjenje, korupciju prepoznaju uglavnom u delu infrstrukture. Objašnjenje za ovako iznet stav omladine uglavnom se ogleda u nezadovoljstvu ukoliko im ulica nije asfaltirana , nemaju kanalizaciju ili optički kabl , a idu kod rijatelja koji sve to imaju.

“Današnji mladi nisu mnogo buntovni I svoje nezadovoljstvo amortizuju. Nismo razgovarali na temu sopstvene korupcije . Važno je da objasnimo da kada razgovor dodje do politike recimo tu prekidamo dalji razgovor na tu neku temu jer prosto politika nije bila naša tema I neprimereno je da o tome govorimo na takvoj radionici. Deca korupciju doživljavaju kao nepravdu pre svega, ali je zanimljivo da smatraju da najviše novca treba izdvajati za obrazovanje I zdravstvo. Mali broj njih je govorio u prilog recimo izgradnje nacionalnog stadiona , oni smatraju da je obrazovanje važnije, a recimo u Poljoprivrednoj školi smatraju da više novca treba uložti u poljoprivredu jer se radi o proizvodnji hrane. Razlika medju njima je u doživljaju aktivizma. Neki su defetistički nastrojeni , a neki smatraju da bi ipak oni kao mladi trelo da se više bore za svoje predloge, ali im nije jasan model kako da dodju do toga”, kaže Slobodan Ilić.

Cilj svega je da deca kao budući gradjani steknu saznanja kako da kasnije u životu donose odluke vezane za svoje budžete I kako da utiču na lokalne I državne budžete. Jedan od interesantnih primera koji objašnjava deci kako da prepoznaju ono što je loše u krajnjem ishodu , a najavljeno je kao sjajno je I slučaj tzv “lepka za muve” u oblasti poreza . “Objašnjavamo to na jednostavan način. Ako se najavi oporezivanje bogatih , značajno veće oporezivanje za recimo kupovinu ferarija I bude od vizona . Kada se to desi oni koji su bogati kažu pa dobro imam već tri vizona preskočiću ove godine kupovinu ili imam već četiri poršea , ne moram ga sada kupovati ponovo. Sve to utiče na smanjenje broja kupljenih poršea, ferarija, bundi. Kada već dodje do smanjenja kupovine I potražnje dolazimo do toga da fabrike koje to proizvode imaju manje posla. Vlasnici smanjuju proizvodnju , a kad to smanjuju smanjuju I troškove , a samim tim smanjuju plate zaposlenima. Sledeći korak je da počinje otpuštanje , a ko plaća cenu , pa oni koji su sada nezaposleni. I do čega dolazimo od onog uraaaa na početku oporezovaćemo bogataše do nezaposlenosti istih koji su navijali za to. To je samo jedna od stvari kojoj kroz radionice učimo decu. Da sutra kad budu stariji prepoznaju odluke koje su slične ili baš ovakve , razumevajući I budžet I tržište I ukupno funkcionisanje jednog društva”, objašnjava dr Ilić dodajući da je upravo to gradjansko vaspitanje I da se to mora učiti sa 13 ili 15 godina , a ne sa 50 godina.

Učenici na radionicama često su konfrontirali argumente I stavove . Zanimljiv primer za to bio je primer ostanka u roditeljskoj kući I sa više od 40 godina života što je kod nas čest slučaj za razliku od mladih u inostranstvu koji jedva čekaju da se osamostale.  “Neki su rekli da su za to krivi roditelji, devojčice su uglavnom rekle da su dečaci razmaženi, neki da roditeji neće živeti 100 godina I šta tada? Razliiti su stavovi dečaka I devojčica. Dečaci recimo kažu da je to tako I ako je to sve u redu zašto bi menjali nešto.  I velika je razlika izmedju dece iz grada I dece sa sela. Deca sa sela su vrednija, naučeni su da rade dok deca iz grada manje rade, a neki su rekli da nema dovoljno posla”, navodi dr Ilić.

Valjevski školarci uglavnom su izneli stav da se njihov glas ne čuje dovoljno I da to treba promeniti . S  druge strane radionice su potvrdile ono što je već poznato da gradjani uglavnom ne prepoznaju pravo značenje odredjenih ekonomskih termina poput buudžeta, poreza , osiguranja, kamata . Uvreženo je mišljenje u društvu da recimo budžetom treba da se bave ekonomisti. Što nije tačno.

“Deca se od najranijih dana upoznaju sa budžetom jer dobijaju neki novac , raspolažu njime , ako ne dobijaju dovoljno možda pozajmljuju pa se upoznaju sa zaduživanjem , ako žele nešto da kupe možda štede  I slično. Već dakle znaju nešto samo ne razumeju na pravi način , a potrebno je da to znanje unaprede zbog sopstvene budućnosti”, objašnajva dr Ilić.

Pored korupcije ili veza kako to najčešće imenuju srednjoškolci su u tom uzrastu više okrenuti ka demokratiji razumevajući je kao niz prava svakog pojedinca. Ipak kasnije kada postaju stariji postaju I pragmatičniji . „Pitali ste osećam li ili vidim kod njih neki bunt? To je zanimljivo jer tu vidimo uticaj porodice I pragmatizma kom ih uče pa im roditelji kažu da treba da ćute , da se ne bune , da ne mogu ništa promeniti . Oni ih uče tome da budu gradjanski neaktivni, to se jednostavno ubija kod dece. A deci , omladini je svojstveno da imaju bunt , da se bore za prava I slobode . Pojam demokratije zato kod njih počinje da se menja  jer učeni su drugačije”, objašnjava Ilić.

 

4 comments on “Veze i vezice -Valjevski srednjoškolci prepoznaju korupciju u društvu

  1. Milenko

    Bolje da je decu odveo negde u prirodu npr. na svoje teniske terene da vide kako se punio njegov nekoruptivni budzet do skoro.

    Reply
  2. sin anarhije

    Kolumbija i Srbija je isto , rasulo … deco , odmah posle srednje skole sibajte u inostranstvo , umesto sto prepoznajete korupciju na svakom koraku … samo tako cete nesto uraditi u zivotu …

    Reply

Оставите одговор на јана Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.