Prodaju gljiva zabraniti ili prodaju urediti I kontrolisati?

Mikološko-gljivarski savez Srbije pokrenuo je inicijativu da se zabrani prodaja samoniklih gljiva na pijacama i na otvorenom prostoru. Gljivarsko društvo Valjevo smatra da ne treba zabraniti prodaju gljiva već istu treba urediti I kontrolisati.

Slučaj trovanja gljivama u Šapcu  pobudio je pažnju srpske javnosti pa su se mnogi zapitali koliko je bezbedno kupiti bilo koju gljivu sem šampinjona? Nakon slučaja trovanja oglasila su se I brojna udruženja koja se bave ovom tematikom.

Mihailo Birčanin, predsednik IO Mikološko-gljivarskog saveza Srbije na nedavnoj konferenciji za novinare u Valjevu obavestio je javnost da je pokrenuta iniccijativa da se zabrani prodaja samoniklih gljiva. Birčanin na dalje kaže da je neophodno da prodavci imaju sertifikate nakon položenog ispita na nekoj od njihovih manifestacija.

Gljivarsko društvo Valjevo pak smatra da prodaju ne treba zabraniti.

“Trovanja u Šapcu gljivama ne bi bilo da su na pijaci postojali plakati upozorenja. U to sam skoro siguran. Razlozi trovanja su zasigurno neznanje, neinformisanost. Ne podržavamo predloge da se zabrani prodaja gljiva na pijaci jer bi time napravili još gore, odnosno, prodaja bi bila nastavljena na drugim mestima gde nema baš  nikakve kontrole. Predlažemo da se ova oblast zakonski uredi i da se, preventive radi, plakati upozorenja postave na svim pijacama, da se podeli školama i drugima”, kaže Dragić Tomić predsednik Gljivarskog društva.

Tomić navodi da je jedan od razloga formiranja Gljivarskog društva bilo upravo trovanje gljivama još davne 1996. godine.

Veća trovanja gljivama sa smrtnim posledicama u Srbiji bila su 1999 godine, 2009 i 2010 godine. Nadležne institucije se generalno slažu da je oblast prodaje gljiva na pijacama ili pak drugim mestima neuredjena I da je kontrola samim tim slaba ili pak nikakva.

S obzirom da su mišljenja podeljena , a da zakonski nema jasnih pravila najveća odgovornost jeste na gradjanima koji kupuju gljive I onima koji ih samoinicijativno beru. Ne treba zaboraviti da ukoliko i kupite gljive od pijačnih prodavaca uvek se možete obratiti nekom gljivarskom udruženju I zatražiti deterrminaciju kako biste bili sigurni da ih možete konzumirati bez posledica.

5 comments on “Prodaju gljiva zabraniti ili prodaju urediti I kontrolisati?

  1. Dragan

    verujem bircaninu jel svi ljudi koji su bliski politici presednika vucica znaju sta rade i u tome su naj bolji.

    Reply
    1. Нај бољи сендвичар

      Драгане, по овоме „нај бољи“, види се да си председников уништитељ сендвича.

      Reply
    2. Sampinjon

      verujem da bi ti Birčanin nasao i adekvatne gljive za mentalna oboljenja kakva verujem da imas…

      Reply
  2. Pera

    Onaj koji zna i organizuje već dugo godina mamifestacije na Divčibarama, ne dobija subvencije od Opštine.
    Birčanina je angažovao SNS, kso kontru i lepo ga nagrađivao. Tako je to kod nas !!!

    Reply
  3. Kelner

    Kako se direktori ne otruju pečurkama,ne mogu jer jedu pečenje i mešano meso,pečurke su za sirotinju,neće da se vakcinišu a jedu pečurke sa pijace

    Reply

Оставите одговор на Dragan Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.