Krušik – Akumulatori izbrisani iz registra

„Krušik Akumulatori brisani su iz registra , a da o tome niko nije obavestio bivše zaposlene kojima država duguje zarade“, navodi u dopisu medijima mr Predrag M. Vuletić, akcionar Krušik Akumulatora i svojevremeno član rukovodstva fabrike. Krušik Akmulatori sada su samo prošlost čiji su deo brojna društvena preduzeća koja su zapošljavala hiljade radnika, a koja su privatizacijama uništena.

„Nekada jedno od najboljih valjevskih preduzeća koje je u jednom momentu imalo preko 1000 zaposlenih i izvoz na sve kontinente sem Australije sve do privatizacije 2007 godine , pre godinu dana je izbrisano iz APR-a“, kaže Vuletić i dodaje da je prethodno pokrenut proces prinudne likvidacije što je imalo za posledicu da radnici i drugi kojima preduzeće duguje neisplaćene zarade i doprinose Fondu PIO to ne mogu da ostvare.

„Niko nije obavestio bivše zaposlene da je uzaludna njihova nada da će ono što im se duguje biti isplaćeno a ako oni nešto duguju državi tu je država veoma efikasna u naplati“, konstatuje Vuletić.

Rešenje  o brisanju Krušik Akumulatora doneto je 19. oktobra prošle godine dok su Akumulatori u tom trenutku bili u statusu prinudne likvidacije.

Euro Balkan korporacija kupila je Akumulatore 2007. godine i po brojnim informacijama koje su tada stizale iz ove fabrike radnici su bili bez plata , obim proizvodnje smanjen što je i razlog da od nekadašnjih 229 zaposlenih na kraju ostane samo 70 zaposlenih. Deset gpdina kasnije u novembru 2017. godine posle mnogo godina problema u „Akumulatorima“ u okviru javne prodaje HK Krušik postao je vlasnik nekad čuvenog proizvodjača nikl-kadmijumskih baterija po početnoj ceni od nešto više od 72 miliona dinara.Od te sume, 12 miliona je HK „Krušik“ dao kao depozit za učešće na javnoj prodaji, oko 17 miliona je plaćen jedan, a oko 43 miliona dinara drugi objekat „Akumulatora“.
Svojevremena privatizacija „Krušik Akumulatora“ neslavno se završila iako je Fond za razvoj Srbije novim vlasnicima dao pozajmicu za ulaganje , ali do realizacije istih nikada nije došlo. Kada ni nakon sedam godina tadašnja pozajmica nije vraćena republički Fonda za razvoj stavio je najpre hipoteku na imovinu , a potom i oglasio prodaju.

U medjuvremenu 2015. godine zaposleni u Krušik Akumulatorima postali su deo „Krušik namenske“.

Nakon ostavke direktora Dalibora Savkovića,Nadzorni odbor „Krušik Akumulatora“ na to mesto postavio je Davida Babića, po zanimanju politikologa. Zaposleni, koji godinama nisu  primali  platu, novopostavljenom direktoru najpre nisu dozvolili da udje u proizvodni pogon, a potom su oberučke prihvatili odluku Komisije za zapošljavanje da predju u „Krušik namensku“. Ukupno 72 zaposlena posle niza godina borbe za svoj status i zarade konačno je našlo novo uhlebljenje.

Zaposleni su tada tvrdili  da se njihovim prelaskom na sigurnije radno mesto ne rešava problem neisplaćenih zarada koje su i dalje teret „Krušik Akumulatorima. Iako su zaposleni vodili bitku sa Agencijom za privatizaciju i podnosili dokaze da nisu ispunjeni uslovi kuporodajnog ugovora iz Beograda je, posle mnogo odugovlačenja, stigla odluka da su za zahetvom radnici zakasnili. Mali akcionari su podneli tužđbe protiv vlasnika firme Zorana Čička nekadašnjeg visokog funkcionera JUL-a, a u više navrata su obaveštvali javnost objašnjavajući razvoj situacije da se vlasnička struktura potrudila da sredstva preduzeća prenese na ćerke firme od kojih je najizraženija „Krušik baterije“. „ U toj strukturi je 35% vlasništvo firme Argonaut international group, 25% je vlasništvo Argonaut international partners , a na tih 20 % postoji zaloga prvog reda i to je firma koja je promenila ime iz Corporations u Partners. Od 100 posto vlasništva nekad sad se svela na 25% , Gravis menadfžment je vlasnik 25% , a gle čuda direktor te firme je supruga vlasnika Zorana Čička , Tatjana Čičak. Ta firma je osnovana od strane drugih firmi koje su povezane sa „Krušik akumulatorima“ . „Krušik baterije trade“ bila je u blokadi Tadašnji direktor svih ovih firmi je bila Snežana Aleksić aktuelna direktorka Krušik Akumulatora , a zajedničko je da su sve  bile na adresi Uskočka 8 i sve u blokadi. Vojska je 31.12. 2014. godine odblokirala račun Krušik Baterije trejda da bi ljudima koji su radili na realizaciji srebro-cink baterija za potrebe parade isplatili po hiljadu dinara. Na toj adresi je i Hidrotehnika takodje u blokadi itd . Tu je bila  i Atena capital vlasništvo Zorana Čička, što je sveojevremeno na konferenciji za novinare rekao jedan od akcionara Predrag Vuletić. Vuletić i Vladimir Ladavec kao predstavnici malih akcionara tada su izneli i podatak da završni račun za 2012. godinu nikada nije predat, a da su vlasnici to uradili kako bi prikrili malverzacije.
Gradu Valjevu svojevremeno se stavljala na teret neagilnost po pitanju ovog preduzeća. Dok je grad tvrdio da odluke o svemu donosi ministarstvo odbrane i preduzeće SDPR jedan od predloga bilo je definisanje 20,6 % vlasništva grada u Krušiku te uključivanje na ovaj način.Nikada se nije otišlo dalje od ovih konstatacija.

Nekada uspešno preduzeće sada je samo praktično u sećanju onih koji su u pogonima ove fabrike radili . Nakon brisanja iz registra sve vezano za nekadašnje postojanje samo je deo arhivske gradje koja svedoči o jednom vremenu, ljudima tog vremena i poslovnim uspesima ne samo Krušik Akumulatora već i brojnih drugih društvenih preduzeća koja su privatizacijom na kraju pogašena.

Istorijat  Krušik-Akumulatora

 U jesen 1937 počeli radovi na izgradnji fabrike VISTAD (Višegradska industrija Stanković a.d.) u Dabića polju na Kašikovića imanju.

  • 1938 g. Nikola Kalabić,geometar , je uneo VISTAD u katastar opštine .
  • U temelj prvog objekta – kapislane , po svedočenju Josipa Kristića , Hrvata koga je Stanković doveo iz Višegrada , urezan je tačan datum početka gradnje
  • Prvi objekat Vistada – kapislana , počela je sa radom 14.oktobra 1938 godine
  • Državna komisija Ministarstva trgovine i industrije Kraljevine Jugoslavije , obavila je pregled fabrike 16.12.1938 godine
  • Ministarstva trgovine i industrije Kraljevine Jugoslavije posle pregleda izdaje Rešenje Pov.br. 3 / 17 od 22.02.1939 godine po kome fabrika počinje sa radom .Taj dan se danas slavi kao dan fabrike Krušik., iako je posle rata pa sve do 90-tih godina, slavljen 22 decebar (Dan JNA) kao dan fabrike.
  • Odmah posle rata VISTAD je nacionalizovan i promenio ime u Vojno – tehnički zavod (VTZ)
  • 1948 iz konspirativnih razloga (zbog rezolucije Informbiroa) VTZ menja ime u Krušik , po brdu iznad fabrike na kome su rasle kruške.
  • Između 1956 i 1960 Krušik pokušava da proširi program tržišnim proizvodima .Organizuje se po sektorima (1 – Konstrukcija , gde je direktor Milenko Ivošević , 2 – Tehnologija i proizvodnja , gde je direktor Božidar Kolarov , 3– Tekstilne mašine , gde je direktor Vojkan Petrović )
  • U okviru 2-og sektora , organizovan je Pogon 1 (Konzervirnica , Montaža i formiranje , Izrada masa i elektroda ) a prvi Upravnik Pogona 1 bio je Vladan Ivanović .
  • Početkom 70-tih Krušik se organizuje po OUR-ima , a prvi direktor OUR Akumulatora bio je Božidar Jerinić , dipl.inž.
  • Posle Jerinića , direktori su bili : Božidar Kolarov , Borko Mitrović , Vladimir Urošević , pukovnik Obrad Šupić (prinudna uprava ) , Miloš Janković v.d. , pa ponovo Vladimir Urošević , Života Ćosić , pa Nebojša Božić (period od 1988 do 2007). Fabrika je u bombardovanju NATO snaga potpuno uništena 1999 , a funkcionisala je sa 4 privremene lokacije .
  • Najveći uspeh fabrika Krušik-Akumulatori postigla je 1982 godine kada je sama izvezla robe u vrednosti preko 32 miliona dolara sa oko 1000 zaposlenih radnika a najveći pad je doživela 10 godina kasnije kada je izvoz bio oko 200.000 dolara , što je manje nego za vreme bombardovanja od strane NATO alijanse ( Fabrika Krušik-Akumulatori je prva bombardovana i to 14 aprila 1999 u 6,20 časova na 2-gi dan Vaskrsa sa laserski vođenom raketom tipa Meverik ) , koji je fabriku porušilo do temelja , pa je bila primorana da organizuje proizvodnju na više privremenih lokacija.
  • 05.2007 fabika je privatizovana , a kupac je kompanija EURO BALKAN CORPORATION ., čiji su suvlasnici Zoran Čičak ,Miroljub Hadžić i Cristopher Charles Butters , međutim ta privatizacija za fabriku nije bila dobra, jer je odmah po prestanku intenzivnog nadzora od strane Agencije za privatizaciju, počelo njeno naglo urušavanje,tako da nisu uplaćivane obaveze ni prena kome..
  • Prvi Ni-Cd akumulator proizveden je u Krušiku 1958 godine , po konstrukciji i tehnologiji načelnika Centralne laboratorije Pogona 1 , inženjera Miše Bugarinovića , i nosio je oznaku MB-1 (početna slova imene i prezimena

 

 

4 comments on “Krušik – Akumulatori izbrisani iz registra

  1. Va

    Neka bivši radnici probaju da se naplate preko izvršne presude. Ima neka zemlja (oko 8 ha) u Krušiku a pripada ugašenim Akumulatorima. Ta zemlja će pripasti za nekoliko godina (2) akcionom fondu. A većinu 95% tog fonda čine ljudi koji su kupili i upropastili Akumulator. Znači opet njima pare a zemlja je skupa i vredi dosta. Proveriti kod nekog advokata dali ovo moje pisanje ima smisla.

    Reply
  2. Браво

    Браво. Браво за садашњу генерацију и за последњих неколико генерација политичара, руководилаца, бизнисмена и свих оних који на било који начин одлучују или су одлучивали о нашим судбинама. Браво што су успешни у упропашћавању свега чега се дотакну, а списак је предугачак. Крушик акумулатори је управо додат на тај списак.

    Reply
  3. Početak

    Ovde je radio nekadašnji ministar industrije Života Ćosić u vladi Mirka Marjanovića za vreme Slobodana Miloševića ,početak propasti

    Reply
  4. Goran

    imali smo sve nase ovi politicari unistili sve bice upisani u istoriju kao najgori vladaoci

    Reply

Оставите одговор на Va Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.