Veća potražnja nego ponuda- Za sedam godina prepolovljen broj nezaposlenih

Broj nezaposlenih u Valjevu nikada nije bio manji, a nove fabrike i pogoni već sada iskazuju potrebu za velikim brojem radnika. Sa 8 303 nezaposlena 2015. godine broj nezaposlenih u Valjevu pao je na 3 890 osoba.

foto: ilustracija pogon Gorenja

Početkom 2000-tih broj nezapsolenih na području Valjeva kretao se i do  10 000 ljudi. Situacija je bila nešto bolja 2015. godine kada je na evidenciji Filijale bilo 8 303 nezaposlena. Pre pet godina tačnije 2017. godine broj nezaposlenih u Valjevu bio je 6 116 dok je u avgustu prošle godine na evidenciji Filijale za zapošljavanje bilo 4 626 nezaposlenih lica.

Poslednji podaci pokazuju da je trenutno na evidenciji u Valjevu  3890 osoba što je najniži broj poslednjih godina. U ovom broju, ne treba zaboraviti, učestvuju i lica koja nisu zainteresovana za posao iz nekog razloga , ali i oni koji su ped penzijom.

Situacija sa brojem nezaposlenih je trenutno takva da ako se pogleda potražnja I činjenica da su “Hansgrohe”, “Bizerba” I “Hisens Gorenje” za naredne tri fodine najavili potrebu za minimum 2300 radnika jasno ukazuje da bi Valjevo prvi put od perioda komunizma na ovamo moglo da ima ozbiljan problem sa radnom snagom.

Na nedavnom, jesenjem Sajmu zapošljavanja te tri firme, kao i „Valy”, “Urban Tehnich” i “Turna Plastik”, već su ponudile više od 500 slobodnih radnih mesta.

“Ono što je najvažnije, a potvrđeno je i na tom Sajmu zapošljavanja, jeste da sve ove kompanije, naročite one kojima su potrebni proizvodni radnici, ne insistiraju na određenoj stručnoj spremi i kvalifikaciji, jer se novozaposleni brzo obuče za taj rad. Praktično, one prikupljaju biografije nezaposlenih svih profila, tako da je nezaposlenima u Valjevu u ovom trenutku znatno lakše da pronađu posao”,  kaže Milan Đenadić, direktor valjevske filijale NSZ.

Broj nezaposlenih na evidenciji Filijale ukazuje I na činjenicu da neka zanimanja već godinama jesu suficitarna . Pred svima onima koji se nalaze u toj kategoriji suficitarnih zanimanja stoji otvorena mogućnost prekvalifikacije. Dok su ekonomisti u suficitu postoje ozbiljni deficiti pojedinih zanimanja.

„ Kompletna elektro i mašinska struka, od trećeg stepena stručne spreme do inženjera su deficitarni. Deficitarne su i sve zanatske delatnosti, građevinci i vozači, ali takođe i zanimanja sektora usluga, poput kozmetičara i frizera. S druge strane, suficitarni obrazovni profili koji su najduže nezaposleni jer jednostavno nisu traženi, su sva zanimanja ekonomske struke. Suficit, naravno, postoji ukoliko ljudi žele da rade u svojoj struci i u tom smislu stvar je svakog pojedinca da li želi da se preorijentiše u skladu sa potrebama tržišta“, kaže Đenadić.

U Srbiji  postaje trend da radnici dolaze iz drugih zemalja , a  kada je  Valjevo u pitanju  u gradjevinarstvu već se pojavljuju turski državljani.  Istovremeno u nekoliko oblasti vidljivo je da u Valjevo dolaze i radnici iz drugih gradova Srbije.

Radnici će tek biti potrebni i samim tim ukoliko se nezaposleni Valjevci suficitarnih zanimanja  ne prekvalifikuju , nije isključeno da će radnika sa strane, biti sve više.

Filijala za zapošljavanje u Valjevu poslednjim Sajmom nastojala je da gradjanima omogući uvid u potrebna zanimanja u narednom periodu.

Milan Djenadić

„Zbog toga je Sajam zapošljavanja prvi put organizovan na otvorenom prostoru, na Gradskom trgu, kako bi obuhvatili što širi deo populacije. Ako bi se orijentisali samo na evidenciju, izbor je sužen a prvi put se susrećemo sa većom tražnjom za radnicima nego što je ponuda, pogotovo u svetlu toga što će u Valjevu u naredne tri godine biti otvoreno 2.300 novih radnih mesta“, zaključuje Đenadić.

*Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog veka kako bi našli radnu snagu za brojne fabrike u Valjevu ,dovodjeni su ljudi iz okolnih valjevskih sela. Mnogi od njih, sada penzioneri govore da su čak kamionima ulazili u sela i gotovo primoravali mlade ljude na rad u fabrikama. Ta selidba radne snage dovela je do velike migracije stanovništva iz sela u grad.

Sada su sela gotovo pusta i vodi se borba za svakog mladog čoveka koji bi u selu ostao što praktično znači da sela poodavno nisu više resurs za fabričke pogone.

14 comments on “Veća potražnja nego ponuda- Za sedam godina prepolovljen broj nezaposlenih

  1. Predrag Savić

    U ovoj bajci niko ne pominje fizički odlazak mladih iz Valjeva, a koliko ih je odista otišlo doznaćemo (nadam se) kada budu objavljeni rezultati popisa. Godinama slušamo patku o „smanjenju nezaposlenosti“, iza čega se zapravo krilo iseljavanje iz Valjeva. Dokaz: broj zaposlenih u našem gradu još uvek nije dostigao cifru iz 2003.godine.

    Reply
    1. Peki Strucnjk za sve

      pa kad su zuti i crveni sve pootpustali nakon 2000 i zatvorili i prodali fabrike iz Valjeva i zato se jos dostizu te cifre pre njih.

      Reply
  2. besposlen

    Trenutno sam nezaposlen i nisam uopste prijavljen na Biro, niti imam nameru da se prijavljujem (sem ako me neko na neki nacin ne natera). Na sajmove zaposljavanja ne idem vec od pre korone. Inace sam bio prethodnih godina u inostranstvu i sam sam sebi nasao posao. Biro mi zamalo nije pokvario odlazak tamo. Kad resim neke privatne probleme, odoh ponovo napolje. Ljudi odustaju od Valjeva i sele se odavde, dal u druge gradove, dal u inostranstvo. Tako se resava ta nezaposlenost. Ne vidim koje su to firme pa uposlile 4000 ljudi od 2015. Ako se ne varam, bilo je i otpustanja. Sacekajte ovaj popis, pa ako ga posteno odradite, videcete u cemu je tajna „uspeha“.

    Reply
    1. Roki

      Smemo li onda pretepostaviti da se ovih vise od 10000 za vreme demokrata po toj logici tvojoh penje na 20000 ili 30000 ili smo tada svi radili i voleli se kao u bajci?

      Reply
      1. besposlen

        Pa ne bi smeli to pretpostaviti. Meni se cini da je u nekim ranijim periodima ljudima bila povezana overa knjizica (zdravstvenih) sa time da li su prijavljeni na Biro, pa je onda bar zbog te zdravstvene knjizice imalo vajde prijaviti se na Biro. A i postojalo je to lazno ubedjenje, nasledjeno iz nekih proslih vremena, da ti Biro moze naci posao. Bar sam ja tako rezonovao u ta davna vremena. Tek od skoro postaje jasno da nema nikakve vajde od prijave na Biro. Jer oni insistiraju na nekakvom aktivnom trazenju posla, te s tim u vezi, sam trazis posao. Oni su skinuli svaku odgovornost sa sebe zato sto nemas posao. A danas ni ta overa zdr. knjizica nezaposlenih lica, nema veze sa tim da li si prijavljen na Biro ili ne. Danas imas gomilu sajtova odakle mozes traziti posao, ne treba ti Biro. 2004′ recimo, retko ko i da je imao internet, a kamo li da si imao tu mogucnost da na taj nacin trazis posao. Danas se pak sve preselilo na internet. Otvorila su se vrata za odlazak u inostranstvo, sto je do pre 5-8 godina bilo naucna fantastika. Te sam i ja sam sebi tim odlaskom bio resio pitanje nezaposlenosti.
        A sto se tice zutih (demokrata), sve im je oprosteno. Mogu slobodno da se vrate na vlast. Sunovrat koji su priredile ove vlasti katastrofalnom ekonomskom politikom, te ova galopirajuca inflacija i obezvredjivanje plata, zaduzivanja bez svake mere, to nije vidjeno od hiperinflacije 93′.
        Inace u vreme demokrata u Valjevu je na Birou bilo nesto manje oko 8000 nezaposlenih, 10000 je tvoja izmisljotina.

        Reply
  3. Miki

    I kako protiv cinjenica? To je pokazatelj da se nesto dobro desava, a sa ove dve fabrike i sirenjem postojecih, to ce stvarno da bude istorijski rezultat.

    Reply
  4. Milutin

    Ovo nije nista novo. U Sremskoj Mitrovici se isto to desilo poslednjih nekoliko godina, dovodjenjem fabrika i oni sada „uvoze“ radnu snagu iz okolnih opstina, a grad je procvetao. Dace Bog da se i to nama desi i rekao bih da se desava. Ove firme nove ce dovesti do toga, jer ce biti i kooperanata dosta, a i brze trake dovesce jos investicija.

    Reply
  5. bob rock

    Ovom logikom ispade da je u Valjevu otvoreno od 2015′, 4 fabrike velicine Gorenja, koje su uposlile svaka po 1000 ljudi?

    Reply
    1. Voja

      Prethodnoh par godina je porastao broj zaposlenih u skoro svim postojećim fabrikama u Valjevu plus nisu fabrike jedine koje zapošljavalju ljude.

      Ja sam se posle 25 godina rada u Beogradu vratio u Valjevo i radim za IT kompaniju iz Valjeva koja već sada zapošljava preko 100 ljudi u Valjevu. Većina tih ljudi nisu IT stručnjaci već dizajneri, fotografi, editori fotografija i videa i jedan značajan deo su ljudi koji rade kao project manageri i CRM menadžeri dok najveći deo zaposlenih radi u tehničkoj podršci. Naravno tu je i oko 20-ak zaposlenih koji jesu IT. Inače prosečna plata u firmi je bar dva puta veća od valjevskog proseka.

      Svaka nova stambena zgrada koja se gradi u Valjevu je najmanje 10-20 zaposlenih. Lidl je zaposlio bar 50 novih zaposlenih, Svaka prodavnica u Stop-Shop-u je zaposlila po 10-20 ljudi. Sve ostale prodavnice, apoteke i svaki kafić i restoran koji je otvoren a ima ih na desetine je zaposlio od par ljudi do nekoliko desetina ljudi. Kap po kap i eto brojke od preko par hiljada

      Reply
      1. bob rock

        Nesto od toga sto pominjes mogu da uvazim. To sto vas 100 radi za neke plate iznad proseka, ne znaci da je to sveukupna slika. A nema ni tih IT firmi na desetine, nego ta jedna. Drugo sve sto si nabrojao, sve da se sabere opet je nategnuto, i verujem da ne prelazi vise od 1000 ljudi. Ja mogu da ti kazem i da je gomila lokala zatvoreno, mozes videti prazne lokale po gradu i u samom centru koji se vec duze vreme pokusavaju iznajmiti. Krusik je pak otpustao radnike. Gorenje, cas otpusta, cas zaposljava. Jedan je Stop Shop i jos jedan Lidl, i to bi bilo sve. A i te apoteke i prodavnice, su manje vise decenijama tu, i manje vise srecem jedne te iste prodavce i radnike, ne bih rekao da su im se nesto prosirivali kapaciteti. Te zgrade koje se rade po Valjevu rade gradjevinske firme, koje su se pojacale, u najboljem slucaju, za 5 do 10 zaposlenih, i nema ih u Valjevu vise od 10-ak. A i ne pravi se na stotine zgrada po Valjevu. Mozda u ovom momentu se radi na 15-ak zgrada.
        Ja bi pre sve to pripisao migracijama i negativnoj demografiji. Cak verujem da kada bi se dogodio neki ubitacniji talas neke zaraze, poput korone, vlasti bi mogle da se pohvale jos boljim statistikama po pitanju nezaposlenosti.

        Reply
  6. Мод

    Kada se radi kvantitativna analiza rezultati su ovakvi. Kada bi se uradila kvalitativna analiza istina bi izašla na videlo, a to nikako ne bi valjalo.

    Reply

Оставите одговор на besposlen Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.