Sedam ključnih godina za oporavak Divčibara

U odnosu na 2015. godinu kada nije postojao gotovo nijedan razlog za posetu Divčibarama izuzev netaknute prirode i čistog vazduha pa do decembra 2021. godine, broj noćenja na Divčibarama se povećao za skoro 45 000.  Upravo te 2015. godine izdata je ski staza i na Divčibarama je počela promena.

Da Divčibare zaista doživljavaju ekspanziju te i da postoji sve veća zainteresovanost turista svedoči podatak da je 2015. godine na Divibarama ostvareno 99 793 noćenja, a  novi podatak sa kraja prošle godine da je na ovoj planini realizovano 143 984 noćenja. Navedeni podaci, podaci su TO Valjevo , a oni koji pak dolaze redovno na ovu planinu tvrde da je broj daleko veći jer brojni objekti nisu u sistemu plaćanja taksi, poreza na prihod od turizma.

Vamedia je 2015. godinu uzela kao parametar jer je početkom te godine Vamedia objavila tekst pod naslovom „Kad na Divčibare dodjete- Vi prodjete“. Situacija je te godine bila takva da čak ni žičara nije radila , a podaci iz te godine svedoče i da na Divčibarama nije bilo pumpe, autobuskog prevoza, prodavnice,  dok je ambulanta je radila sporadično. Upravo te 2015. godine data je u zakup ski staza i vrlo je moguće da je to početak rehabilitacije ove planine.

Jedini razlog da neko tada poseti Divčibare bio je čist vazduh i netaknuta priroda.

Grad Valjevo je te godine naznačio da je za ulaganje u Divčibare , bar ono inicijalno, potrebno oko 300 miliona , ali i da grad nema taj novac. Sve manje od toga , kako je rečeno, bila bi samo kap u moru.

Situacija sa Divčibarama počela je da se menja izdvanjem ski staze u zakup i to upravo 2015. godine. Grad je naznačio da će staza biti data u zakup na 15 godina sa obavezom da lice koje zakupi ski stazu umesto plaćanja zakupa investira u opremu , mašine i samu stazu. Istovremeno obelodanjen je I podatak da je ukupan gubitak staze u periodu 2010-2014 . god iznosio je 3,2 miliona dinara.

Grad je te godine čak tri puta veštačio vrednost ski staze I računica je pokazala da su ključna ulaganja. Tek nakon ponavljanja oglasa ski stazu na Crnom vrhu u zakup na 15 godina uzelo je preduzeće „Kej investment“po ceni od jednog dinara uz obavezna ulaganja  koje su podeljene su po sezonama , a izmedju ostalog to su: uredjaj za ravnanje ski staze, uredjaj za veštačko osnežavanje, mobilna pumpa za vodu, oprema za sigurnost, oprema za signalizaciju sa upozorenjima, izgradnja instalacija za veštačko osnežavanje , nabavka polovnog elektronskog sistema za izdavanje , evidentiranje i naplatu ski karata. Već u prvoj sezoni 2016.godine  zakupac je uradio kompletan remont žičare, atestiranje sajle, nabavljen je novi tabač za sneg, a najveća novina bio  je sistem za veštačko osnežavanje.

Sledeća najava odnosila se na izgradnju pristupnog puta stazi , a na tu investiciju čekalo se jako dugo.

Javno preduzeće Putevi Srbije te  2015. godine uradilo je asfaltiranje centralne ulice u vrednosti od 60 miliona dinara. Problem su bile svetiljke I mostovi koji su tada ostali neizgradjeni.

Putevi Srbije najavili  su potom rekonstrukciju puta za Divčibare preko Rajkovića 2018.godine.  Posao vredan 127 mmiliona dinara na tenderu je dobilo Preduzeće za puteve Valjevo. Ovaj put je delimično završen jer je jedna deonica u neposrednoj blizini kamenoloma ostala ne asfaltirana.

Velika polemika u gradu vodila se oko predloga da na prodaju bude ponudjen kamp Breza. Jedni su smatrali da grad treba da stavi u funkciju samostalno u korov zarastao kamp dok su drugi smatrali da s obzirom da ovaj prostor propada godinama isti treba ponuditi nekom investitoru koji bi možda nešto na tom mestu izgradio.

Na sednici Gradskog veća zatvorenoj za javnost grad Valjevo je 2017. godine doneo odluku o otuđenju četiri nepokretnosti iz javne svojine grada Valjeva na Divčibarama, kao i zemljište na katastarskoj parceli broj 417/1 takođe na Divčibarama, ukupne površine 2.14.90 hektara u korist SPORT AGENT d.o.o Beograd po ceni od 208.500 evra u dinarskoj protivvrednosti.

Kupac je bio obavezan na izgradnju hotela sa minimum 80 soba sa pratećim sadržajima, kongresnom salom, fitness centrom, bazenom, restoranom sa kuhinjom, kafeom, prodavnicom i ekonomskim i programskim sadržajima. Pored hotela novi kupac preuzeo bi obavezu izgradnje zatvorene sportske sale sa pomoćnim sadržajima u suterenu, ambulanta , svlačionica i sanitarni blok. Uz postojeću salu kupac će imati obavezu i da izgradi unutrašnje saobraćajnice sa parking prostorom od minimum 37 mesta, ali i otvorene sportske terene za fudbal(1), košarku (4) i odbojku i teren za rukomet(1).

Veće je tada konstatovalo I da je za  potrebe priključenja novoizgradjenih objekata na infrastrukturnu mrežu , potrebno je na parceli izgraditi elektroenergetske objekte, vodovodnu mrežu, uredjaj za biološko prečišćavanje otpadnih voda kao i instalaciju od 100Vva dizel agregata.
Ugovor sadrži i dve kaluzule kojom se kupac obavezuje da u roku od tri godine mora predmetnu parcelu mora privesti nameni ili će se ista vratiti prvom vlasniku i kaluzulu da će prodavac u slučaju raskida ugovora zadržati 20% kupoprodajne cene.

Kupac je realizovao obaveze preuzete ugovorom pa je na Divčibarama hotel Crni vrh otvoren krajem 2019. godine.

Pre toga 2016. godine preduzeće Ingrap omni na Divčubarama je otvorilo samouslužnu benzinsku pumpu  koja je potom 2017. godine u jednom periodu bila prestala sa radom.

Grad Valjevo raspisao je javnu nabavku za projektovanje I izgradnju lokalnog vodosistema na Divčibarama prošle godine.  Za ovu namenu grad je opredelio 200 miliona dinara. Kako je navedeno u tenderskoj dokumentaciji postojeća primarna vodovodna mreža profila od AC Ø 63-150, dužine oko 2,8 km, i karakteriše je pojava čestih kvarova. Osim toga cevovodi su urađeni od ekološki neprihvatljivih materijala zbog čega je Grad Valjevo izvršilo investicione aktivnosti na zameni kritičnih delova cevovoda i proširenju postojeće mreže. Umesto azbest cementnih cevi ugrađivane su  polietilenske cevi prečnika od 90 do 160 mm.

U medjuvremenu Divčibare su dobille pijacu , dečije igralište. Otvorena je I prodavnica  . Započeta je I izgradnja 35 kilovoltne trafo stanice koja treba da obezbedi stabilno napajanje strujom. Trenutno je u toku izmena PGR Divčibara kako bi se predvidela infrastruktuna mreža s obzirom da je Vlada Srbije preko Kancelarije za javna ulaganja opredelila sredstva za izgradnju I vodovodne mreže. Gorući problem kanalizacije takodje bi trebao da bude rešen.

Podaci iz prošle godine pokazuju da je u jednom ternutku bilo otvoreno 20 gradilišta, a svoje skorije otvaranje najavilo je čak pet hotela.

Grad I TO najavljuju još tri projekta za Divčibare: parking, bike park, sportsko rekreativna zona.

Za pretpostaviti je da će i ugostitelji i vlasnici trgovina narednih godina pokazati interesovanje da baš na Divčibarama razvijaju svoj posao. Ali svakako  ne biva sve odjednom. Za sedam godina mnogo se toga promenilo , možemo li pretpostaviti kakve će se sve promene desiti za narednih sedam?

18 comments on “Sedam ključnih godina za oporavak Divčibara

  1. Dragan

    Bice ovo naj bolja planina u srbiji. Ako nam gradjani daju poverenje u sta nesumnjam bice divcibare jace od zlatibora. Nasi ljudi grade i na svakom koraku nicu zgrade, asvaltira se, voze se kvadovi, jede se i pije, a cene su bukvalno dzabe.

    Reply
    1. Vesna

      Najbolje se piše spojeno,a ne sumnjam odvojeno.Ali da zanemarimo gramatiku,zanima me kome to građani treba da ukažu poverenje pa da Divčibare izgledaju kao Zlatibor.To je upravo ono što nikako ne bi trebalo da se dogodi.Kao neko ko voli Divčibare i dosta vremena provodi u svojoj vikendici,iskreno se nadam da će doći kraj vladavine onih koji uništavaju i urušavaju prirodu zarad ličnog profita.Bilo bi sjajno da Divčibare imaju vodovodnu i kanalizacionu mrežu.adekvatnu elektromrežu,dobre puteve staze za pešake i bicikliste,više prodavnica prehrambene robe.Odvratne zgradurine od 5-6spratova samo narušavaju prirodu i donose novac onima kojima Divčibare ne znače ništa.

      Reply
  2. Aca

    Divcibare nemaju ni prostorni a jos manje infrastrukturni kapacitet za izgradnju apartmanskih objekata.
    Izgraditi jos 3-4 manja hotela je u redu ali treba i renovirati postojeca odmaralista i tu je kraj. E sad pozeljni su sportski sadrzaji, ulicna rasveta, odvodjenje vodovodne mreze i revitalizacija elektro mreze ka Rastovcu i Kraljevom stolu
    Inace bice bolje zaobici ovu lokaciju.

    Reply
  3. Goran

    Дивчибаре су и 80 год. биле лепше, боље, чистије, мирисније без ових новокомпонованих љубитеља природе.
    Данас блатњаве улица, ђубрета на све стране, фекалије се осећају код свих већих зграда и хотела, ови који издају апп само им је новац битан а што се уништава природа и зграде које нису у планинском амбијенту то никога није брига, власт у ВА је највећа багра…

    Reply
  4. Dragan V.

    Do pre nekoliko godina na Divčibarama smo imali SAMO netaknutu prirodu i čist vazduh. Budili smo se uz cvkut ptica, u potocima posmatrali ribice i rakove, uživali gledajući vragolije veverica, udisali vazduh sa specifičnim mirisom borovih iglica, šetali po livadama prepunih narcisa i ostalog cveća. Za prave ljubitelje prirode ovo su i te kako dovoljni razlozi da se dođe na Divčibare.
    Danas, posle sedam godina oporavka Divčibara, budimo se uz turiranje kvadova, umesto mirisa borova osećamo smrad deponija, u zagađenim potocima nema riba i rakova, ne čuje se cvrkut ptica jer ih više nema, s obzirom da nemaju gde da piju čistu vodu. Videti vevericu je prava retkost. Na livadama umesto cveća mogu da se „uberu“ plastične flaše i kese.
    Veliki problem je i gradnja objekata. Po zakonu na jednoj parceli maksimalno zauzeće može da bude 20%, a u stvarnosti, kada su zgrade sa apartmanima u pitanju, zauzeća idu i do 50%. Kada se na mapi pogleda hotel Crni vrh vidi se da je zauzeće njihove parcele preko 80% (hotel, sportski tereni, parkinzi). Pored toga izdaju se dozvole za gradnju na prostoru koji je u prethodnom planu bio određen za zelenu površinu. Da li je za pohvalu to što se toliko višespratnica zida na Divčibarama, što se trava zamenjuje betonom, jelnse to neki ponose što zarad profita uništavaju prirodu.
    Svi mi koji iskreno volimo Divčibare nadamo se da neće doživeti sudbinu Zlatibora. A oni koji na Divčibare dođu da bi jeli, pili i vozili kvadove neka idu na Zlatibor, a Divčibare neka ostave ljudima koji vole prirodu.

    Reply
  5. Divčibarski kičeraj

    Dvadest godina će trebati samo da se reka Kamenicu vrati i prelepi kanjon u prvobitno stanje, nešto što je bilo najlepše na Divčibarama,ovako Divčibare umiru u kiču i sopstvenom smradu,polako ali sigurno

    Reply
  6. Nikola

    Kad sam bio klinac stalno smo u rečici jurili rakove, nažalost njih danas više nema. Zagađena priroda je rezultat halapljive politike koja dopušta divlju gradnju koju infrastruktura ne može podržati. I ono što je najbitnije, Divčibare nemaju kanalizacionu mrežu, i veliki deo kanalizacionih voda se izliva u prirodu koja je i razlog ekspanzije ove planine. Kada se priroda uništi onda ćemo da se selimo u neki novi „štek“ dok i njega ne unište nove vlasti, i tako u krug…

    Reply
  7. Nušić

    Valjevo nema nikakav plan razvoja za Divčibare (kao ni za jednu drugu bitnu oblast) i onda imamo situaciju haosa i uništavanja prirodnih resursa. Da postoji plan, postojala bi i neka pravila. Taj plan bi definisao kakve Divčibare hoćemo. Imale bi neki koncept. Ovako imamo haos u kojem je dozvoljena obimna izgradnja, a bez osnovne infrastrukture.

    Reply
  8. Goxsi, kraljev sto

    Napravite neki mini trzni centar, i još neku prodavnicu, to nam fali

    Reply
  9. Goxsi, kraljev sto

    Napravite neki mini trzni centar, i još neku prodavnicu, to nam fali. Imamo jednu prodavnicu, na toliko gostiju, sramota,

    Reply
  10. Ана

    Наредне две до три недеље су кључне. Звучи познато …

    Reply
  11. jeki

    Sve to zvci lepo za nekoga ko ne ceni prirodu. Slazem se da treba uraditi neophodnu infrastrukturu, sve ostalo ce samo unistiti prirodu za kojom vapimo na svakom koraku. Neko ce na ovome napraviti pare a Divcibare ce postati Zlatibor sto nikako ne bi smeli da dozvolimo😩

    Reply
  12. Aca

    Gore sam 4 decenije.
    I nikada niste mogli da kupite nesto kvalitetno niti da sednete u neki restoran gde cete biti odusevljeni hranom. Sve je nekako srednje zalosno.

    Reply
  13. Marko

    I sada je treba da se napalim na tekst i pojuri da kupim nekretnini na neuredjenoj planini za duplo vise para nego na uredjenim Alpima u srcu Evrope. …eee moja Srbijo

    Reply
  14. Ivan

    Juče sam se vratio sa Divčibara. ŽALOSNO.
    Tuga da te uhvati kiliko se gradi i koliko se izgradilo Pohlepa za novcem, neskrpmnost je kao rak rana koja se neprimetno širi. Moram reći da je gotovo. Više nema onog mira, ptičica. Kanalizacija smrdi na sve strane, potoci i reke zatrovane. Isparavaju gasovi iz septičkih jama. Gomile đubreta prvo pored kontejnera hde se penju psi i raznose ga. Pasa lutalica na desetine. Kvadovi izorali sve one lepe staze za šetnju kao i motori sa kojima divljaju po čitavoj planinikoja je išarana crvenim trakama okačenim za grane drveća kao markacija za staze. Nema gde nisu došli i prošli. Zakon i red ne postoje. Igranje dece po dvorištima kuća ih dovodi u opasnost od zaraze, meningitisa i drugih bolesti jer nema kanalizacije. Kod pojedinih većih zgrada, kuća nakon topljenja snega ili jače kiše kanalizacija izbija na površinu pa se probija kroz sitan kamen. Centar ne postoji osim dve trafike i dečijeg igrališta. Rasveta ne radi kako treba. Prljavo je.

    Reply
  15. Milan

    Sta napisaste, citam i ne verujem, jel ovo neki predizborni tekst? UNISTILI ste planinu, dozvole za gradnju je kupovao ko god je imao da potplati i zidao gde hoce i sta hoce, a niste pre toga uradili ni struju, ni kanalizaciju, ni puteve koji mogu to da isprate, umesto borova sada se oseca kanalizacija i bas sad normalan covek nema razloga vise da ide na Divcibare, dok je pre 2015 bilo predivno i milion razloga da se tamo ode. Sve je pocelo sa teodosicem za kojim je doslo mnogo skorojevica sa parama i tada je krenula propast Divcibara, to ce vam svako ko je tu dolazio ceo zivot reći, bolje pohapsite sve koji su uzimali pare i davali dozvole za gradnju totalno suludo i neplanski i srusite sve nakaradne apartmane i hotele, koji nisu u skladu sa planinskim ambijentom i vratite sve u stanje kao pre 2015 pre nego sto je sns uzeo da unistava kao sto unistava i celu Srbiju, i ne lazite ljude da je gore bilo sta bolje, ne moze da se dise od smrada i nema vode i struje koliko bi trebalo skoro nigde i ono sto je kostalo 15e da se iznajmi sada kosta 100e, jednom recju uzas ja na Divcibarama krenuo posle 2015…

    Reply

Оставите одговор на Nikola Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.