Dom zdravlja već dve godine pod pritiskom epidemije

Pritisak zbog korona virusa na valjevski Dom zdravlja ne jenjava. Svakog dana u Domu zdravlja biva pregledano oko 2000 pacijenata od čega I do 950 u kovid delu.

Prosečan broj pregleda u poslednjih sedam dana, od 26. januara do 1. februara, iznosi 824. Prosečan broj prvih pregleda je 393, što je skoro 50 odsto od ukupnog broja pregleda. Najviše pozitivnih od broja testiranih u Domu zdravlja bilo je 26. januara – 207.

Sad već godinama, za zaposlene u Domu zdravlja nema odmora ni predaha. Prvi susret sa lekarom zaraženi korona virusom imaju upravo u ovoj ustanovi. “Dom zdravlja je uvek imao veliki broj pacijenata, a sada kada uračunamo I ostala odeljenja kao što su pedijatrija I ginekologija zajedno sa kovid delom , dolazimo do računice od 2000 pacijenata. Broj pacijenata koji u toku jednog dana budu  pregledani u kovid delu kreće se od 750 do 850. Na žalost postoje I dani kada je taj broj daleko veći pa smo tako zabeležili I 950 pacijenata u jednom danu. Ono što je jako važno da naglasimo je da svi pacijenti imaju isti tretman I svi prolaze istu proceduru na prijemu”, kaže direktorka Doma zdravlja dr Bojana Janković.

Apsolutni rekord po broju pregleda, ne samo u ovom talasu nego od početka pandemije, zabeležen je 28. januara i iznosio je 925. Inače je prethodnih sedam dana bilo udarno po broju primljenih i pregledanih sugrađana: 26. januara 862, 27. januara 840, 28. januara 925 i 31. januara 851. Od 10. januara samo jedan dan bilo je manje od 700 pregleda, a 10 dana je evidentirano preko 800 pregledanih sugrađana.

Po njenim rečima pacijenti koji sada dolaze imaju blaže simptome nego što je to bio slučaj ranije što donekle olakšava rad lekarima. Po podacima ove ustanove svaki lekar u kovid delu dnevno pregleda do 40 pacijenata.

“Mi imamo 22 lekara koji se rotiraju u tri smene što praktično znači da smo rad organizovali tako da uvek imamo u smeni 8, a ponekad I 9 lekara.  Govorimo o nekom proseku. Dužina trajanja pregleda nije ista kod svih pacijenata I to zavisi od tegoba I simptoma koje imaju. Zato jednog dana isti lekar može pregledati 40 pacijenata, a drugog dana 25. Ne postoji neko odredjeno vreme za to, lekar procenjuje zdravstvenu sliku I potrebe pacijenta I to može uticati na dužinu trajanja pregleda. Nekad je potrebno više, a nekad pak manje vremena. Važno je da svi budu pregledani I dobiju odgovarajuću terapiju ili pak budu upućeni na dalje lečenje, u bolnicu”, objašnjava situaciju dr Janković.

U razgovoru za Vamediu ona navodi da se pacijenti naviše žale na čekanje na pregled , a ne na procedure I tretman. Sada kad je hladno vreme I česte su padavine, prisutnija je I veća nervoza zbog čekanja kod pacijenata. Na pitanje da li je moguće raditi trijažu merenjem temperature ispred Doma zdravlja ona kaže da je iskustvo pokazalo da je to gotovo nemoguće:

“Naravno da smo za ove dve godine stekli neka iskustva. Tačno je da ako bi pacijent po prijemu knjižice rekao da ima temperature trebalo bi da ima prednost. Medjutim u praksi se dogodilo da kada dežurni tehničar na prijemu postavi pitanje da se jave oni koji imaju temperaturu javljali su se svi, to je razumljivo , ljudi ne vole I ne mogu da čekaju. Merenje temperature svakom ko čeka je nemoguće jer nemamo dovoljno osoblja za to. Potom, možda je neko imao temperature pre dolaska , a u trenutku kada se meri je nema, onda dolazi do rasprave. Ne možemo reći pacijentu da nije u pravu, naravno da je u pravu, ali ako je merilo trenutak merenja , onda takav pacijent mora da čeka.  S druge strane neko može dobiti temperaturu nakon što se uradi trijaža. Mi nemamo toliko osoblja da neprestano neko bude medju onima koji čekaju I rade merenje. Zato to ne radimo na taj način. Postoje situacije kada neko može biti ranije primljen, alit u govorimo o licima sa posebnim potrebama, jako starim osobama I sl”.

Preumorno osoblje pak žali se na veliki broj pacijenata I iscrpljenost jer stanje sa epidemijom traje već dve godine. Na odmore odlaze u mesecima kada nastane zatišje sa koronom, a mnogi bivaju I vraćeni sa odmora.

“Nema tu pravog odmora. Neki ga ne koriste uopšte jer je to nemoguće. A sada imamo I situaciju da nam je 40 zaposlenih što medicinskih što nemedicinskih radnika na bolovanju zbog korone. Od ovog broja 9 lekara I 16 sestara ima koronu. Nova odluka Batuta ostavlja samo sedam dana bolovanja za naše zaposlene , naravno kada je situacija komplikovanija onda traje duže, ali u suštini oni se brzo vraćaju na posao. I to je težak I iscrpljujući rad, ne sme se pogrešiti, a broj pacijenata se ne smanjuje. Ti ljudi nemaju odmora, nema slobodnih dana, neprestano su kontaktu sa zaraženima , oni imaju svoje porodice kojima lako mogu preneti virus, imaju odgovornost prema pacijentima I zaista uspevaju da u celoj ovoj situaciji imaju razumevanja za svakog. Razumevanja I za one pacijente koji su nervozni I ljuti iako su I sami umorni. To je težak posao I za svaku pohvalu je njihov rad I izdržljivost”, kaže Bojana Janković, direktorka DZ.

Ona objašnjava da su u svakom talasu korona virusa tehničari Doma zdravlja odlazili kao pomoć u kovid bolnice u Beogradu. Sada kada je veliki broj bolesnih I medju njima to nije moguće jer bi trpeli pacijenti u Valjevu.

Kako bi se gužve smanjile Dom zdravlja olakšao je procedure za produženje terapije  I konsultacije sa lekarom. “Na sajtu su brojevi telefona lekara I pacijenti zovu , govorimo o drugim , a ne kovid pacijentima. Naši lekari pored rada u kovid delu takodje komuniciraju sa svojim pacijentima čiji su izabrani lekari. Mi čak kad imamo malo vremena pozovemo neke od njih sami , kad vidimo da je produžena terapija , jer to mora da se prati. Možda nekom terapija više ne odgovara možda treba da je prekine, moždaa treba da se dopuni. Postoje lekovi koji ne mogu dugo da se piju, to pacijenti ne znaju I ne moraju da znaju jer to zna njihov lekar. Dakle, posao lekara u Domu zdravlja ne završava se onog trenutka kada se završi smena za taj dan. To traje neprekidno. Epidemija je mnogo toga promenila, otežala rad, zato je bitno da se održi komunikacija sa pacijentima”, objašnjava dr Janković.

Mnogi gradjani pak ne žele da čekaju u redu pa se testiraju u privatnim laboratorijama, a  neki se I leče privatno. Ipak takav način testiranja znači samo jedno, neće biti u kovid sistemu .

“Ukoliko neko donese test iz privatne laboratorije mi to prihvatamo I odredjujemo terapiju , ali na žalost procedura je takva da njihov test za sistem ne važi. Naime, unošenje pozitivnog testa , tog podatka u zdravstveni sistem radi se u samoj laboratorriji Doma zdravlja . Odnosno automatski se beleži I ne postoji način drugačijeg unošenja. Mi na to ne možemo da utičemo jer su takva pravila propisana. Imali smo slučajeve gde su nas ljudi zvali I pitali zašto im informacija o preležanom kovidu nije upisana u propusnicu ili kovid pasoš? Upravo sam objasnila razlog . Mi tu ne možemo ništa da učinimo”, zaključuje direktorka Doma zdravlja .

 

 

9 comments on “Dom zdravlja već dve godine pod pritiskom epidemije

  1. Valjevac12345@gmail.com

    Ja mislio pod pritiskom alkohola, sad mi lakše. Kakve gluposti slušamo rade svoj posao i traže sazaljenje …. Kad bi solunci sebi to dozvolili…. ni sa alkoholom Damo.

    Reply
  2. Ana

    Rade svoj posao. A kako ga rade to je posebna prica. Vracaju pacijente primaju preko reda bahati neljubazni.

    Reply
  3. Obavesteni

    Jos kada bi bio neko strucan da ume da organizuje posao kako treba. Bilo bi lakse i vama i pacijentima. Uostalom radite onaj posao za koji ste ucili i radni narod vas skolovao! Uostalom da se pravi DOKTORI nikada ne bi dozvolili da ovo drustvo padne na ovako niske grane odnosno da vam dr ,,smrt“ bude ministar, a o rukovodecem kadru u DZ i Va bolnici nije vredno trositi reci! A o bahacenju nevaspitanje drekenjanju vracanu pacijenata, to je vec prica za sebe.

    Reply
  4. Beše i zabiravljeno

    1915 u vreme prave epidemije tifusa,dnevno je umiralo 159 obolelih,tada nije bilo preopterećenosti bolnice niti se čuvena Nadežda Petrović zalila na veliki broj bolesnika niti dr Draginja Babić i dale su život za spas bolesnih,kao i Dr Selimir Đorđević i Dr Kuk

    Reply
  5. sin anarhije

    Mladje generacije se ne secaju , pre 30 godina je sve bilo isto a nije bila korona , ucili su za to , znali sta ih ceka a to je rad sa svim kategorijama ljudi , ne zalim nikoga od njih uopste , sto nisu ostali u svojim selima i na svezem vazduhu cuvali goveda i obradjivali baste . ako im je ovo opterecenje ….

    Reply
    1. Baš tako

      To je isti kao poziv vojnika,on mora u slučaju rata prvi da dejstvuje zaštiti narod a ne da ude po svadbama ili piloti da vuku transparent srećni mladenci,ništa,strašno i ako poginu,tako i lekari ili med.osoblje

      Reply
  6. Marija

    Majka hronican bolesnik, svaki put kad smo dobili doktorku, kaze prvo u kovid, ne moze drugacije. Mene samo zanima koji to lekar zove svoje pacijente da vidi kako su, evo prelazimo kod njega odamah.

    Reply
  7. Kosa

    Lepa prica koja kod normalnog coveka ne pije vidu.Direktorka sve lepo prica a za stvarno stanje pitati zaposlene I pacijente.

    Reply
  8. Milena

    Da je dotična dva dana dolazila u 8h i čekala do 16h kao mi obični smrtnici ne bi tako pričala. A za to vreme knjižice se kroz prozor daju sestrama i ti srećnici završavaju za sat vremena sve i odlaze. U 11h nema pacijenata u hodniku, ali oni više ne primaju knjižice jer prva smena završava u 12h. Naoružaš se strpljenjem i pomoliš se da te makar prime u drugoj smeni. Kad bi svakom pacijentu dali broj bilo bi mnogo brže i jednostavnije. Ne bi se tiskali u onom hodniku gde je promaja i gde jedno drugom diše u vrat. Zdrav da odeš, tamo ćeš se razboleo.

    Reply

Оставите одговор на sin anarhije Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.