Divčibare vazdušna banja Valjeva

Divčibare su svake godine sve popularnija destinacija za domaće i strane turiste. Kako i ne bile obzirom da predstavljaju prirodnu oazu sa mnogo prednosti i mogućnosti za razvijanje različitih grana turizma.

Potencijal Divčibara znali su čak i Тurci, a naš knez Miloš Obrenović dobro se pomučio da od Turaka otkupi ovu zelenu oazu.

Divčibare su turističko mesto planine Maljen na 980 metara nadmorske visine sa odličnom i blagotvornom klimom koje pružaju bezbroj mogućnosti za odmor, relaksaciju i avanturizam.

Klima je ovde blaga i prijatna, a vazduh bogat jodom što ga čini posebno zdravim i čistim.

Divčibare su nekada bile poznate po brojnim dečijim odmaralištima gde su škole, sportski klubovi, a i sami roditelji odvodili decu da se oporave i napune baterije nakon nagomilanog stresa od života u gradovima.

Divčibare položaj

Divčibare nisu obdarene samo prijatnom klimom, zdravim vazduhom i mnoštvom šuma, već i dobrim geografskim položajem.

Tu se susreću klima Mediterana i Karpata, ali i putevi koji kroz našu zemlju vode na skoro sve strane.Tako recimo odatle možete krenuti ka prestonici i Vojvodini, Zapadnom delu Srbije ili prema Kosjeriću.

Velika prednost Divčibara jeste blizina glavnog grada, odnosno Beograda, ali i Valjeva koji je centar ovog dela Srbije.

Ukoliko se zaputite do Divčibara iz Beograda biće vam potrebno nešto manje od dva sata vožnje lepo obeleženim putem preko Valjeva i Mionice.

Od Valjeva do centra Divčibara ne treba vam više od 40 minuta vožnje kolima.

Sezona ovde traje čitave godine, iako je prvenstveno razvijan planinski turizam, u Divčibarama se može uživati u svako doba godine.

Svako od njih nosi neke svoje čari i lepote koje samo ovde možete doživeti.

Priroda Divčibare

Divčibare su zaista blagoslovene prelepim prirodnim resursima.

Brojni izvori i rečice sa pravom, čistom izvorskom vodom krase bujne livade prepune lekovitog bilja i cveća koje u vreme prolećnih i letnjih dana obuzimaju sva čula.

Od rečica se ističe Manastirica koja pravi jedan od najlepših vodopada u našoj zemlji – vodopad Skakalo koji svojim gromkim hukom najavljuje dolazak novih posetilaca.

Njegov huk primetićete već na putu do Divčibara, ako idete putem iz Mionice.

Čarobnim prostorom visoravni smenjuju se četinarske i listopadne šume sa bogatim biljnim i životinjskim svetom.

Ukoliko se na Divčibarama nađete negde u proleće imaćete priliku da uživate u pogledu na najlepše livade narcisa koje ste ikada videli.

Jestive gljive su ponos i dika Divčibara i zbog toga čak imaju i svoje dane.

Naime, početkom oktobra svake godine na Divčibarama se održavaju Dani gljiva kada se one beru, spremaju se specijaliteti od ove zdrave namirnice iz prirode, a deca iz okolnih mesta imaju priliku da prikažu svoje umetničke radove na ovu temu.

Divčibare smeštaj

Šarenolika ponuda smeštaja na Divčibarama omogućava svakom pojedincu da pronađe odgovarajući smeštaj za sebe.

Osim ponude hotelskog smeštaja i nekoliko uređenih odmarališta, danas na Divčibarama možete pronaći i luskuzan smeštaj sa spa centrom, ali i seoska domaćinstva za apsolutni doživljaj života na planini.

Table sa reklamama  za privatni smeštaj videćete gotovo na svakom drvetu na putu ka centru Divčibara.

Na Divčibarama se tek gradi i stvaraju se nove priče i nove mogućnosti za razvoj turizma.

Imajte u vidu da je ovo mesto za relaksaciju i odmor koje je do nedavno bile isključivo mesto namenjeno dečijim odmaralištima i da trenutno nemate mnogo prodavnica mešovite robe, a asortiman im je veoma skroman.

Restorana i kafića, kao i kioska sa brzom hranom ima, ali ne previše, tako da u najposećenijim danima teško da ćete pronaći mesto za ručak.

Blizina gradova ipak, omogućava da se dobro snabdete pre nego se prepustite uživanju u još uvek netaknutoj prirodi.

Divčibare okolina

Za one koji vole da budu stacionirani na jednom mestu, ali da usput obiđu što više kulturno istorijskih i prirodnih znamenitosti Divčibare su pun pogodak.

Brojne znamenitosti se nalaze u okolini i za svakoga i u ovom smislu ima po nešto.

Za ljubitelje šetnje u prirodi i izleta ili piknika ima veliki broj uređenih i lepo obeleženih pešačkih staza od kojih su najpopularnije staza Crni Vrh odakle se spušta i nova ski staza pod istim imenom, zatim Ljuti krš sa koje se pruža nezaboravan pogled na kanjon Crne reke.

Pored pešačkih staza uređeno je i nekoliko biciklističkih staza za rekreativce i sportiste.

Tokom zime otvorena je i ski staza Centar koja je namenjena srednje iskusnim skijašima i amaterima.

Ona je noću osvetljena i pruža mogućnost noćnog skijanja pod zvezdanim nebom.

Valjevo

U okolini Divčibara nalazi se Valjevo, mali gradić u kotlini reke Kolubare okružene valjevskim planinama.

Valjevo ima lepo očuvano jezgro grada koje predstavlja najverniji spomenik Srbije iz XIX veka.

Ovde kao da je vreme stalo te se pešačkom zonom osećate kao da ste zakoračili u davna vremena.

Kaldrma, stare niske kuće sa lokalčićima u prizemlju i pešački mostovi preko reke, Muselinov konak i Tešnar čaršija vode vas u neka sasvim drugačija svitanja.

Banja Vrujci

Banja Vrujci nalazi se u podnožju Divčibara u samom srcu Srbije.

Jedna je od najnižih planina u Srbiji i nalazi se na nadmorskoj visini od svega 200 m.

Po svom bogatstvu vode, ova banja je prva u Srbiji, a nalazi se na reci Toplici, desnoj pritoci Kolubare.

Banja je još uvek nedovoljno razvijena, ali je bogata lekovitim izvorima vode i lepom prirodnom okolinom, kao i blagom klimom.

Ukoliko vam je potreban mir i tišina koji leče um i telo onda ste na pravom mestu.

 Banja Vrujci smeštaj zaista pruža odlične uslove za kvalitetan mirni odmor u prirodnom okruženju.

Taorska vrela

Taorska vrela nalaze se nedaleko od Valjeva i predstavljaju pravu prirodnu lepotu. Jedna su od najlepših slapova u ovom delu zemlje, a njihova lepota često se upoređuje sa lepotom Plitvičkih jezera.

Taorska vrela su zapravo kaskadni slapovi smešteni u podnožju Povlen planine nedaleko od Valjeva u selu Donji Taor.

Nekada su Taorska vrela bila prava atrakcija i prirodni spomenik, danas su nažalost skoro pa zaboravljena.

Jedna vodenica je na vrelima još uvek u funkciji, a količina vode i vodopada smanjena je nakon što se deo vode preusmerio za Kosjerić.

Do samih vrela jednim delom moraćete peške, ali je pristupačno i veoma lepo prirodno okruženje u kojem ćete uživati.

Huk vode čuje se na sve strane i zaista je veličanstven prizor naročito u rano proleće kada je i vodostaj najveći.

Rodna kuća Živojina Mišića

Život je večita borba. Ko sme taj može. Ko ne zna za strah taj ide napred!”

Ovako je govorio čuveni vojvoda Živojin Mišić iz sela Struganik kod Mionice . Vojvoda Živojin Mišić ušao je u svetsku istoriju po svojim izuzetnim vojnim strategijama i taktikama koje i dan danas izučavaju svetski univerziteti.

Istakao se najpre u balkanskim ratovima, a zatim i  u Prvom svetskom ratu gde je dobio zvanje vojvode zbog teško izvojevane pobede u Kolubarskoj bitci.

Komandovao je i vojskom Kraljevine Srbije prilikom proboja Solunskog fronta kada je izvojevano oslobođenje Kraljevine.

U Struganiku, u rodnoj kući vojvode Živojina Mišića danas se čuvaju njegovi lični predmeti, oružje, važni spisi i sve ono što je njega obeležilo za vreme života.

Ovaj svojevrstan muzej predstavlja važan kulturno istorijski spomenik i veoma je lepo uređen.

Kuća je smeštena u najlepšem delu sela, izdvojena od drugih okružena bujnim livadama i šumama, i veoma je lepo sačuvana uspomena na jednog velikana iz prošlosti, ali i na etnografsko graditeljstvo iz tog perioda.

U Mionici se svake godine još od 1996. godine održava kulturno-turistička manifestacija Mišićevi dani kada se u Mionici okupljaju umetnici, kulturni i naučni radnici iz cele zemlje.

Mišićevi dani traju 8 dana i počinju podizanjem zastave na Trgu vojvode Živojina Mišića, a završavaju se defileom maskirane dece i dodelom nagrada za najlepšu masku.

Divčibare nisu samo još jedna planinska destinacija u Srbiji, one su zapravo mnogo više od toga.

Ovde imate priliku da osetite tradicionalne vrednosti i lepote u svakom smislu, ali i da se opustite na način prilagođen savremenom načinu života.

 Za sve one koji se još razmišljaju gde provesti sledeći vikend ili slobodne dane i opustiti se makar na par dana, Divčibare su pravi izbor.

Ukoliko vam treba kvalitetan smeštaj u ovom delu Srbije posetite sajt www.sobe-smestaj.com na kome se nalazi veliki izbor smeštajnih kapaciteta.

Net Vision Beograd

8 comments on “Divčibare vazdušna banja Valjeva

  1. Predrag Savić

    Na žalost, predsednica Skupštine grada odbila je predlog odbornika Lokalnog fronta da se na javnu raspravi stavi Nacrt prostornog plana Srbije do 2035. godine, gde vrlo jasno piše da se Divčibare već nalaze u zoni ugrožene prirodne sredine. Da je to učinjeno, mogle bi se predvideti hitne mere da se na svaki način smanje uticaji raznih zagadjenja na valjevsku „vazdušnu banju“.
    Kada stanje životne sredine na Divčibarama otkriju i turusti (a taj trenutak nije daleko) biće kasno…

    Reply
  2. Nikola

    Knez Miloš se prevrće u grobu šta smo uradili od Divčibara. Vazdušna banja koja smrdi zbog fekalnih voda koje se ispuštaju u reku, nekontrolisana gradnja, gužva i prašina na sve strane.

    Reply
  3. Dejan S

    S obzirom da se radi o promotivnoj objavi namenjenoj Vrujcima a ne novinskom članku o Divčibarama, a čiji je jedini cilj gradnja beklinkova za ključnu reč „banja Vrujci smeštaj“ što se može videti po boji teksta, kako bi sajt sobe-smestaj bio na top pozicijama na Google pretrazi, nema ni smisla komentarisati njegov sadržaj.

    Reply
  4. Saša Rebić

    Sve je to Dejane u cilju razvoja turizma. A sa problemima moramo da se nosimo i borimo. Svako nek da bar mali doprinos biće svima bolje. Mislim da polako raste svest o zdravoj sredini al trebaće vremena.

    Reply
    1. Istina

      Нема друже свести код Срба без репресије, односно адекватних казнених мера…
      То су глупости д аће свест порасти сама по себи.
      Дивчибаре смрде.

      Reply
  5. jeki

    Svoju mladoat sam provela dolazeci na Divcibare jer su mi roditelji imali i jia imaju vikendicu. Sramota je sta su napravili od ove divne planine.Nekontrolisana gradnja, ne propracena pravilnom infeastrukturomi i kanalizacijom vodi u propast ovu divno turisticko mesto. Sacuvajmo ovo malo prirodnih kepotaxsto je ostalo u Srbiji! Nisam protiv progresa ali ako je planski i u okviru ocuvanha zivotne sredine.

    Reply
  6. Istina

    Смрад, прашина, гужва, неконтролисана градња од стране тајкуна, оболела шума, све то је одлика у данашње време Дивчибара.
    Тужно, али истинито. Таква нам је цела Србија. Смрад, прљавштина, гужва, рупе на путевима, неконтролисана градња, неконтролисана сеча шума…нема система, нема ко да управља земљом.
    Бежите омладино одавде док је време…

    Reply

Оставите одговор на Istina Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.