Jagma za stanovima u Valjevu-Ko ih kupuje i odakle novac?

Grad Valjevo definitivno menja svoj izgled. Na sve strane „niču“ nove višespratnice, a potražnja za stanovima je izuzetno velika pa se već sada kupuju stanovi koji će biti izgradjeni 2022. godine . Prosečna zarada u Valjevu iznosi blizu 59 000 dinara, a za stan od 60 kvadrata potrebno je izdvojiti isto toliko samo ne dinara već hiljada evra. Broj stanovnika se smanjuje, a  potražnja za stanovima raste.

Stambene zgrade u Valjevu „niču“ kao pečurke posle kiše na sve strane. Izuzetak su visinski delovi grada dok sam centar uveliko menja svoj izgled. Karadjordjeva, Pantićeva, Vuka Karadžića pa i Pop Lukina od kada je podignuta dozvoljena spratnost , više ne liče na nama nekada poznate ulice. Sama promena izgleda pitanje je za urbaniste i moguće stav da grad treba u budućnosti drugačije da izgleda. U zavisnosti od lokacije pa i investitora cena kvadrata u novo gradnji kreće se u proseku od 900 do 1050 evra pa i više. Sve zavisi od toga kada se stan kupuje , a i same lokacije.

Nije retkost već gotovo sada realnost da se stanovi kupuju tek po pribavljenim idejnim rešenjima buduće zgrade nekog investitora . Po sistemu ključ u ruke izgradnja može potrajati do godinu dana.

Cene stanova u starogradnji kreću se oko 750 evra po kvadratu , a i ova cena je podložna varijacijama u zavisnosti od pre svega lokacije i spratnosti. Jeftini su stanovi bez liftova i bez grejanja . Potražnja za stanovima u naselju Kolubara 2 uvek postoji , kažu u valjevskim agencijama , ali je ponuda jako mala.

Dok cene stanova i dalje rastu kada su kuće u pitanju priča je sasvim drugačija. Cena po kvadratu kreće se od 350 do 400 evra . Na ovu cenu, kažu u agencijama utiče lokacija pre svega i veličina kuće. Što je kuća veća cena je sve niža jer potražnja postoji samo za manjim kućama. Najbolju cenu postižu kuće u centru grada i na onim lokacijama koje su zanimljive investitorima za gradnju . Takvi objekti se i najmanje prodaju jer oni koji poseduju takve objekte ulaze sami u neposredno pregovaranje sa investitorima pa za svoju kuću i dvorište dobijaju stanove i lokale na istoj adresi.

U gradu je i trenitno aktuelno nekoliko gradilišta ,  a stanovi u tim zgradama već su gotovo prodati. Investitori tvrde da je najveća potražnja za manjim stanovima od 30 do 40 kvadrata najviše te i da se takvi stanovi unapred prodaju.

Odakle novac?

 Još iz devedetih godina u Srbiji kažu : „Zaradjujem 100 evra, a trošim 200. Odakle mi onih dodatnih 100 ne pitaj me .“ Ova premisa sada bi se lako mogla primeniti u Valjevu ako se uzmu u obzir dve činjenice . Jedna je prosečna zarada, a druga je potražnja za stanovima i to u novogradnji. Prosečna zarada iznosi 59 000 dinara, a prosečna cena stana od 60 kvadrata se kreće i više od 60 000 evra. To bi sjedne strane značilo da svaki kupac mesečno mora da uštedi 500 evra i to deset godina za redom. Jasno je da novac za stanove ne dolazi iz desetogodišnje štednje.  

Bankarski krediti su uvek jedno od rešenja i u valjevskim bankama postoji velika potražnja za stambenim kreditima. U bankama kažu da takva potražnja prati  povećani obim gradnje. Kamate su niže nego recimo pre deset godina. U suštini kupci koji se odluče za stambeni kredit moraju imati I deo svog novca . Za nedostajućih recimo 30 000 evra  sa rokom otplate na 20 godina za mesečnu ratu neophodno je izdvojiti 180 do 190 evra.

U bankama u kojima smo se raspitivali kažu da nisu uzeli stan zbog kašnjenja otplate ili odustajanja od plaćanja u poslednjih deset godina. Neke banke jesu ,ali napominju da je to retko I da ljudi otplaćuju svoje kredite. Bankama nije u interesu da uzimaju stanove pa se zao omogućuje I refinansiranje kredita I pronaaze rešenja za klijente kako bi nastavili sa otplatom.

Tu je aktuelan I novac od prodaje neke druge nekretine, nasledstva , a izvesno I iz sopstvene zarade.

Ko kupuje stanove?

U agencijama kažu da tu ne postoje striktna pravila , kupuju ih I mladi bračni parovi ,ali I stariji . Praksa pokazuje da I bračni parovi koji već imaju neku nekretninu stan knjiže na supružnika na koga se ne vodi ništa ili punoletnu decu, kako bi se zbog prve nekretnine ostvarilo pravo povraćaja PDV-a.

Zanimljiva je I informacija do koje je Vamedia došla u pripremi samog teksta. Jedan od sagovornika na pitanje ko su sve kupci kaže I da kupaca ima van Valjeva. “Kupuju stanove ljudi iz Beograda, Novog Sada , Niša. To su ozbiljno imućni ljudi , njima stan u Valjevu realno ne treba , ali kroz takvu kupovinu mnogi od njih svoj novac mogu da učine legalnim. Oni ih kupe potom preprodaju I pare su čiste”.

Ako se broj stanovnika u Valjevu smanjuje I procene govore da je od poslednjeg popisa broj smanjen I do 10 000 ljudi , pitanje potražnje za stanovima još dobija na značaju.

U Valjevu trenutno postoji više od 70 stambenih jedinica na bukingu za izdavanje po sistemu Stan na dan. Cena izdavanja stana na dan kreće se od 20  pa do 50 evra za jedno noćenje. Potražnji za ovakvim stanovima doprinela je činjenica da u Valjevu postoji samo jedan hotel, Omni , dok su ostali hoteli ili zatvoreni ili I oni rade po sistemu konačišta.

U Valjevu s druge strane nije lako pronaći stan za izdavanje na duži vremenski period što je I razuljivo jer je zarada onog ko izdaje stan daleko veća ukoliko se radi o izdavanju na dnevnom nivou. Stan na mesec I više dana u Valjevu je sada moguće pronaći po ceni od 100 evra ukoliko je namešten ili 50 ukoliko nije . Istovremeno u višemesečnom zakupu, lokacija je ključna, što nije slučaj niti ograničenje po pitanju stana na dan.  

Dakle , stan može biti I dobra investicija iz više razloga .

Ipak , ključno pitanje tako velike gradnje I velike potražnje možda sa sobom nosi I još jedan odgovor. Možda kroz taj odnos I odnos prosečne zarade I minimalca sa druge strane jasnje se može videti I jaz medju stanovništvom, nestanak srednje klase I vidljiva podela na imućne I siromašne. Dok jedni jedva sastavljaju kraj s krajem drugi biraju lokaciju svoje buduće nekretnine. Stanova za radničku klasu od preduzeća odavno nema…

10 comments on “Jagma za stanovima u Valjevu-Ko ih kupuje i odakle novac?

  1. Lela

    A kad će kod nas da počne to ispitivanje porekla novca? Pa de si ti sine zaradio 100 000 evra da te pita majka?

    Reply
  2. Милош Марјановић

    kako god ali grad je postao ružan sa sve istim zgradama koje niču gde god… šteta

    Reply
  3. sin anarhije

    Kupuju samo malinari , jedino oni imaju pare dok ne naidje nova kriza za malenu …. ostalo je gologuzija koja proda nekretninu pokojnih roditelja pa kredit da se dopuni razlika ,,,, normalni se sklanjaju po obodu jer je za zivot 100 puta bolje …

    Reply
  4. Tica

    Za primer treba iz opštine poslati sve na doživotnu. Zarad ličnih interesa su uništili lepotu i dusu grada. Bolje da su starosedeocima pomogli da renoviraju kuce, nego sto se dizu stambene zgrade. Sramota za sve.

    Reply
  5. Ljuba

    Nicu zgeade ,a unistavaju se zelene povrsine. Pitamo se zasto je veliko zagadjenje. Svako dvoriste je imalo travnatu povrsinu i bilo kakvo drvo sad samo beton i asvalt.

    Reply
  6. Sinisa

    Uvek me zanimalo kako se računa ta prosečna zarada?! To je možda u ovim državnim firmama. Kod privatnika ne bih bas rekao. Pitajte malo ljude koliko zaradjuju u trgovinama kao radnici. Rade za minimalac.

    Reply

Оставите одговор на Obdanica Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.