15. septembar Valjevcima već poznat kao praznik

Srbija danas obeležava Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave. Kako je najavljeno ovaj datum trebalo bi da poveže sve Srbe bez obzira na kom prostoru žive. Valjevo je 50 godina 15. septembar proslavljalo kao svoj Dan grada.

Datum za najnoviji državni praznik odabran je u znak sećanja na proboj Solunskog fronta 1918. i obeležava se kao radni dan, a kao praznik je uveden prošle godine na zasedanju Visokog saveta za saradnju Srbije i Republike Srpske, ali je obeležavanje izostalo zbog epidemije korona virusa.

U Beogradu je već održana proba proslave ovog dana , a što se Valjeva tiče danas će cveće u spomen parku na Petom puku I Spomen-groblju iz Prvog svetskog rata položiti predstavnici grada, Vojske Srbije  I SUBNOR-a.

Ovaj datum Valjevcima nije nepoznat naročito, ako se uzme u obzir činjenica da je upravo 15. septembar dugi niz godina bio Dan grada. Datum je ukinut nakon demokratskih promena 2000-te godine i kao Dan grada izabran je 20. mart, dan kada je srpska vojske prvi put ušla u Valjevo i oslobodila ga od Turaka 1804 godine.

Valjevski socijalisti u periodu od 2008. do 2012. godine u više navrata su pokušavali da stari datum ponovo vrate , ali bezuspešno. Ipak na sednici najpre Veća ,a potom I Skupštine u avgustu 2015. Godine doneta je odluka da se 15 . septembar ipak na neki način obeležava. Ne više kao Dan grada , a i ovoga puta u svetlu  obeležavanja tada tačno 70 godina od pobede nad fašizmom u Drugom svetskom ratu. Kako je tada odlučeno obeležavanje bi trebalo da danu da jedan svečan ton.

Istini za volju svake godine na ovaj datum gradski funkcineri, predstavnici vojske I boračkih udruženja polažu vence na spomenike nastradalim u ratovima.

Novi praznik generalno je novina za sve , a I informacija o samoj proslavi može se reći bila je iznenadna pa je samim tim I objašnjenje značenja ovog praznika mnogima nejasno.

Srbija inače obeležava sledeće praznike:

-neradno :

  1. Nova godina – 1. i 2. januar
  2. Sretenje – Dan državnosti Srbije –15. i 16. februar
  3. Praznik rada –1. i 2. maj
  4. Dan primirja u Prvom svetskom ratu –11. Novembar
  5. Verski praznici u Republici Srbiji koji se obeležavaju neradno su:
  6. Prvi dan Božića – 7. januar
  7. Vaskršnji praznici – počev od Velikog petka zaključno sa drugim danom Vaskrsa
  8. U Republici Srbiji praznuju se i obeležavaju radno:
  9. Sveti Sava – 27. januara
  10. Dan sećanja na žrtve holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma u Drugom svetskom ratu – 22. aprila
  11. Dan pobede – 9. maja
  12. Vidovdan – 28. juna
  13. Dan sećanja na srpske žrtve u Drugom svetskom ratu – 21. Oktobra

Dakle, 11 praznika koji se obeležavaju što radno što neradno. Zanimljivo je da je većina praznika koji se obeležavaju neradno uglavnom radni dan za zaposlene u privatnom sektoru izuzev 1.januara, Božića I Uskrsa koji se inače slavi u nedelju.

Mnogo gradjana Valjeva I 20 godina od uvodjenja novog  Dana grada još uvek ne zna šta obeležavamo 20.marta, a generalno gledano praznik u smislu zaista praznovanja , kao što je nekada davno bio 29. novembar ili 1.maj nikada više nije imao nijedan .  

6 comments on “15. septembar Valjevcima već poznat kao praznik

  1. Милош Марјановић

    20.marta, nisam imao pojma šta je tada bilo. Hvala na info!

    Reply
  2. Laž

    Od koga su oslobađali kada Nemaca nije ni bilo 15 Septembra u Valjevu,već bili otišli

    Reply
  3. Miloje Milojevic

    Ne znam samo gde su poginuli svi oni sto su im spomen obelezja na V puku….Nisi pogresio sto si za pseudonim zabrao bas termin LAZ,,,,Sramota!

    Reply
    1. V puk

      Nepoznati drug,nepoznata drugarica borci VI Ličke,kakvi su to drugovi koji se ne poznaju,ja Boga mi znam sve svoje drugove čak i njihove roditelje,nijeonfa ni čudo što je predsednik Rajko cenzurisano

      Reply
  4. мр Предраг М.Вулетић

    15. септембар 1918. године несумњиво један од најважнијих датума у историји српског народа, наводећи да је тада дошло до коначног, одлучујућег пробоја Солунског фронта и окончања рововских, исцрпљујућих и трагичних борби које су трајале од средине 1916. године.
    Те борбе су однеле десетине и десетине хиљада жртава. „То је један од оних момената када су се наши преци уздигли до тог античког идеала јунаштва и самопожртвовања. Због тога је 15. септембар дан за сећање, захвалност и за поштовање. Чини се да нема породице у Србији која није изгубила неког у Првом светском рату без обзира да ли се ради о припадницима српске војске или о цивилном становништву”, рекао је историчар Дејан Ристић за Танјуг.

    Тај рат је, подсећа, оставио такве последице да се оне и данас осећају, пре свега, у демографском и историјском смислу.

    Reply

Оставите одговор на V puk Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.