Istorijsko pomirenje na panoima Muzeja u Valjevu – Naš Muzej napravio prvi korak u Srbiji

Od danas deo stalne postavke u Muzeju u Valjevu biće i Drugi svetski rat. Valjevski muzej praktično je prvi u Srbiji koji pored eksponata ima i muzeološku naraciju, a ona je obuhvatila sve učesnike pomenutog rata.

U sklopu obeležavanja Dana državnosti Valjevski muzej prriredio je svečano otvaranje nove postavke sa temom Drugog svetskog rata. Direktor Muzeja Jelena Nikolić Lekić pored čestitki koje povodom praznika uputila svim gradjanima posebno je istakla da je nova postavka rezultat obimnog istraživanja.

„Veliko je zadovoljsvo da baš danas otvorimo ovu postavku, a reč je o jednom od prvih obeležavanja i sećanja na pobedu nad fašizmom u godini jubileja , 8 decenija od Drugog svetskog rata u kom je i naš kraj dao svoj veliki doprinos. Valjevo je pod okupacijom bilo od 14. aprila 1941. godine do 18. septembra 1944.godine i na ovoj izložbi mi oživljavamo vreme otpora, vreme ponosa, vreme stradanja, vreme deoba. Ovaj deo postavke rezultat je istraživanja i naše saradnje sa našim eminentnim naučnim institucijama i ličnostima koji su svoje interesovanje i rad posvetili upravo ovoj temi. Zahvaljujem se svojim kolegama koji su dali velliki doprinos realizaciji postavke , ali i pripadnicima Vojske u Valjevu“, rekla je Lekić.

Samo otvaranje izložbe bilo je upriličeno shodno epidemiološkim merama uz prisustvo medija i bez gradjana, a  kako je najavljeno gradjani narednih sedam dana postavku mogu videti potpuno besplatno dok će svake nedelje u vremenskom intervalu od 10 do 15 sati ulaz u postavku  biti ponovo besplatan za sve Valjevce.  Otvaranju je prisustvovao i gradonačelnik Valjeva Lazar Gojković.

„Velika mi je čast što danas prisustvujem otvaranju nove postavke koja je posvećena Drugom svetskom ratu i ovom prilikom autorima i svim zaposlenima u Muzeju čestitam na dobro obavljenom poslu. U godini u kojoj obeležavamo 80 godina od početka Drugog svetskog rata veliki je izazov bio uspešno predstaviti istoriju, život, slobodarski i borbeni duh našeg naroda i našeg kraja u tako teškom vremenu, a opet to predstaviti na jedan objektivan i ideološki neutralan način. Čestitam Dan državnosti, praznik koji slavi još jedna važan period naše istorije “, rekao je Gojković. 

Nepristrasno o svakom učesniku rata

Autori postavke su : Jelena Nikolić Lekić direktor Muzeja, dr Kosta Nikolić naučni savetnik , dr Nemanja Dević naučni saradnik i dr Vladimir Krivošejev muzejski savetnik i istoričar. Postavku je realizovao Muzej u Valjevu ,a  finansiralo ju je ministarstvo kulture RS . Prati je i publikacija „Valjevo pod okupacijom u Drugom svetskom ratu koju su priredili dr Bojan Dimitrijević naučni savetnik Instituta za savremenu istoriju i dr Srdjan Cvetković viši naučni savetnik pomenutog Instituta.

„Posao na pripremi ove izložbe je zaista bio najteži od svih izložbi koje sam ikada spremao. Istorijat svih postavki seže u daleku 1949. godinu kada je u drugom broju časopisa Muzeji izašla preporuka, ali preporuka koja je bila direktiva kako treba da izgledaju regionalni muzeji u Srbiji. U toj preporuci sa snagom direktive je bilo navedeno da moraju da imaju jedno prirodnjačko odeljenje, jedno odeljenje starina, jedno odeljenje posvećeno NOB-u i revoluciji i jedno odeljenje posvećeno socijalističkoj izgradnji . Faktički od 4, dva su bila usmerena na promociju aktuelnog režima. Igrom slučaja prvo odeljenje , prirodnjačko, skoro nigde nije zaživelo, ali su zaživela ova tri odeljenja. Već po tom rasporedu vidimo šta je bio prioritet tadašnjih vlasti. Takva praksa trajala je i narednih decenija do raspada Jugoslavije“, objasnio je Vladimir Krivošejev koji dodaje da se od 90-tih godina stanje drastično menja i postaje indikativno da svi Muzeji izbegavaju da pokažu period drugog svetskog rata.

Tako i valjevska dojučerašnja postavka imala je svoj završetak sa 40-om ili 41-om godinom. Krivošejev kaže da i pored toga što je Valjevski muzej bio pionir u mnogim stvarima , ovoga puta oklevalo se i čekalo da neko pre Valjeva to učini. I to je učinio Šabac, ali na jedan drugačiji način. „Mi smo čekali i čekali i nismo to dočekali, a pojavila se informacija da je Muzej u Šapcu otvorio novu postavku . Kada smo je obišli, videli smo da su oni u jednoj prostoriji spojili naraciju o oba svetska rata sa izlaganjem samo eksponata bez muzeološke naracije . Istu priču ponovile su kolege u Kruševcu . Nama nije ništa drugo ostalo osim da budemo prvi koji će u postavci imati ne samo izlaganje predmeta već i naraciju. Ali i tu je postajao problem, problem istraživanja jer se tom tematikom niko temeljno nije bavio i to smo rešili uz pomoć naših saradnika. Prvi korak bio je da se napiše i pripremi monografski katalog na osnovu istraživanja i to je bio koncept na osnovu kog je osmišljena izložba. Katalog je odštampan i osmišljena postavka , a onda smo došli do nekih novih saznanja tako da je uradjeno i drugo izdanje kataloga koje je od danas dostupno na sajtu Muzeja“, rekao je Krivošejev.

Izložba u Muzeju zapravo su dve izložbe koje su medjusobno povezane, ali ipak različite. Prvi deo je stalna postavka valjevskog kraja u Drugom svetskom ratu dok je drugi deo opšta kratka priča o razvoju Valjeva neposredno nakon rata i zamišljen je kao tematska izložba dugog trajanja što praktično znači da će teme biti menjane u narednim godinama, poput kulture, obrazovanja, privrede , sporta .

Krećući se iz sale u salu posetioci Muzeja sada mogu videti muzeološku naraciju o svim učesnicima rata uključujući i  NOVJ , ali i Jugoslovensku vojsku u otadžbini i  „Srpsku stražu“. Tako se na jednom od panela može pročitati pojmovno značenje i četnika i partizana, ali i videti slike Josipa Broza Tita i Draže Mihailovića sa naracijom o njima.

Tako je Muzej u Valjevu postao prvi koji pored slika Tita i Mihailovića ima priču o njima , pored slika Srpske straže i priču o Milanu Nediću, pored fotografija borbenih jedinica NOVJ priču o njima u Valjevu, a pored JVO priču o Ravnoj gori .

Na pitanje Vamedie dr Krivošejevu da li to znači da je na panoima u Muzeju u Valjevu prvi put došlo do istorijskog pomirenja, Krivošejev kaže:

„Ako prihvatimo činjenicu da je Drugi svetski rat završen pre 65 godina , onda je to zaista pomirenje. Ali, ako oni koji taj Drugi svetski rat i dan danas vode preko društvenih mreža , e za te fejsbuk revolucionare i kontra revolucionare za njih ovo neće biti pomirenje već samo dodatni impuls za njihove dalje sukobe i nastavka njihovog virtuelnog ratovanja“.

Korak dalje na samom prolazu označeni su grbovi i simboli  svih učesnika u ratu , Nemaca, četnika, partizana, Vlade u egzilu, fašista i komunista. 

„Ranije u starim postavkama mogla je da bude samo petokraka i ništa drrugo. Mi pričamo priču , ne krijemo ništa i tu simboliku je odlično osmislio naš dizajner Dušan Arsenić i time ukazujemo na kompleksnost da to nije bila jedna vojska, prikazujemo pet simbola pet različitih vojski , a imamo i panel kojim objašnjavamo ko je ko. Mi ne ulazimo u to šta je bilo u Bosni ili Hrvatskoj već šta je bilo ovde , na našem području ko su i šta su bili JVO i NOVJ, ali i ko su bili legalni četnici Pećanca i tako dalje. I simboli ukazuju na opšte zamešiteljstvo i učešće mnogih“, objasnio je Krivošejev.

Dr Kosta Nikolić je podsetio da je Valjevo bio grad u kome su se prelomile sudbine i četnika i partizana i Srpskog dobrovoljačkog korpusa. „Iz te kompleksne priče kao da je postojao neki strah koji je bio karakterističan za druge gradove u Srbiji. Kako prikazati tako burnu prošlost? Da li će nam neko zameriti? Da li će nam neko staviti primedbu? Mi istoričari imali smo jedan drugi pristup. Da napravimo izložbu u skladu sa raspoloživim činjenicama, ne u skladu sa očekivanjima onih koji su direktno ili indireknto učestvovali. Išli smo sitnim koracima ka velikom cilju, omela nas je epidemija i ja sam danas prvi put video izložbu. Možda nije primereno da ja to kažem, ali  ja ipak moram reći da sve ovo izleda jako lepo i Valjevo ima čime da se ponosi, a Muzej u Valjevu uvek se izdvajao i prednjačio u mnogo čemu“, rekao je Nikolić.

5 comments on “Istorijsko pomirenje na panoima Muzeja u Valjevu – Naš Muzej napravio prvi korak u Srbiji

  1. nebitan lik

    Najzad !!!
    Kao sto rece veliki Balzak , uvek postoje dve istorije , ona zvanicna i ona prava , skrivena . Istina je uvek samo jedna , jedinstvena ali sa mnogo svojih lica i mnogo , najcesce, neispricanih prica. Niko pametan nece miriti partizane i pripadnike Nacionalnih patriotskih [ legalnih ] oruzanih snaga . Nama je potrebno izmirenje njihovih naslednika , dece i unuka, da se vise nikada ne bi desila ta velika nesreca , gde je zbog jedne monstruozne ideologije brat isao na brata , a gde su komandanti bili tudjini , druge vere , druge ideologije , sa ciljem unistenja sto vise Srba .Mali je ovo korak ali znacajan , treba nastaviti , jer samo istina nas moze duhovno ujediniti . Pa zar nas grb nema cetiri ocila –Samo sloga srbina spasava. Arhive su otvorene , bar neke , ali i to je dovoljno da se mnogo toga sazna, pa cak i o Scepanu Malom –TITU. Laznom ujedinititelju , laznom bratstvu i jedinstvu, za koga cak ne znamo pouzdano ni ko je bio , ni odakle , ni ko mu je otac bio . Jedino sto je sigurno je da je bio veliki mrzitelj Srba i najveci Hrvatski sin. Ovo poslednje vec sada shvataju i Hrvati i nece dugo vremena proci kada ce zatrziti da ovog najveceg Hrvatatskog sina sahrane pored Stepinca .
    Srbi moji, u pamet se uzdajte, i kao sto nasa pesma Zenidba Dusanova , rece ,,Teško svuda svome bez svojega!

    Reply
  2. major Vasiljević

    Onda u Valjevu treba napraviti trg Nikole Kalabića najpoznatijerg valjevca koji je branio Srbe a nije ih ubijao kao Žikica Španac,e to je onda pomirenje

    Reply
  3. ekonomista

    Nadam se da ćemo već jednom završiti sa Drugim svetskim ratom u Srbiji?
    Ako neko gleda dovoljno široku sliku, vrlo je jednostavno:
    – bile tri strane,
    Partizani, komunisti koje je podržavao Sovjetski savez,
    Ljotićevci i Nedićevci, koje su podržavali Nemci
    i Četnici koje su podržavali Englezi……
    Epilog: Englezi izdali Četnike (po običaju), Ljotićevci i Nedićevci izgubili (Nemci su izgubili, pa tako i oni), a Partizani pobedili (objektivno i bili su najsposobniji, i pod jedinstvenom komandom,a i Rusi su zgazili Švabe na kraju)……

    Istorijski, sve se može dokazati, ako se hoće:
    recimo, da Tito je bio najveći Velikosrbin svih vremena: svi Srbi, jedini put u istoriji su živeli u istoj državi, ekonomski napredak je bio evidentan, a i Srbija je imala izlaz na more (uglavnom na Goli otok)

    Za one koji vole da razmišljaju, a i poznaju istoriju: Kako to da je Marko Kraljević najveći srpski junak u istoriji, a Milan Nedić upravo suprotno? A ista su dela imali, to je istorijsk nesporno….

    Po meni istoričari treba da se uzdrže od političkih tumačenja nekih događaja, pošto to uvek stvara razdor u zavisnosti od tačke gledišta, a i političkog opredeljenja

    Reply
  4. Tragac

    Simbolicno: Jeca i Krisha se pomirise, pa pomirise cetnike i partizane. Kod nas srba to mu dodje kao pijanom zapevati narocito ako je ulog od autorstva lako deljiv, a opstenarodno odusevljenje jadom uslovljeno. Rezime: bio bi ovo lep dogadjej za Valjevo, da mu tragovi ne zaudaraju necovjestvom.

    Reply

Оставите одговор на major Vasiljević Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.