Olakšica u zabrani zapošljavanja

Već od 1. januara ove godine javni sektor ne bi trebalo da se žali na broj zaposlenih te I da na smanjenju broja zaposlenih pronalazi opravdanja za neefikasnost.  Korisnici javnih sredstava mogu zaposliti do 70% od broja zaposlenih koji su u prethodnoj godini napustili posao.

Vrlo često poslednjih godina mogli smo da čujemo da zbog redovnog odlaska u penziju s jedne I zbog zabrane zapošljavanja sa druge strane postoje problem u funkconisanju javnog sektora. Dosadašnja kontrola zapošljavanja po kojoj se saglasnost morala tražiti od resornog ministarstva  je izmenjena tako da će ubuduće korisnici javnih sredstava sami donositi odluke o zapošljavanju, shodno potrebama i u zavisnosti od novca kojim raspolažu, uz određeno ograničenje.

Pomenuto ograaničenje odnosi se na činjenicu da je zapošljavanje moguće do 70% od broja zaposlenih koji su prethodne godine napustili to preduzeće. Praktično gledano, ukoliko je, na primer, 10 zaposlenih napustilo jednu ustanovu tokom prethodne godine, maksimalan broj ljudi koji može biti zaposlen je sedam.

Iako je postojala zabrana zapošljavanja evidentno je da se saglasnost lako pribavljala , naročito kada su u pitanju članovi partija na vlasti . Korak dalje, vrlo često se u izveštajima o poslovanju moglo videti da najveći deo novca preduzeća odlazi upravo na zarade. Ništa manje evidentna nije bila ni činjenica da se zapošljavanje odvijalo uglavnom u korist administracije.

Zapošljavanje na razne vrste ugovora takodje je dovelo do povećanja broja zaposlenih . Zanimljivo je da se konkretno u Valjevu već sada naslućuje da će naredni popis pokazati daleko manji broj gradjana nego što je to bio slučaj pre deset godina , ali I da je broj zaposlenih u bilo kojoj formi u recimo Gradskoj upravi porastao. Ako se zna da je uprava sada informatički daleko bolje opremljena nego pre deset godina I da se odavno ne koristi mastiljava olovka , kako je moguće da je sada potreban veći broj radnika?

Na pomenuto pitanje niko neće odgovoriti realno kao što ni godinu I više dana javnost u Valjevu nema informaciju o evaluaciji rada zaposlenih na osnovu koje bi trebalo da se odredjuju sankcije odnosno bonusi iako je svojevremeno za više medija takvu najavu dala predjašnja načelnica Jelica Panjković Tešić.

Ipak, rodjačke veze, partijska pripadnost kao jedino merilo I kriterijum jednom će doći na naplatu bez obzira koliko zaposlenih bude bilo. Pored gradjana neefikasnost, neažurnost, nepoznavanje oblasti rada , tada će biti na štetu I onih koji rukovode jer će rezultati svakako izostajati.

5 comments on “Olakšica u zabrani zapošljavanja

  1. Geometar

    Zabraniti seljacima zaposlenje u gradovima,a ostale seljake vratiti na selokefnim potezom rešiti i sečo i grad,selo ponovo oživeti u gradu osloboditi radna mesta za gradjane,a ne ovako,zaposle se u grad i čekaju da pomru roditelji,da izvedu geometre,

    Reply
      1. Sin anarhije

        A oklen su tvoji , mesto im je u rodnom selu , ionako je vecina vas prvi put videla grad kad je dosla u srednju skolu …

        Reply
  2. dedagaga

    Врло садржајан и поучан текст, нарочито за оне који уместо знања купују безвредне дипломе.
    Ово је прилика да се органима локалне власти, по ко зна који пут, скрене пажња и на потенцијал у месним заједницама као облику месне самоуправе и на улогу месних канцеларија које се такође финансирају из градског буџетас.

    Reply

Оставите одговор на dedagaga Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.