Godina koju su „pojeli“ talentovani

Jedan od ključnih problema na Divčibarama jeste kanalizacija. Za potrebe ovog turističkog mesta neophodno je izgraditi postrojenje za preradu otpadnih voda. Grad Valjevo na osnovu mišljenja stručnih institucija poništio je odluku koju je prethodna Skupština donela , a vezano za tehnologiju koja će biti korišćena. Zašto je prethodna Skupština i po čijem nagovoru i insistiranju želela tehnologiju koja ne odgovara uslovima ove planine?

U ovoj godini Grad Valjevo raspisao je javnu nabavku za izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda na Divibarama. Ova javna nabavka koja je bila utemeljena na jednoj od odluka sa prošlogodišnje Skuptine nedavno je povučena. Odgovor na pitanje zašto je to učinjeno praktično je dalo Gradsko veće na telefonskoj sednici oborivši praktično odluku ranijeg skupštinskog saziva.  Razlog za povlačenje ove odluke je u mišljenju koji je stigao od stručnih institucija, a koji bi u najkraćem mogao biti sadržan u rečenici – Anaerobna tehnologija prerade otpadnih voda nije primenljiva na Divčibarama.

Na sednici Skupštine održanoj dana 29. novembra 2019. godine doneta je odluka po kojoj je preporučljiva tehnologija upravo anaerobna. Jednostavnije objašnjeno ova tehnologija podrazumeva bakteriološku razgradnju. Da bi ovakav sistem bio moguć koriste lagune i plitki bazeni, gde se obezbeđuje dovoljna količina kiseonika procesom fotosinteze. Primenjuje se u područjima sa povoljnim klimatskim uslovima.  Da li planina ima povoljne klimatske uslove za ovu tehnologiju ? To je trebalo biti pitanje na koje je prethodni saziv Skupštine trebao da pribavi odgovor. Ali očito nije .

Na poslednjoj sednici Skupštine bez rasprave , ova tačka dnevnog reda o povlačenju predhodne odluke je usvojena.

Grad Valjevo tako je u ovoj godini zatražio mišljenje nadležnih institucija I licenciranih stručnjaka pa je odgovor I stigao . Upravi Grada Valjeva dostavljeno je stručno mišljenje Univerziteta u Beogradu, Gradjevinskog fakulteta , Instituta za hidroenergetiku I vodno ekološko inženjerstvo. Njihovo mišljenje I ocena je da ova tehnologija nije primenljiva u uslovima gde treba da bude primenjena . Stručno mišljeje sadrži I niz iznetih sumnji u kvalifikacione podatke vezane za očekivane količine I potrebe jer Studija koja je prethodno uradjena takve podatke ne temelji na kvantitativnim merenjima. Stručnjaci u odgovoru tvrde da su opisi šturi, nema dovovljno podataka I analiza , ali I da nije uzeta u obzir specifičnost Divčibara: nadmorska visina, temperature, varijacije protoka I opterećenja.

Dakle, postoji niz elemenata koji utiču na donošenje krajnje odluke da na nekom mestu bude primenjena odredjena tehnologija prerade. Institut kroz obilje argumenata na dalje na kraju  iznosi ključno mišljenje da se ne može prihvataiti predlog iz dostavljene Studije izvodljivosti o primeni anaerobne tehologije prerade.

Tako godinu dana kasnije od trenutka kada je prethodni skupštinski saziv doneo tu odluku o anaerobnoj tehnologiji dolazimo do toga da ta odluka mora biti povučena jer tehnologija ije primenljiva na uslove Divčibara.

Tako smo realno izgubili celu godinu I umesto da već imamo izabranog izvodjača I početak radova mi kao grad moraćemo da situaciju upodobimo tako da primenjena tehnologija bude I ostvariva.

Zanimljivo je da je odluka koju je prethodna Skupština donela protekla u nemom podizanju ruku I usvajanju bez posebnih analiza I diskusije . Niko od odbornika nije postavio pitanje da li to na Divčibarama može da funkcioniše? Niko iz tadašnje vlasti nije objasnio , čak ni pokušao da objasni zašto se grad izjasnio za ovu tehnulogiju, na osnovu kojih saznanja, mišljenja kojih stručnjaka?

prethodni skupštinski saziv

Šta je onda uticalo na donošenje ovakve odluke možemo samo da pretpostavljamo? I možemo. To je inače jedino što bismo I mogli . Odgovorni za ovakvo ponašanje I odluke nikada neće zaista odgovarati. To što smo izgubili godinu , očito nije utemeljeno u zakonu kao kažnjivo. Ali koliko godina zaista možemo da izgubimo u svojim životima?

Ko je I iz kojih razloga doneo ovakvu odluku kada se zna da su stručne institucije postojale I prošle godine?

Ili koji su to gradski stručnjaci bili merodavniji? Da li su oni znali nešto što institucije u Srbiji nisu znale? Ili su samo bili prosto talentovani da sve znaju?

A kako to u praksi funkcioniše najbolje su objasnili veliki umovi rekavši da onaj ko misli da sve zna rizikuje da ne zna ništa.

S.V.

5 comments on “Godina koju su „pojeli“ talentovani

  1. Hiram

    Nije realno očekivati da odbornici imaju tehnička znanja za jednu ovakvu temu. Ono što bi trebalo postaviti kao pitanje je ko je u Gradskoj upravi i Gradskom veću bio taj koji je napravio takav predlog. Taj je odgovoran za, ispostavilo se, pogrešan predlog.

    Reply
  2. Talenat

    I jesu talentovani za krađu,Divčibare su najveća vešernica za pranje love,od popa do kupca,planina je uništena i ta nekoliko godina doći će do ekološke katastrofe, takva krađa nikada nije bila niti će biti

    Reply
  3. Baki

    Jel to došla,,nova vlast“ pa sada neodogovara način prerade ili su ti isti glasali taj projekat pa ga sada osporavaju ili se ni tada pa ni sada nisu ništa pitali ili su možda krivi socijalisti…
    E moji Valjevci iz Seče reke i ostalih krajeva…

    Reply
  4. Klomberica

    Otišao je sa politićke scene talenat za sve osim za pevanje, čovek zvani Klomber i vidite njegove naslednike talenti za sve vrste demo(n)kretanja. Da je njihov demon-Klomber znao da peva bio bi sa njima, i Ovo ne bi bio problem za Klombera. Al loše peva i Kraj.

    Reply
  5. geodeta

    Geometar koji je sve to zakuvao na Divčibarama,poseduje na Divčibarama četri vile i hotel,a do 2000 nije imao ni biciklu

    Reply

Оставите одговор на Talenat Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.