Petnička pećina umesto atrakcija samo je geografska lokacija

Petnička pećina i mogućnosti koje pruža za razvoj turizma bile su tema polaznika arheološkog kampa u Istraživačkoj stanici. Njihovi radovi praktično su potvrdili dobro poznatu činjenicu da je ovoj lokaciji potreban upravljač. Umesto turističke atrakcije ova pećina je samo geografska lokacija.

Umesto da Petnička pećina bude stecište turista i speleologa iz celog sveta , ona je Valjevu samo jedna od pećina. Ipak ova pećina po svojim odlikama daleko je iznad pećina i sličnih lokaliteta u Srbiji , ali i Evropi. Izbor pećine za lokalitet za snimanje filma bila je posle dugo vremena prilika da se o ovom, pre svega arheološkom, lokalitetu nešto i progovori.

Neke od karakteristka i razloga zbog kojih bi Petnička pećina mogla biti prava turistička atrakcija , a što su naveli i polaznici kampa u IS Petnica je najpre činjenica da su ovde živeli ljudi pre 6.000 godina, ovo je jedina pećina u kojoj postoje sačuvane ogrebotine pećinskog medveda, jezero duboko osam metara u jednoj od dvorana, ostaci posuđa i razno oruđe koje su u lovu na životinje koristili stanovnici pećine i dalje se stalno pronalaze. U samoj pećini, pak, otkriveno je ognjište, kosti pećinskog medveda, hijene i srndaća, ali i delovi vojničke opreme iz perioda Rimljana, te ostaci srednjovekovnih zbegova lokalnog stanovništva. 

Najzanimljiviji i najatraktivniji deo pećine nalaze se u najvećoj, Koncertnoj dvorani na čijoj su tavanici vremenom nastala dva otvora, kroz koje se probijaju sunčevi zraci i osvetljavaju pećinu. Ukupna dužina pećine je skoro 600 metara, a površina je oko 3.400 kvadrata, od kojih na Koncertnu dvoranu otapada 1.000 kvadrata.

Pitanje je zapravo koliko I sami Valjevci znaju o pećini jer je ni oni ne posećuju. “Prvog dana našeg kampa polaznici su pred pećinom mogli da vide pet automobila nevaljevskih tablica, dakle, ljudi ovde dolaze jer su čuli i žele da je dožive. Pećina, međutim, mora da ima staratelja, kako bi bila dostupna i krajnjim korisnicima. Taj posao, nakon nekoliko pokušaja, jeste na gradskim vlastima Valjeva. Naravno, kako su to uočili i polaznici, treba naći modalitet kako da je posete turisti ali i da njen živi svet ne bude ugrožen, pa makar mogli da uđu u samo jednu od pet istraženih dvorana”izjavio je novinarima Vladimir Pecikoza, rukovodilac programa arheologije u Istraživačkoj stanici.

Upućeni tvrde da je za bilo kakvo oživljavanje potreban staraoc. A istorija dešavanja vezana za ovu lokaciju pokazuje da je Zavod za zaštitu prirode Srbije izvršio  reviziju zaštite Petničke pećine i vrednovao je kao prirodno dobro II kategorije zaštite. Zavod je sačinio predlog novog akta o zaštiti 2006.godine i uputio ga tada Opštini Valjevo . Za staraoca nad Petničkom pećinom predloženo je preduzeće „Sloga“ koje je imalo udeo u vlasništvu, što je isto i prihvatilo. Uradjena je studija i predlog uredjenja prostora , a isto preduzeće zatražilo je od Zavoda potrebne dozvole za parterno uredjenje dvorane i sanaciju objekta vodenice  ispred pećine. Zavod je na ove zahteve odgovorio pozitivno.

Ispred samog ulaska u pećinu postavljen je restoran koji je jedno vreme  bio u punoj funkciji , ali je sudbina propadanja preduzeća „Sloga“,  koje se sada nalazi u UPPR-u , podrazumevala i propadanje ovog objekta. Sam prostor nekada je bio vlasništvo Zemljoradničke zadruge što je na kraju rezultiralo činjenicom da postoji trenutno 45 vlasnika istog prostora. Grad je imao nameru da razgovara sa vlasnicima , ali sama činjenica da je njihov broj tako veliki, već na početku delovao je  obeshrabrujuće.
Vlasnik preduzeća Sloga Vidoje Vujić pokušao je potom da se i katastarski uknjiži kao vlasnik nad vodenicom i prostorom , ali po saznanjima Vamedie u toj nameri nije uspeo jer do pojedinih vlasnika nije bilo moguće doći i od istih otkupiti udeo čime bi se stekao pravni osnov za uknjiženje. Iako je najveći broj objekata Sloge pod hipotekom , predmetni prostor u katastru pod oznakom tereta nije moguće pronaći jer postoji kako je već navedeno, 45 vlasnika.

Grad Valjevo zatražio je od Zavoda za zaštitu prirode vanredni nadzor nad prostorom i Petničkom pećinom što je Zavod i učinio nakon čega je konstatovano da se dotadašnji staralac nije držao slova zakona po pitanju zaštite te je isti Zavod predložio gradu imenovanje novog staraoca.

Uredjenje ovog prostora pokušano je 1990. godine kada je postavljen I deo mobililjara, ali je brzo uništen. Naredni pokušaj bio je 2017. Godine kada je grad uradio put , postavio nekoliko table obaveštenja, a kako je najavljeno trebalo je da bude omogućeno I kretanje pećinom  . Poslove je vodila radna grupa posebno oformljena za tu namenu . Ipak ovaj posao neslavno je završen , a pitanje table I tendera koji su raspisivani za namene uredjenja I predmet krivične prijave.

U rad na proglašenju turističkog prostora bio je  uključen  i Geografski institut sa kojim je  Grad trebao da  radi na izradi potrebnih dokumenata kako bi se pribavila saglasnost nadležnih republičkih institucija i na kraju Vlade Srbije .

Od svega navedenog na kraju nije bio ništa , a da je tako može se uveriti svako ko odluči da pećinu poseti.

Nijedna pećina na svetu ne može se posetiti bez vodiča i stručnog lica koje je garant za bezbednost, u ovom našem , valjevskom slučaju toga nema pa je i pitanje koliko je prepoučljivo da gradjani sami ulaze.

Polaznici u IS Petnica koji su se bavili ovom temom istakli su da su se prilikom posete pećini morali probijati kroz blato jer staza unutar nje nema i uz isključivo korišćenje baterijskih lampi s obzirom da unutrašnjost nije osvetljena.

 U Pećini je i stanište slepih miševa čije postojanje takodje na jedan način definiše korišćenje pećine. Ipak miševi nemaju razloga za bojazan za svoje stanište jer ovaj lokalitet izgleda za grad je samo pećina i ništa više. Da li mora da ostane tako , odgovor treba da daju gradske vlasti.

Zanimljivo je da je recimo Risovačka pećina pored Aandjelovca prava turistička atrakcija. Ovog leta novinari Vamedie imali su priliku da je posete i uvere se da je interesovanje gradjana za posetu izuzetno veliko i posetioci se uvode u grupama tokom celog dana , a ulaznice naplaćuju. Poredjenja radi, jedna dvorana u Petničkoj pećini pokriva površinu od 1000 kvadrata, pećina ima pet dvorana , a ceo pećinski sistem Risovačke pećine je u dužini od 187,5 m, površine 703m2.Turistička organizacija Aandjelovca ubira ozbiljne prihode od posete, a Valjevo?

Odgovor na pitanje – Može li pećina biti naša atrakcija, je više nego jasan. Samo je pitanje, šta se čeka?

8 comments on “Petnička pećina umesto atrakcija samo je geografska lokacija

  1. posmatrac

    Grad nije zainteresovan, ne zna i nema sredstva da se bavi većinom objekata koje poseduje. Samim tim najbolje je dati ih na upravljanje onima koji znaju, umeju i imaju rezultate iza sebe. Trenutnim odnosom Grada prema objektima od lokalnog značaja sve će se srušiti.

    Reply
  2. Jovanka

    Oni koji su izvadili cevi onda tada se trebali da imaju viziju propasti ovog mesta.

    Reply
  3. мр Предраг М.Вулетић

    Одличан чланак који још једном потврђује ону народну * више отаца -килава деца*.Ко су тих 45 власника и када су то постали,било би интересантно сазнати.А још важније је применити правно начело општости, које је примењено кад је Уставни суд прегласавњем потврдио валидност закона по коме грађанин који нема телевизор мора да плати ТВ таксу,др Коста Чавочки ,тада редовни професор Правног факултета у Београду ,ми је објаснио да су држави тада требале паре,па је примењен тај прицип.Тако и овде може се локалитет Петничке пећине прогласити јавним добром од националног значаја, то озаконити и исплатизи власницима надикнаду у разумном року,уколико се јаве и приложе потребна документа драској власти.

    Reply
  4. Sin anarhije

    Ovo je Valjevo , ovde sve propada godinama jer su ljudi dno dna , ali u prici i hvalisanju su nenadmasni …. valjda poneli iz rodnog kraja navike …

    Reply
  5. Деда

    Одличан текст! Скреће пажњу јавности и позива на размишљање и акцију.

    Reply
  6. Daki

    Danas sam posetila pecinu i odusevila se velicinom i lepotom…Steta je ne uloziti,tj.ne urediti takvu prirodnu lepotu…nasa zemlja je sjaaaajna jos samo kad bi smo to malo cuvali,cenili…

    Reply

Оставите одговор на Daki Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.