Organski paradajz iz Belog polja

U Belom polju , na obodu Valjeva porodica Kremić uzgaja više od 20 vrsta paradajza. Dosadašnjom proizvodnjom uspešno su dokazali da paradajz može da se uzgaja bez pesticida i veštačkih djubriva. „Sve je organsko. Paradajz sadimo iz semena i tu nema nikakvih hibrida“, priča Stanoje Kremić glava porodice.

Nekada zaposlen u Valjevskoj štampariji nakon godina traganja za poslom i odlaska u penziju Stanoje Kremić preselio se iz urbanog dela Valjeva na svoju očevinu u Belo polje. Za samo nekoliko godina pročulo se da Kremići imaju organski paradjz. „Mi to sadimo iz semena, prvo u kutijice od stiropora pa potom premeštamo sadnicu u manje plastične čaše. Tek kad sadnica odraste na 30cm može da se sadi u plastenik. Paradajz je osetljiv, to je čitava nauka, traži odredjenu temperaturu u prostoriji kad niče, svetlost i pre svega vlažnost vazduha. Ne dodajemo nikakva veštačka djubriva. Ljudi greše pa u zemlju dodaju svašta, ali ne treba, samo ovčije djubre, preriljati se mora i tako pripremiti zemlja. To traje, a mnogo ljudi neće da se toliko angažuje i hoće sve na brzinu. A to ne može tako“, priča Stanoje.

Ova porodica trenutno ima šest plastenika, a namera im je da prošire proizvodnju iako kako kažu nikada nisu imali reklamu već su ljudi sami probali pa preporučivali jedni drugima. Za taj oblik marketinga tvrde da je najbolji.

Da se ova porodica i njihova proizvodnja odvajaju od drugih proizvodjača svedoči činjenica da uzgajaju više od 20 vrsta paradajza medju kojima samo 13 vrsta čeri paradajza. „Dodju ljudi pa vide žut paradajz, misle da nije zreo, ali kad probaju uvere se da je to takva vrsta. Imamo japanski, tartuf, ovaj žuti, razne vrste. A čerija ni ne znam sve nazive, ali doslovce svih boja i oblika i svi su odličnog ukusa.  Može da se jede kao salata, koristi kao dodatak jelima, može da se melje i ostavi za zimnicu, šta poželite“, priča Stanojeva supruga Mira.

Njihov cij nije nikada bila masovna proizvodnja niti želja da se stekne bogatstvo i u razgovoru ističu da od ovih proizvoda ne žive. „Cena je različita zavisi od vrste od 80 do 120 dinara za kilogram i 350 dinara za čeri kilogram. A naš paradajz je zdrav, neprskan. Kad dodju ljudi ja pokažem da je paradajz u plasteniku zagrižen, nešto ga je jelo. Pa to je najbolji dokaz da je zdravo jer ni crv neće u prskano voće i povrće. Zato nemamo prinos kao kad bi prskali, ali zato znamo šta jedemo, znamo da je zdravo“, objašnjava Stanoje.

Sin Aleksandar radi u Valjevu i tek se pre par godina ozbiljnije uključio u ovu proizvodnju kao pomoć roditeljima. „Preko jednog prijatelja došao sam do profesora Pece Radivojevića koji mi je omogućio da dodjem do semena. On je stručnjak za poljoprivredu i puno smo naučili od njega . Sada sam naručio još dve vrste čeri paradajza i još vrsta da kažemo običnog paradajza“, kaže Aleksandar.

Upravo on je „krivac“ što su Kremići počeli i sa pripremom odredjene vrste začina od sušenog čeri paradajza. Finalni ukus posle mnogo probe sam je kreirao. Sušeni čeri paradajz, začinsko bilje, himalajska i morska so, maslinovo ulje, našli su se u tegli kao dobro izbalansiran proizvod. „Ideju sam dobio kada sam u marketu video italijanski sušeni čeri paradajz. I polako sam počeo pripremu. Kupujem kvalitetno maslinovo ulje, začini su delom kupljeni , a delom, kao bosiljak recimo, baš odavde iz Belog polja. Sada sam u tu mešavinu dodao i kockice kozjeg sira sa Zlatara. Uslov za sve je da bude zdravo i provereno. Tu nema trunke jedne konzervansa“, objašnjava Aleksandar.

Na zdravoj i organskoj proizvodnji insistiraće i dalje , a sada kada imaju i registrovano poljoprivredno domaćinstvo kažu da će možda zasaditi još ponešto. „Ljudi uglavnom  ne znaju za sve vrste paradajza  to se vidi i po tome kako se iznenade kad vide sve te boje i oblike, a on se gaji kao i ovaj na koji smo navikli da kupujemo. Sve je to stvar navike. Eto recimo rukola salata , sve se više traži , a na pijacama je u Valjevu gotovo i nema. Nisu ljudi navikli da je sade, a malo se i zazire od novog. Mi smo rešili da sve bude organsko jer pogledajte sve te boje , pomirišite, zagrizite , pa šta je lepše od toga?“ zaključuju Kremići.

2 comments on “Organski paradajz iz Belog polja

Оставите одговор на Hiram Одустани од одговора

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.