Valjevski hirurzi osvajaju laparaskopske procedure

Valjevska bolnica mogla bi vrrlo bzo postati instruktorski centar laparoskopskog pristupa kolorektalonoj hirurgiji . U OB operaciju pacijenta ovom metodom uradio je prof dr Amdžad Pervajz kome je asistirao valjevski hirurg dr Nebojša Stojaković. Pervajz za Vamediu kaže da je nivo usvojenih znanja valjevskih hirurga u ovoj vrsti operativnih zahvata na izuzetno visokom nivou.

U Srbiji je trenutno u toku projekat „LAPSERB“ koji je pokrenulo ministarstvo zdravlja i u čijem sklopu se realizuju instruktorske radionice. Tim povodom u OB Valjevo instruktorsku operaciju uradio je prof dr Amdžad Pervajz, jedan od najvećih eksperata u oblasti laparoskopske kolorektalne hirurgije.

Operaciji u Valjevu prisustvovali su  i dr Mladen Janjić, hirurg iz Opšte bolnice Pančevo i dr Blagoje Đukanović, hirurg iz KBC „Bežanijska kosa“. „ Zaista sam srećan što sam mogao da prisustvujem i učim od profesora Pervajza s obzirom da se radi o jednom od najvećih stručnjaka u ovoj oblasti. Profesora Amdžada sam upoznao u Moskvi 2012. g na velikom kolorektalnom sastanku i konačno sam upoznao hirurga koji može da mi omogući znanje kako bi unapredio moju karijeru. Nakon toga profesor je u našoj bolnici bio pet puta i svaki put smo učili od njega i konačno je prošle godine započela i realizacija projekta LAPSERB“ koji je omogućio da svi zainteresovani lekari mogu da uče i usavrše ovaj metod laparaskopske operacije“, rekao je dr Janjić.

A.Parvaiz i dr Nebojša Stojaković

Laparaskopski pristup kolorektalnoj hirurgiji najznnačajniji je za samog pacijenta. To je u obraćanju valjevskim novinarima potvrdio i sam prof dr Pervajz. „ Zašto radimo operaciju laparskopski? To je osnovno pitanje. Zašto to neradimo na uobičajeni način. Najpre jer kod komercijalnog načina moramo da napravimo jedan jako veliki rez na pacijentu. Kod laparaskopskog pristupa mi govorimo o otvoru koji je prečnika par milimetra. Sama operacija kod tumora nije se promenila, ali ovaj način doveo je do toga da se pacijenti brže oporavljaju, lakše prolaze postoperativni period i ranije mogu da nastave sa svojim normalnim životima. To je razlog i ključ zašto to radimo laparaskopski. Ovaj projekat nam je omogućio da podelimo znanje i da pacijenti ovde imaju isti tretman kao i u drugim evropskim gradovima. Tu nesme biti razlike“, rekao je Pervajz.

Amjad Parvaiz

Po njegovim rečima srpska hirurgija zauzima značajno mesto u Evropi i brojni srpski hirurzi su već svoj rad dokazali , ali je za svaku pohvalu činjenica da se znanje unapredjuje. „Pacijent nije samo broj, to je neččiji otac, nečiji muž, supruga. To nije broj. Zato je jako važno da bol ne postoji ili bude sveden na najmanju moguću meru. Zato sam bio i jesam spreman da dodjem ovde i pokažem , učim druge. To je sve zbog pacijenata.Ministar  zdravlja koji je i sam lekar omogućio je da ovim projektom budu obuhavćeni i oni koji nisu u Beogradu već je to moguće i u drugim bolnicama. Oni koji su spremni da uče, mogu da uče i to se radi na isti način u svakoj bolnici u koju dodjem“, rekao je Pervajz.

Promena u kompletnom zdravstvu uvedena je upravo laparaskopskim operacijama i Pervajz navodi da se broj operacija kolorektalnih tumora u Britaniji vrlo brzo povećao na 60%, izražavajući nadu da će to upravo dogoditi i u Srbiji. „Bez bola, bez infekcija, bez straha od posledica operacije, kratak boravak u bolnici, smanjeni troškovi lečenja, brz oporavak to je ono što radimo, to je ono što sam ja naučio i što prenosim hirurzima u Srbiji. Srpski hirurzi nisu različiti od bilo kog hirurga u svetu. Mi nemamo problem sa jezikom jer imamo iste ciljeve, da svi koji žele da uče to mogu i to i nauče. Ja već vidim promene ovde , vidim velike promene na bolje “, rekao je Pervajz.

Pervajz je bio  vidno zadovoljan i pokazanim znanjem valjevskih hirurga. „ Ovo je prvi put da sam ovde u valjevskoj bolnici i razgovarao sam sa dr Nenadom, video sam da se rade video operacije pogledao sam , radili smo sada zajedno u Sali. Moram reći da su članovi ovdašnjeg tima odlični kao i drugi hirurzi u Srbiji ili svetu. Nema razlike. Ja sam danas uradio operaciju, a sutra ću posmatrati kako to oni rade i naravno pomoći sve što bude neophodno kako bi preneo znanje“, rekao je Pervajz.

Na pitanje Vamedie kada će valjevski hirurzi moći da takvu operaciju rade sami i pokažu je i oni drugima kako bi i drugi naučili, Pervajz kaže mnogo brže od očekivanog. „ Dosta brzo jer postoji iskustvo. Ja ću vam reći jedan primer kako to ide . Ja dodjem recimo i pokažem operaciju hirurzima i potom se znanje usavršava na deset do petnaest slučajeva sa supervizijom. I nakon toga oni pitaju da to urade sami. Ali to zavisi od hirurga. Taj broj. Nekad je potrebno 20 operacija sa nadzorom, a nekad samo pet . To je vrlo ličan proces u smislu brzine usvajanja znalja , ali i želje , sposobnosti hirurga. Nadam se da će to ovde ići dosta brzo, na osnovu onog što sam video“, rekao je Pervajz.

Direktor Bolnice dr Zoran Djurić se zahvalio ministarstvu zdravlja na projektu koji je u toku: „Smtram da naša bolnica poseduje dobar kadrovski potencijal i hirurge koji su željni da napreduju i uče nove operativne metode i da ih primenjuju u praksi. Takodje sve ovo lečenje pacijenata sa malignom patologijom podiže na jedan viši nivo. Nadam se da će valjevska bolnica postati prepoznatljiva u ovom regionu“, rekao je dr Djurić.

S obzirom da u toku projekta ministarstvo oprema bolnice dr Djurrić je naveo da bi i u ovdašnju bolnicu trebalo da stigne nov laparoskopski stub s obzirom da je postojeći star 18 godina. Kako se na konferenciji za novinare moglo čuti,, neke bolnice koje su ranije dobile neophodne laparoskopske stubove na žalost nisu ih koristile već su ostali u podrumima. U Valjevu , kakao se moglo čuti to neće biti slučaj.

Načelnik hirurgije OB Valjevo dr Vladimir Jovanović  je podsetio da su najvažniji  benefiti za pacijente. „Što se tiče operatora benefit je što se sama hirurgija odvija specifičnim instrumentima, pregledna je i daje dosta prostora za manje invanzivni rad. Bilo bi dobro kada bi moglo da s ova metoda primeni kod svakog pacijenta. To najpre zavisi od veličine samog tumora. I tu dolazimo do vrlo važnog momenta kako ne doći do stanja da ova tehnika ne može da se primeni, a to je priča pre svega o prevenciji“, rekao je Jovanović.

S.V.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.