Jedna kesa traje I do 1000 godina

imageNa koju god stranu da se okrenemo videćemo plastične kese . Vranje je upotrebu plastičnih kesa već zabranilo, zašto ne bi I Valjevo?

Verovali ili ne da I se jedna plastična kesa razgradila neophodno je da prodje I do 1000 godina. Istovremeno ukoliko je kesa sa odredjenim sadržajem zavezana I bačena , sama kesa sprečava razgradnu I onog što se u njoj nalazi.
A mi kao das mo se navikli da ne samo što takve kese koristimo već ih bacamo na sve strane. Procene su da na deponijama u Srbiji godišnje završi po nekoliko tona plastičnih kesa. To je ono što je bačeno u kantu za smeće što su komunalna preduzeća uredno uklonila. Ipak sve više se izgleda navikamo na činjenicu da nam kese vise sa grana drveća, odemo li čak I u prirodu nama je postal normalno da uz puz u obali vidimo rasuto smeće pa I plastične kese. Da li bi to sad neko trebao da sakuplja iza nas.
EU je još 2012. Godine donela odluku o zabrani upotrebe plastičnih kesa I ta zabrana u evropskim zemljema dočekana je sa oduševljenjem . Holandija je recimo zabranom na nivou svoje zemlje u samo jednoj godini uspela da upotrebu plastičnih kesa smanji za 71%.
I država Srbija se priključila toj inicjativi , ali kako bi zadovoljila obe strane misli se na korisnike I proizvodjače , preporučena je , ako baš mora , onda upotreba biorazgradivih plastičnih kesa. Kupci se , kažu trgovci, žale na ove kese jer su lošeg kvaliteta I ne mogu podnesu veću težinu.
Grad Vranje na lokalnom nivou rešio je da stane na put ovoj pošasti pa je doneta odluka da se plastične kese ne mogu koristiti.
“Jas am apsolutno za to da se uvede zabrana upotrebe plastičnih kesa. Na svakom koraku ih možemo videti. A toliko smo znananstveno napredovali da svi dobro znamo koliko je potrebno da se jedna kesa razgradi. To niko od nas neće dočekati. Zašto ne platnene torbe ili one koje mogu da se koriste desetinu puta? Videli ste na šta su ličila priobalja reka kada je prošla poplava? Videli ste Obnicu, Jablanicu, kese su visile sa svh strana . Pa odakle to? Zato što postoje divlje deponije blizu vodotokova, zato što se svašta baca I tamo gde ne treba. Pa nemojte mi govoriti da su se pre pojave plastičnih kesa namirnice I stvari nosile u rukama”, kaže zamenik gradonačelnika Dragan Jeremić.
JKP Vidrak po nalogu inspekcijskih organa uklanja divlje deponije , ali česta situacija je da je smeće rasuto pa radnici najpre moraju da sakupljaju prosuto smeće kako bi ga uklonili. Plastične kese kod nas se ne recikliraju , ne odvajaju posebno. Plastične kese ispuštaju metan na deponijama , a nučnici kažu da je metan deset puta štetniji od ugljen dioksida.
Ako kao grad muku mučimo sa aerozagadjenjem, moramo li onda na svaki drugi način da zagadimo sredinu u kojoj živimo. Ako grad svake godien raspolaže velikim srdstvima iz Eko fonda zašto onda deo tih sredstava ne bi bio utrošen na kampanju protiv plastističnih kesa I mere koje bi dovele do smanjenja njihove upotrebe?
Fotografija: Dušan Perić Facebook – brdo Vidrak S.V.

 

 

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.