Popisana imovina robnih rezervi

imageKonačni završni računi I prenošenje nadležnosti sa Direkcije za robne reserve na preduzeće “Agrorazvoj” su I potvrdili pretpostavku o velikoj imovini po pitanju stočnog fonda. Novim programom “Agrorazvoja” biće definisano postupanje sa postojećim stočnim fondom.

Pred odbornicima na sednici Skupštine, 4. marta naći će se nekoliko tačaka vezanih za preduzeće „Agrorazvoj” , a svaka će biti vezana ili uslovljena odlukom o gašenju Direkcije za robne rezerve. Ovom novom preduzeću biće preneta nefinansijska imovina u iskazanoj neto vrednosti u visini od 13.936 000 dinara. Tu su i zalihe robnih rezervi koju čine telad u živom i čija vrednost iznosi 2 miliona dinara.
Konačnim završnim računom Direkcije za robne rezerve potvrdjena je pretpostavka da je Grad formirao ozbiljan stoni fond u proteklim godinama. Naime kupovina umatičenih junica sa namerom čuvanja mesa u živom pokazala se produktivnom bar u smislu povećanja stočnog fonda. Umatičene junice istini za volju nisu predvidjene za klanje i nemoguće je bilo ikada njima raspolagati u tom smislu, ali kada je u pitanju podizanje stočnog fonda namera je bila isplativa.” U delu kultivisani kapital navedeni su po zakonu samo krave i ovce jer zakon tako predvidja i to je 76 stada ovaca čija se brojnost kreće od 20 do pedeset u proseku zapravo oko 30 grla i to je 2209 ovaca . To je osnovno stado koje ulazi u ovih 11 miliona obračunatih kao kultivisana imovina . Tu je i 45 krava. Telad nisu osnovno stado i telad čine zalihe koja su takodje nefinansijska imovina. Zašto? Zato što je životni vek teleta 6 do 7 meseci odnosno tovnog juneta koje se kolje i koje nestaje i to je ta vrednost od 2 miliona dinara Svaka ta krava ili ovca ima svoj životni vek i zato pada cena jer amortizacija raste”, objašnjava Nikola Radojičić član Gradskog veća.
Potraživanja na dan 31.12.2015 godine iznose 131 milion i praktično čine imovinu Direkcije u ugovorenim obavezama koje ljudi kao držaoci vraćaju ili ne vraćaju. Kako su držaoci praktično imali status zanavljača sa obavezom vraćanja sledeće pitanje jeste kakv će status biti ubuduće ? Novi program „Agrorazvoja” trebao bi upravo da predvidi da li će ovo preduzeće nastaviti po principu ovakvog sistema rada ili će praktično postojeći stočni fond biti subvencija kao podsticaj razvoju stočarstva.
Program raspodele ići će najpre na Gradsko veće , a potom će na svakih šest meseci biti podnošen izveštaj Veću o tome gde se i kod koga nalaze rasporedjeni stočni fond. Po informacijama iz uprave to će biti najverovatnije podsticaj poljoprivredi odnosno stočarstvu .
Zbog ovog prenosa kapitala preduzeće „Agrorazvoj” očekuje rebalans budžeta , potom izrada statuta , ali i sistematizacija radnih mesta jer će pored imovine Direkcije „Agrorazvoju „ pripasti i već zaposleni u toj Direkciji.
Zakon više ne dozvoljava čuvanje mesa u stoci u živom kada su u pitanju robne rezerve, a Valjevo ih bar za sada neće uopšte imati. Kako grad ne raspolaže magacinskim prostorom najverovatnije rešenje biće zakup robnih rezervi u nekoj od većih i stabilnijih valjevskih trgovina. To praktično zanči da bi sa nekim od većih trgovaca mogao biti sklopljen ugovor kojim će isti biti obavezan da na stanju uvek ima odredjene količine namirnica koje grad označi kao potrebne u smislu robnih rezervi.
Odluka o mogućim robnim rezervama ipak će sačekati izbore i one koji nakon njih budu odlučivali.
Uz iskazane vrednosti i popis ne treba zaboraviti da je protiv odredjenog broja držalaca Direkcija pokrenula sudske sporove zbog neispunjenja ugovorenih obaveza.
S.V.

 

 

 

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.