Gašić ne može da ostane ministar odbrane

imagePremijer Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da, nakon seksističkog ispada u Trsteniku, Bratislav Gašić ne može više da ostane ministar odbrane u Vladi Srbije. Vučić je novinarima rekao i da izvinjenje ministra Bratislava Gašića nije dovoljno.

Srpska javnost poslednja dva dana vidno je uznemirena izjavom ministar odbrane Bratislava Gašića upućenim novinarki B92 Zlatiji Labović. Reči „Volim novinarke koje lako kleknu“, Gašić je izgovorio dok se grupa novinara pripremala da od ministra uzme izjavu nakon njegovog obilaska fabrike Prva petoletka, kada su neki od njih, među kojima i novinarka B92 Zlatija Labović, čučnuli da ne bi ometali snimatelje. Premijer Srbije Aleksandar Vučić na konferenciji za novinare konstatovao da Gašić ne može da ostane ministar odbrane bez obzira na izvinjenje koje je uputio. Oglasila su se i udruženja koja se bave rodnom ravnopravnošću skrećući pažnju na nedopustivo ponašanje ministra.
Osudi postupka ministra Gašića priključila su se i dva novinarska udruženja UNS i NUNS, koja su zatražila i njegovu smenu.
Oko 200 novinara raznih medijskih kuća okupilo se sinoć ispred zgrade Vlade Srbije, protestujući zbog odnosa političara prema novinarskoj profesiji i da bi podržali novinarku B92 kojoj se ministar odbrane Bratislav Gašić nepristojno obratio.Novinar Zoran Kesić zapitao se da li bi ministar Gašić reagovao na isti način da je umesto koleginice Labović kleknuo neki kolega?Predsednik NUNS-a Vukašin Obradović je izjavio novinarima da treba da se zapitamo kako smo došli u tu situaciju da političari i drugi, kako je rekao, „nama brišu pod“.
Na žalost nije prvi put u Srbiji da uvrede pljušte na račun novinara iako se javnost trenutno ponaša kao da boluje od kolektivne amnezije. Podsećanja radi ministar Velimir Ilić svojevremeno je udario nogom novinara u studiju, potom novinarku nazvao „bedom“. Zbog ovog prvog slučaja završio je na sudu , a u ovom drugom slučaju Ilić je novinarki poslao cveće uz izvinjenje . Sličnih primera ima još , ali je o njima javnost ili slabije informisana ili uopšte nije informisana.
Početkom novembra meseca komesar Saveta Evrope za ljudska prava Nils Muižnijekis je na konferenciji „Spikap“ o medijskim slobodama izjavio da političari u Srbiji moraju da prestanu da vredjaju novinare . Na ovu izjavu gotovo niko da nije reagovao iako praktično upozorenje koje je dao Muižnijekis svedoči o činjenici da Evropa ima informacije o svemu što se na ovom polju dešava u Srbiji.

Zakonske regulative

Javnost često biva izmanipulisana od strane politčara u slučajevima kada političarima ne odgovara ono što se o njima napiše ili govori . U praksi se dešava da upravo u toj manipulaciji pojedini gradjani staju na stranu političara. Ipak na strani novinara i medija trebalo bi da je Zakon.
Pored Zakona o javnom informisanju, koji bilo kakav fizički ili drugi pritisak na novinare smatra povredom slobode javnog informisanja, o kojoj se odlučuje u sudu po hitnom postupku , bezbednost novinara štiti i Krivični zakonik. Izmenama Krivičnog zakonika iz 2009. godine, medijski profesionalci su uvršteni među pripadnike profesija sa statusom delatnosti od javnog značaja, poput zdravstva, obrazovanja, javnog prevoza, advokature i slično (član 112, stav 32). Budući da poslovi od javnog značaja nose povećani rizik za bezbednost lica koja ih obavljaju, fizičke pretnje i napadi na njih sa teškim telesnim posledicama podležu oštrijim sankcijama nego na pripadnike drugih zanimanja. Promenama odgovarajućih odredaba Krivičnog zakonika, prihvaćen je dugotrajni zahtev profesionalnih novinarskih udruženja da se povećaju pravne garancije bezbednosti novinara, koja je već godinama ozbiljan društveni problem.
Političari ipak ne čitaju zakone, a da je tako dokaz je član 8. Položaj nosilaca javnih i političkih funkcija u kome se navodi „Izabran, postavljen, odnosno imenovan nosilac javne i političke funkcije dužan je da trpi iznošenje kritičkih mišljenja, koja se odnose na rezultate njegovog rada, odnosno politiku koju sprovodi, a u vezi je sa obavljanjem njegove funkcije bez obzira na to da li se oseća lično povređenim iznošenjem tih mišljenja“
Upravo ovaj član najčešće političarima i jeste sporan jer kritika je ono što najteže podnose.

U slučaju ministra Gašića nije postojao nijedan jedini povod za ovakvo ponašanje pa je stoga njegova izgovorena rečenica daleko ozbiljnija i svakako za nju nema opravdanja.

foto:Fonet S.V.

 

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.