“Moj posao ,moj izbor” -II

imageDoći do zaposlenja nije lako pogotovo ako imamo situaciju sa velikim brojem nezaposlenih. Po podacima NSZ postoje oblasti u kojima je zabeležen rast upošljavanja u našoj zemlji, a podaci govore da poslodavci imaju odredjene zahteve prema zaposlenom.

Rast zaposlenosti (veće kreiranje od destrukcije radnih mesta) uočen je u sektorima Rudarstvo, Snabdevanje električnom energijom, gasom i parom, Snabdevanje vodom i otpadnim vodama; Trgovina na veliko i malo i popravka motornih vozila; Stručne, naučne, inovacijske i tehničke delatnosti, Administrativne i pomoćne uslužne delatnosti, Zdravstvena i socijalna zaštita u privatnom sektoru, Umetnost, zabava i rekreacija; Prerađivačka industrija; kao i Finansijske delatnosti i delatnost osiguranja, Poslovanje nekretninama, dok su sektori Građevinarstvo; Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; kao i Saobraćaj i skladištenje, Usluge smeštaja i ishrane, Informisanje i komunikacije imali pad zaposlenosti.
Posmatrano po regionima, rast zaposlenosti uglavnom se beleži u regionu Beograda gde procenat prelazi 1,5% dok se ostali regioni uglavnom nalaze ispod ovog procenta sa većom ili manjom razlikom.
Istraživanje medju poslodavcima pokazalo je da u pogledu stručnih znanja, poslodavci su iskazali dvostruko veću potrebu za tehničko-tehnološkim znanjima u odnosu na društveno-humanistička znanja, dok su ostala posebna znanja (prirodno-matematička, medicinska i umetnička) imala minimalnu tražnju. Kod
prenosivih znanja i veština, posedovanje raznih vrsta dozvola i poznavanje informaciono-komunikacione tehnologije su bili najviše traženi kod osoba sa srednjom stručnom spremom, dok su poznavanje informaciono-komunikacione tehnologije, poznavanje stranih jezika i preduzetničke veštine bili najtraženiji među osobama sa višom i visokom stručnom spremom. U pogledu širih kompetencija i ličnih karakteristika, od osoba nižeg nivoa obrazovanja najviše su se očekivali sklonost ka brzom tempu rada, sklonost ka radu sa stvarima/proizvodima i tačnost i preciznost; od osoba srednjeg obrazovanja poslodavci su najčešće zahtevali tačnost i preciznost, komunikativnost i sklonost ka radu sa ljudima / pružanju usluga; dok su od osoba sa visokom stručnom spremom najčešće bili zahtevani kreativnost i inovativnost, sistematičnost i organizovanost i sklonost ka rešavanju problema.
Poslodavci u Srbiji dakle imaju izgradjena očekivanja , a na osnovu potreba koje odredjuju poslovi kojima se bave.
Neka istraživanja pokazuju da pojedini poslodavci više vrednuju dirktni kontakt sa licima koja konkurišu za posao od čitanja CV-ija. Drugi pak odluku donose na osnovu navedenih sposobnosti u istom. Iako CV može biti u prvi mah presudan za pozivanje na razgovor , mnogi poslodavci pribegavaju korišćenju usluga posebnih agencija koje se bave ljudskim resursima I koje za potrebe naručioca rade testiranja potencijalnih budućih radnika I u imew poslodavca s njima obavljau razgovore. Tek same agencije imaju vrlo izražen model po kome se procenjuju sposobnosti , a sam model najčešće je prepisan iz formata EU. Vrlo često se dešava da se ovdašnja radna snaga ne snalazi u tako odredjenom modelu ni temperamentom niti načinom shvatanja , a vrlo često ni edukacijom koju su u medjuvremenu stekli.
Sektor ljudskih resursa u istoj EU jedan je od najvažnijih elemenata svakog preduzeća što u Srbiji nije slučaj. Ovde najpre izostaju veliki sistemi , a sam sektor ljudskih resursa je marionetska priča u javnim preduzećima I mesta koja se popunjavaju po nekom drugom ključu.
U Srbiji dominiraju mala preduzeća , sa malim brojem zaposlenih u kojima vlasnik ima jedinu I najveću moć odlučivanja. Od njegove procene koja ne mora biti uvek posledica poznavanja modela ponašanja zaposlenih zavisi koliko prijem na odredjeno radno mesto toliko I ostanak na njemu.
Kako stvari sada stoje inostrani investitori u Srbiju donose sasvim drugačiji trend , ali I način rada pa I odabira zaposlenih. Da li je moguće da se njihov model u najvećoj meri prelije u domaća preduzeća ostaje da se vidi….(nastaviće se)

Vamedia

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.